Makedonija među pet najreligioznijih zemalja

U Makedoniji je državni praznik Velika Gospojina. Čak 90 posto građana ove zemlje smatra sebe religioznim.

Prema istraživanju koje je proveo Media Gallup u 57 zemalja svijeta, jedino religiozniji su stanovnici Gane, Nigerije, Jermenije i Fidžija.

Od zemalja regiona visoko religiozne zemlje su Srbija, u kojoj 77 posto građana sebe smatra religioznim, i Bosna i Hercegovina sa 67 posto.

Rezultati istraživanja govore da se stanovnici regiona sve više okreću vjeri, a novinar Al Jazeere Vladimir Bobetić istraživao je koliko su građani Makedonije istinski utemeljeni u vjeri.

U jednoj od skopskih džamija okupljeni vjernici klanjaju džuma namaz. Vjernika je toliko da, osim u džamiji, klanjaju i u haremu.

U posljednjih petnaestak godina vjernika je sve više. Posljednji predsjednik Islamske zajednice (IZ) Jugoslavije Jakup ef. Selimoski nije iznenađen.

‘Sada je to pomodarstvo’

Kaže da je tako oduvijek, jer su muslimanski vjernici  utemljeni u vjeri. Selimovski tvrdi da je to što je Makedonija zauzela visoko peto mjesto među religioznim zemljama posljedica visoke religioznosti Albanaca, Turaka, Bošnjaka i Torbeša, ali ne etničkih Makedonaca.

“Kod nas Makedonaca postoji jedna karakteristika, a to je ono kada je bio komunizam, svi smo kolektivno prihvatili ideologiju komunizma. Očigledno da je sada pomodarstvo. Srušili smo jedan sistem gdje je religija bila potisnuta, sada dolazi drugi sistem, gdje treba religioznost da se potencira, e onda ćemo biti svi religiozni. Kad se rade ovakve ankete, obično svoju religioznost potenciraju i oni koja nemaju apsolutno nikakvu praksu s religijom”, kaže Selimoski.

Saborni hram Makedonske pravoslavne crkve (MPC) istog dana bio je skoro prazan. Makedonska radio-televizija (MTV), na zahtjev MPC-a, ukinula je direktne prenose nedjeljnih liturgija zbog male posjećenosti.

No, ipak broj vjernika od propasti komunizma znatno se povećao. U MPC-u to ne smatraju pomodarstvom, već potrebom ljudi.

“Jer, vera je u Makeodniji i među Makedoncima oduvek bila jaka i utemljena”, kaže Bobetić.

Pravoslavni hrišćani prakticirali su vjeru postojano i u svim vremenima, kaže otac Dragi Kostadinvoski.

“Rekao bih da je u Makedoniji i Srbiji u vreme jednoumlja vršen veliki pritisak na pravoslavne građane kako bi se ateizirali. To je uspelo u određenom procentu, i to najviše jedan do dva procenta. Ostatak od 98 odsto ljudi i u Makedoniji i u Srbiji ostali su duboko religiozni, slavili su praznike, praktikovali su i živeli su veru.”

I dok vjerske zajednice suprotstavljaju mišljenja o tome čiji su vjernici utemeljeniji u vjeri, Makedoniju godinama unazad trese antička groznica. Slave se heroji mnogobošci. I ne samo to.

‘Opasno za identitet’

“Sa Gallupovim istraživanjem ne slažu se svi naši sagovornici. Kažu da su pitanja postavljena tendenciozno, a da su građani Makedonije već dovoljno sluđeni antičkom prošlošću, koja se propagira posljednjih nekoliko godina, i to u liku Aleksandra Makedonskog, sa jedne strane, i slovenske prošlosti, sa druge strane, koja se ogleda u Ohridskoj arhiepiskopiji i MPC-u”, izvještava Bobetić.

Novinarka Biljana Jovanovska, koja prati zbivanja u MPC-u, kaže da većina Makedonaca u crkvu dolazi jednom godišnje. Brine i mali odziv djece za vjeronauku, kao i to što MPC šuti na proces antikvizacije države i naroda.

“Ono što brine je što MPC, koja bi trebala biti najzainteresiranija za naše slovenske korijene, a to nije. Jer, ako se temelji na Ohridskoj arihepiskopiji i vuče korijene od svetog Kirila, Klimenta i Nauma, onda se ne bi trebalo vrtjeti oko pagana. To je mnogo opasno za Makedoniju i njen identitet. Vrh crkve se ne oglašava. Brzo reagira na teme koje nemaju veze s njima i duhovnošću, a zaboravljaju zaštititi sebe i makedonski identitet.”

Od sticanja nezavisnosti pa sve do današnjih dana Makedonija se nalazi u grčevitoj potrazi za identitetom, koji joj mnogi susjedi osporavaju.

Osporava se i autokefalnost njenoj crkvi. Rezultati Gallupovog istraživanja kao i povezivanje makedonskog identiteta s Aleksandrom Makedonskim za stanovnike ove zemlje dio su odgovora osporavanju na svim nivoima.

Izvor: Al Jazeera