Makedonija: Politička hajka protiv knjige

Izdavačka kuća Logos - A postoji od 1990. godine (Facebook / Logos - A)

U Makedoniji posljednjih nekoliko dana, političkoj krizi se pridodala i jedna druga, nepredvidiva i iracionalna, kriza knjige. 

Država koja je pod pretekstom finansijske kontrole stavila u žiži (zlo)namjerne observacije jednu od najprestižnijih izdavačkih kuća u zemlji pa i šire, Logos-A. Koja postoji od 1990., i koja je do danas objavila više od 1.000 naziva na mnogim jezicima… Albanskom, Makedonskom, Engleskom, Bosanskom, Turskom itd. 

Koja je uspjela afirmisati originalne knjige, nove autore, kvalitetne prijevode, pomoći đacima, studentima, magistrantima i doktorantima. Logos-A je u doba duboke krizologije uspjela opstati kao zvijezda koja je dala svjetlo društvu putem autora kao Ibn Khaldun, Huntington, Taylor, McGuire, Creswell, E. Said, Baylon, Mignot, Montague itd. Uspjela je surađivati sa prestižnim izdavačima kao Sage, Brill, Oxford, i tako dokazati da je jedna nadprosječna i prava globalna instanca. Dio opsega njezine djelatnosti, suradnje ovog giganta su i razne ambasade, fondacije, think tankovi, univerziteti, istraživački instituti itd.

Kreator novih generacija

Empirija govori da je ova institucija kreator jedne nove generacija, učene, iluminirane, jedan novi duh, poseban geist, koji osobito zadnjih godina se reflektira u društvenim tokovima. Strah i nervoza vlasti je fakat da od juvenilne intel-brigade “proizvedene” od Logos-kulture, jedan veliki dio je pristupila “Pokretu Besa”, politička partija koja je u posljednim izborima vrlo seriozno uzdrmala političku scenu, na kojoj je godinama vladao dvojac VMRO-DPMNE i DUI, koji sa svojim djelima dovele društvo do ovog stupnja multidmenzionalne krize.

Osobito Albanska DUI nikako da preboli skoro 50 postotni pad u glasovima, pa sada, u saradnji sa “strateškim partnerom” (VMRO) preduzima mase kako bi oslabila, po njima, inspiratora (Logos-A) najserioznijeg kandidata za prestolonasljednika (BESA), predstavnika jednog novog intelektualnog kruga u politici.

Ova kontrakulturna hajka prouzrokovala je puno reakcija u cijelom društvu osobito kod intelektualaca, novinara, i mnogih kulturnih djelatnika. Skoro da sve reakcije se mogu rezimirati u tome da napad na Logos-A predstavalja čin suvremenog barbarizma, akciju “tatara 21. stoljeća” koji nemaju savjest o kulturogradnji i kvalitetnom izdavaštvu, o tekstu, nauci, o riječi, o Logosu kao praiskonskoj vrijednošću, o promociji aksiologije kao uslov naše ontologije, koji misle da jedna misija i vizija se mogu atrofirati putem etatističke intervencije, psihologije birokratskih bjelojakaca i odjeće finansijske policije.

Antiknjižni atak

Knjigu i nauku koju u normalnim uslovima treba podstreći i pomoći, neki inkvizicijski necivilizovani krugovi atakuju metodama niskog udarca. Jednu kuću sa prosječno više do 40 naziva godišnje, jednog alternativnog univerziteta u potpunom smislu riječi, tretiraju kao da je generator društvenog zla, kao da se radi o raširivaču devijatnih pojava, kao nekog levijatana. Umjesto da se zanimavaju sa brain drain, sa emigriranjem najkvalitenijeg društvenog sloja, napuštanjem zemlje od viskokvalitene mlade populacije, sa narkomanijom i kladionicama koje se prostiraju do perifernih sela, sa omniprezentnom korupcijom, pitanjem vazduha u jednim do najzagađenijih gradova u svijetu (Tetovo).

Oni nam nude jednu novu agendu, bizarnu, nude nam kontrakulturni katarsis putem jake ruke, nekim vidom osvete. Možete zamisliti, u 2016. Ministarstvo za Kulturu objavilo ja samo 27 knjiga na Albanskom a sami Logos-A skoro toliko. Veličina Logos-A najbolje se može spoznati kada se uzme obzir projekat vlade “1000 knjige”, prijevodi profesionalne literature od najprestižnijih svjetskih univerziteta, prevedene u stilu “Tako je govorio Google-translutra”, koje skoro da nisu upotrebljive za akademiju (osobito one na Albanskom).

Ovoj antiknjžni atak pretstavlja jedan vid reteriranja srednjeg vijeka u postmoderni, jedan čin barbarizma kojim se želi ušutiti jedna misaona škola, jedan promotor knjige od običnog čitatelja do literature doktorskih studija. Ovoj hajci treba reći ne u ime naše budućnosti, u ime univerzalnih vrijednosti. U ovom smjeru svako racionalno biće treba reagovati, treba izraziti svoji stav pro slobode, pro pisane riječi, svih tih autora koji krase naše domove, biblioteke, knjižare…. 

Heraklit (535–475) je riječ Logos upotrijebio u smislu principa, reda i znanosti. Ova trijada je potrebna za svako društvo, zato trebamo biti uz logos, protiv iliberalne i anahrone politike!

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere

Izvor: Al Jazeera