Makedonija i Albanija su test za EU i nada za cijeli Balkan

U Albaniji je čak 93% učesnika ankete ocijenilo da bi članstvo bilo dobro (EPA)

Makedonija i Albanija iščekuju ocjene njihovih napora koje su u zadnje vrijeme uložili u put ka Evropskoj uniji. Iako su obje zemlje dobile preporuku Evropske komisije za početak pregovora, još uvijek nije sigurno da li će se dobiti zeleno svjetlo na samitu šefova država i vlada zemalja Evropske unije koji će biti održan 28. i 29. juna u Briselu.

Posebno se Makedonija, koja je s novom Vladom, na čelu sa Zoranom Zaevom, uspjela doći do dogovora s Grčkom o novom imenu, nada da će zemlje članice EU-a ispuniti svoje obećanje i nagraditi ovaj, kako su ga mnogi nazvali, historijski sporazum, početkom pregovora o članstvu. S obzirom da je do potpunog prihvatanja i zvaničnog ulaska u upotrebu imena Republika Sjeverna Makedonija dug put, postavlja se pitanje da li će šefovima vlada EU-a sam sporazum biti dovoljan za početak pregovora.

Albaniju je EU pohvalila zbog napora koji su uloženi u restruktuiranje pravosudnog sistema, ali i tu se postavlja pitanje da li će šefovima EU-a to biti dovoljno za početak pregovora o članstvu, pogotovo nakon riječi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na samitu u Sofiji, koje nisu dale razlog za optimizam kada su u pitanju eurointegracije zemalja regije.

Unija na najvišem nivou razilaženja

Na samitu u Briselu bi, po mišljenju analitičara, trebali biti otvoreni pregovori o članstvu s obje zemlje, iako je već izgledno, barem kada je u pitanju Albanija, da će se Holandija, pa i Francuska, usprotiviti takvom pokušaju. Srđan Cvijić, viši istraživač u Fondu za otvoreno društvo u Briselu, smatra kako nema argumenata da se ne otvore pregovori o članstvu s Albanijom i Makedonijom.

“Tek kada zemlje otvore pregovore, u mogućnosti su da angažuju svoje celokupne administrativne i društvene resurse u postupku reformi. Mehanizmi ugrađeni u pregovore po poglavljima, kao što su opening, interim i closing benchmarks, tamo su da provere konkretan napredak zemalja prema članstvu u EU”, navodi Cvijić.

Izvršna direktorica think-tanka Populari Alida Vračić kaže da je iz nekoliko razloga, nakon pozitivne dinamike koju je donijelo, kako se nada, dugoročno razrješenje pitanja imena Makedonije, jako važno da EU nastavi snažno podržavati regiju.

“Prvo i najvažnije je pitanje same Unije, koja je u ovom trenutku na najvećem nivou razilaženja, ne samo u odnosu na pitanja migracija, nego i općenito unutrašnjeg uređenja i raznih politika upravljanja unutar zemalja članica. S jedne strane, potpuno je razumljivo i, rekla bih, opravdano da se vlade pojedinih zemalja EU-a (Holandija) brinu oko vladavine prava, urušavanja medijskih i akademskih sloboda, korupcije na Balkanu te sveprisutnih autokratskih lidera. S druge strane, to je pitanje duplih standarda i znači da ne žele prepoznati šta se dešava unutar same Unije, gdje postoje problemi koji su jednako veliki, ako ne i veći, također u kontekstu vladavine prava (Poljska), urušavanja institucija, Orbanove sve pristunije politike gušenja akademskih prava i sloboda, povećane islamofobije…”, ističe Vračić.

Probleme nazvati pravim imenom

Dodaje da problemi postoje s obje strane i da ih za početak treba nazvati pravim imenom.

“Ne vidim kako će blokiranjem zemalja zapadnog Balkana ikome biti bolje. Naprotiv, ukoliko izostane podrška EU-a, postoji vrlo realističan scenariji u kome zapadni Balkan ostaje jedna zauvijek nedovršena priča, standard života sve je lošiji, ljudi sve nezadovoljniji i, u konačnici, oni najbolji odlučuju se na odlazak van regije, a korupcija i kriminal cvjetaju. Ideja da se sa proširenjem čeka zauvijek je jako, jako loša ideja”, smatra ona.

Šef balkanskog projekta na Institutu CIFE u Nici i član Savjetodavne grupe Balkan u Evropi Tobias Flessenkemper kaže da ne postoje dobri argumenti za neotvaranje pregovora s Makedonijom i Albanijom.

