Makedonija na raskršću neizvjesnosti

Gruevski (lijevo) ima 51, a Zaev 49 mandata (Ilustracija)

Razočaranost, ohrabrenje, ali i neizvesnost su reakcije posle, za mnoge iznenađujućeg neuspeha VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog i DUI-ja na čijem je čelu Ali Ahmeti, da ponovo formiraju vladu. Raskinut je tendersko – politikantski brak iz interesa, koji je osam godina žario i palio Makedonijom i uspeo da državu dovede u krizu.

Neodlučnost, kojom je partija Ahmetija oficijelno objasnila svoje odbijanje da nastavi saradnju sa Gruevskim, nije do kraja zatvorila put za obnovu koalicije. Profitabilni brak iz interesa nije razveden, ali je na ivici. Dugogodišnji, naizgled složni, partneri okrenuli su leđa jedan drugom.

Podeljeno je bilo najviše rukovodstvo partije Ahmetija, koje, i posle tri dana gotovo neprekidnog zasedanja, nije moglo da donese odluku. Nadvladalo je, na kraju, krilo koje se protivilo saradnji sa Gruevskim, ocenjujući da bi obnavljanje koalicije bilo pogubno za partiju. Tri uticajna potpredsednika partije bila su, neki i javno, protiv koalicije.

Ahmeti drži ključeve koaliranja

Partija Ahmetija je na decembarskim izborima ostala bez devet poslanika, a jedan od razloga je i dugogodišnja saradnja sa Gruevskim, koji je i sam, jedva dobio većinu na izborima. Neoficijelno, to je jedan od glavnih razloga za „neodlučnost“, kojom je DUI objasnio odluku da ne obnovi koaliciju sa VMRO-DPMNE.

Ahmeti i njegova partija posle decembarskih izbora imaju privilegovan položaj. Iako ima samo deset poslanika niko, bez Ahmetija ne može da formira vladu. Niti Gruevski, niti opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) Zaeva.

Gruevski ima 51, Zaev 49, a 10 mandata, u Sobranju sa 120 poslanika, podeljena su između tri manje koalicije partije Albanaca. Dve od njih, Besa i Alijansa za Albance, kategorično su saopštile da neće učestvovati u vladi sa VMRO- DPMNE.

Iako niko ne može zaobići DUI pri formiranju vlade, partija je privilegovani položaj ojačala i političkom platformom koja, kao uslov za koaliciranje, sadrži i poduži spisak zahteva o poboljšanju položaja Albanaca. Inicijator je Ahmeti, koji ovom platformom pokušava da povrati pozicije lidera među Albancima, budući da su ga građani na izborima „kaznili“, delom i zbog podređene uloge u koaliciji sa Gruevskim.

Ucjene i kompromisi

Platforma, kojoj su pristupile dve od tri partije Albanaca zastupljene u parlamentu, a objavljena je posle poseta Tirani i Prištini, je kost u grlu za Gruevskog. Posebno dva zahteva – da albanski bude zvaničan jezik na teritoriji cele države i da se produži mandat Specijalnog tužilaštva (ST) koje istražuje indicije mega afere prisluškivanje o kriminalu i korupciji u koju su umešani najviši funkcioneri VMRO-DPMNE.

Gruevski je u kampanji za decembarske izbore nastupio sa naglašenom antialbanskom retorikom, čime je, navodno, obezbedio dodatno nekoliko poslaničkih mesta. Zahtev o dvojezičnosti, koji nije nov, svojevrstan je odgovor na tu kampanju. VMRO DPMNE mesecima vodi agresivnu kampanju protiv ST, tvrdeći da je produžena ruka opozicije. Jedan od razloga je što je i Gruevski među osumnjičenima u istragama koje vodi ST.

Funkcioneri VMRO-DPMNE su u kampanji za nedavne parlamentarne izbore naglašeno insistirali i tražili od građana podršku za 63 poslanička mesta, kako ne bi bili ucenjivani od koalicionih partnera. Nisu naveli kojih, ali se podrazumevalo. Dogodilo im se ono što su najmanje priželjkivali. Prvi put, za deset godina koliko je Gruevski na vlasti, druge partije mu diktiraju uslove koaliranja.

Rukovodstvo DUI-ja, prema neoficijelnim informacijama, razmatralo je kompromisni predlog za koaliranje, prema kome bi predstavnik ove partije bio predsednik Sobranja, a partiji bi pripala i neka ključna ministarstva. Bilo je, navodno nađeno, kompromisno rešenje o upotrebi albanskog jezika, a rešavanje mandata ST je ostavljeno za kasnije. Ovi predlozi bili su, navodno, prihvatljivi za Gruevskog i VMRO-DPMNE, ali je rukovodstvo DUI-ja, na kraju, glasalo protiv.

