Maglaj i dalje bez plana prevencije poplava

Nakon majskih i novih poplava, koje su se dogodile prije dva dana, u bh. općini Maglaj i dalje nema plana prevencije.

Mještani kažu da se problem plavljenja javlja svake dvije do tri godine, općinske vlasti odgovaraju da oni nisu mjerodavni, a lokalna civilna zaštita navodi: Ovisni smo o pomoći entitetskih i državnih službi“.

Al Jazeerina reporterka Arduana Kurić razgovarala je sa mještanima sela Jablanica, koje je najviše stradalo u nedavnim poplavama, a u kojima se popravljaju telekomunikacijski kablovi pokidani prije dva dana u novim poplavama.

Bujica riječice Jablanice stanovnicima tog sela napravila je veće štete nego u vrijeme majskih poplava.

„Sve zbog ovog mosta. Usko napravljen i sve što ide odozgo, zaglavi ovdje i okolo se voda izlije“, ukazuje Avdija Radeljaš, stanovnik sela Jablanica.

Česte poplave

Voda je ušla i u domove, a na zidovima su vidljivi njeni tragovi. Hida Kadrić kaže da ova riječica plavi svake dvije do tri godine.

„Mislim da bi se trebala ova korita održavati. Korita se pune prilikom svakog nadolaženja vode korita se pune. I stalno su sve pliće i pliće“, kaže Hida Kadrić koja se ne sjeća da je korito ikada do sada očišćeno.

Na vlasti je ljut i njen susjed Ismet Begić, a problem je, prema njegovom mišljenju, nekontrolisana sječa šuma.

„Što koje godine šume je sve manje, a rijeka je sve veća i veća. To naša vlast nikako da zaključi i jednom da kaže: ‘Stop! Dosta je toga'“, navodi Ismet Begić.

Da je problem sječa bez pošumljavanja, slaže se i općinski načelnik Mehmed Mustabašić, dodajući kako bi se i korita trebala očistiti. No sve to nije, kako kaže, u njegovoj nadležnosti.

„Trebalo bi po zakonu da imamo nekakve dobrovoljce koji bi radili na tim poslovima. Možete misliti da negdje u zakonu kaže da lokalne rijeke trebaju čistiti dobrovoljci i mještani. To je nešto što niti može, niti je provodljivo“, smatra načelnik Mustabašić.

Malobrojna Civilna zaštita

S pet službenika centra Civilne zaštite i malim brojem vatrogasaca, maglajska općina je ovisna o asistenciji entitetskih i državnih nadležnih institucija, kaže član Civilne zaštite Jasmin Devedžić.

„Ovdje nemamo mjere zaštita od poplava. Te mjere zaštite trebaju da urade viši nivoi vlasti jer jednostavno ovo sto se desilo u Maglaju, Bosna kako je nadošla, kako je ušla u sâm grad, jednostavno to ne možemo spriječiti ni nasipima, ni bilo čim drugim“, upozorava Devedžić.

„Ako ne mogu ni vlasti, što onda možemo mi“, pitaju stanovnici Maglaja. 

„Mještani novopoplavljenih naselja na području općine Maglaj bave se sanacijom šteta. No, i te sanacije su uglavnom improvizacije, poput ovog prijelaza na uništenom mostu. U ovakvoj situaciji kažu nam da je prevencija posljednje o čemu razmišljaju“, javlja Al Jazeerina Arduana Kurić.

Izvor: Al Jazeera