“Važno je da se ostvareni uslovi nagrade. Albanija i Makedonija su uslove ispunili, tako da se mora ići dalje. Ali, zemlje članice nisu jedinstvene i tako riskiraju da uslove koje su oni postavili potkopaju, jer uslovi nisu jednosmjerna ulica”, ističe on.

Nada se, ipak, da će razum prevladati, iako, kako kaže, “takav stav trenutno nema puno prijatelja”.

Da ne kažu: ‘Vidite, EU laže’

Profesor na britanskom univerzitetu The London School of Economics and Political Science James Ker-Lindsay smatra da postoje jači argumenti za početak pregovora s Makedonijom nego s Albanijom. Za Albaniju je, po njemu, važno da pregovori počnu sada, “a za Makedoniju je krucijalno”.

“Ljudima je rečeno da, ako žele otvoriti vrata NATO i EU integracija, moraju promijeniti ime. Ako sada EU kaže: ‘Odlično je da ste to uradili, ali mi sada ne možemo otvoriti pregovore’, to bi bila jako, jako loša poruka, ne samo Makedoniji, nego i regiji. To bi bila najgora poruka u ovom trenutku. Otvorilo bi put za euroskeptičare u regiji da kažu: ‘Vidite, EU laže'”, kaže Ker-Lindsay, iako razumije zašto bi zemlje kao što su Holandija ili Francuska bile protiv započinjanja pregovora.

Dodaje da Macronov argument “da se Unija mora reformirati kako bi se mogla vitalno pozabaviti stabilizacijom Balkana” ne stoji.

“Najbolji način da se suočimo sa svim problemima koje trenutno imamo u EU je da počnemo procese pridruživanja Uniji. Mora se reći: ‘Niko ni ne pomišlja da primi u članstvo bilo koju zemlju dok ona ne bude spremna, naučili smo lekcije iz prošlosti’, ali ovaj argument da se EU prvo mora stabilizirati kako bi se približila Balkanu ne stoji”, ističe on.

Zašto je pogrešan stav Holandije

Iako razumije stav Unije, pogotovo Holandije, koja “želi očuvati evropske vrijednosti“, Lindsay-Ker smatra da je on pogrešan te da se nekada mora gledati na širu političku sliku.

“Isto je bilo u prošlosti, kada su se otvarali pregovori sa Srbijom. Tada su Holanđani isto imali svoj stav. Mogu sada reći: ‘Otvorit ćemo pregovore, ali nećemo otvarati poglavlja dok se ne ispune uslovi'”, navodi on. 

Srđan Cvijić kaže da bi otvaranje pregovora s Makedonijom i Albanijom bio dobar podsticaj za Srbiju i Crnu Goru da ubrzaju proces reformi, ali i nada za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo da EU ostaje ozbiljan u namjeri da integrira cijeli zapadni Balkan u članstvo.

“EU može, pre svega, da dobije mogućnost da na direktniji način učestvuje u procesu konkretnih reformi kroz pregovore. Takođe može da izbegne političku nestabilnost u svom, ‘unutrašnjem dvorištu'”, mišljenja je Cvijić.

Alida Vračić kao dodatni problem vidi već uveliko narušeni nukleus EU-a. Pritom misli na Brexit, kao i razvoj događaja na relaciji Berlin – Pariz, koji se, po njenom mišljenju, odražava itekako i na zapadni Balkan i zemlje istočnog partnerstva koje također nisu članice.

‘Da zapadni Balkan ne postane Turska’

“Ukoliko se pregovori s Makedonjom i Albanijom dese, oni će potencijalno snažno mobilizirati sve snage unutar tih zemalja koje mogu doprinijeti EU procesima. Ukoliko se to ne desi, imamo zemlje koje će itekako htjeti iskoristiti svoj utjecaj (Turska i Rusija) na ovom području. Imajući u vidu izuzetno skromnu vještinu EU-a da se bavi s više stvari istovremeno, čemu smo bili svjedoci u prethodnim godinama, skeptična sam da će snage unutar Unije vidjeti širu sliku regiona, sliku regiona za pet, deset, 20 godina, ali i njegovu ulogu u budućnosti EU-a, i da će naći snage za konzistentan nastup prema državama zapadnog Balkana”, rekla je Vračić.

“Iako na prvi pogled ne izgleda možda tako, zapadni Balkan može biti kohezivni faktor u posrnuloj Uniji, a ubrzano pristupanje način da se EU vrati na svoj kolosijek, ukoliko se iskoristi momentum i prilika prepozna na vrijeme.”

Ključ je, smatra Alida Vračić, u politici EU-a te se “mora dati šansa zapadnom Balkanu, jer u suprotnom zemlje regije mogu očekivati da postanu nova Turska, zemlja za koju više skoro i ne postoji EU perspektiva”.

Izvor: Al Jazeera