Gruevski traži spas u izborima

Održavanje novih vanrednih izbora, bila je prva reakcija VMRO-DPMNE pošto je DUI saopštio da u zakonski predviđenom roku ne može da donese odluku o obnavljanju staro – nove koalicije. Nema utemeljenog objašnjenja zašto DUI nije doneo odluku, niti detalja o kompromisnim predlozima o kojima je, navodno, pregovarano.

Ostavljen na cedilu, Gruevski je ekspresno reagovao. Odmah je objavljeno, verovatno, unapred pripremljeno saopštenje, u kome se predlaže održavanje novih parlamentarnih izbora. Za VMRO-DPMNE izbori su jedino „zrelo rešenje“ za izlazak države iz krize.

Gruevski, kome su otkazivanjem koalicionog partnerstva Ahmetija, srušene premijerske mega ambicije, a suočen je i sa opcijom da ode i sa političke scene, jedini je kome odgovaraju vanredni izbori. Novi izbori su očajnički pokušaj VMRO- DPMNE i njenog lidera da se vrate na vlast, koja im vidljivo klizi iz ruku.

Novi izbori su krajnja opcija, ukoliko opozicija na čelu sa Zaevim ne uspe da formira vladu. Upravo to nastoji Gruevski da spreči na svaki način, a upregao je sve svoje medije, dežurne analitičare i kvazi eksperte koji masovnom kampanjom nastoje da spreče opoziciju da dođe na vlast.

Socijaldemokrati Zaeva, koji imaju samo dva poslanika manje od partije Gruevskog, trebalo bi da dobiju mandat da formiraju vladu na osnovu principa o dobroj parlamentarnoj i demokratskoj praksi. Odavno ne važe ti principi u partiziranom totalitarnom režimu koji su uspostavili Gruevski i VMRO-DPMNE. Traže da oni ponovo sastavljaju vladu, ali sa drugim mandatarom.

Ključ u nejakim rukama predsjednika

Zaev je odmah posle neuspeha da se obnovi koalicija Gruevski – Ahmeti od predsednika države Đorga Ivanova zatražio da mu dodeli mandat. On može da formira vladu samo ako obezbedi koaliciju sa DUI-em i učešće drugih partija Albanaca.

Ova koalicija bi maksimalno mogla da ima 69 od 120 poslanika i tada bi samo partija Gruevskog bila u opoziciji. Zaev je izjavio da o platformi partija Albanaca, koja je uslov za koaliranje, ima suštinske stavove, ne precizirajući šta pod tim podrazumeva.

Ključ postizbornog koaliranja, a time i mogućnosti za izlazak države iz krize, sada je u nejakim rukama predsednika Ivanova. Njegov legitimitet ne priznaju DUI i SDSM, a, sa druge strane, vidljivo je pod uticajem VMRO-DPMNE, pa i poslušnik partije uz čiji je predlog i podršku izabran za šefa države, po drugi put.

Pred Ivanovim su dve opcije. Najpre, da primereno dobroj parlamentarnoj praksi mandat dodeli Zaevu i opozicionim socijaldemokratima. Ukoliko i oni ne uspeju da formiraju vladu, da mandat dobiju Ali Ahmeti i DUI.

Treću opciju, da se mandat ponovo dodeli VMRO-DPMNE nameću mediji, dežurni analitičari i eksperti bliski ovoj partiji. Ustav je nedorečen, a predlagači se pozivaju na presedan s početka 90-tih godina kada je Petar Gošev, vratio mandat, jer se nije slagao sa kandidatima za ministre koje su predlagale partije, a on je ponovo dodeljen istoj partiji.

Građani od Ivanova, bez obzira na sve slabosti njegove pozicije predsednika, očekuju državničke, a ne partijske odluke. Od njegovih odluka direktno zavisi ne samo da li će Makedonija krenuti putem izlaska iz krize, već stabilnost i budućnost države. 

Prvi njegovi potezi, pošto Gruevski i Ahmeti nisu formirali vladu, nisu ohrabrujući. Imao je susret sa predsednikom Ustavnog suda, a najavio je da će se u zakonskom roku od deset dana, koliko ima za dodelu mandata, konsultovati sa institucijama. Nejasno je zašto i o čemu, a javnost u tome vidi čekanje na instrukcije iz štaba partije Gruevskog.

Visoki predstavnik DUI- ja je pozvao Ivanova da mandat dodeli Zaevu.

Teško je, ali ne i nemoguće, totalitarni režim partizirane države poraziti na izborima. Režim se žilavo opire i ukoliko Makedonija, ipak, uspe, biće to presedan i početak izlaska države iz krize. Sve druge opcije vode državu u novu, još težu, fazu neizvesnosti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera