Magazinović: A zašto Srbi i Bošnjaci ne bi bili konstitutivni u Hrvatskoj?

Briselski birokrati, pripremajući svojim šefovima ovaj prijedlog, još jednom su pokazali potpuni antitalent da shvate BiH, kaže Magazinović (NAP)

Zastupnik Socijaldemokratske partije BiH, Saša Magazinović na prvoj će narednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kolegama predstaviti prijedlog Rezolucije o osudi uplitanja Republike Hrvatske u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine.

Taj je dokument reakcija na nedavno usvojenu Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koju je donio Hrvatski sabor.

U tekstu Rezolucije, koju je novinarima dostavio Magazinović, pozivaju se “odgovorne institucije, tijela, organi, politički subjekti i pojedinci u Republici Hrvatskoj na obustavu i napuštanje svih oblika djelovanja koji predstavljaju uplitanje Republike Hrvatske u unutardržavna pitanja Bosne i Hercegovine, naročito pitanja njene unutrašnje administrativno-teritorijalne organizacije i izbornog zakonodavstva”.

“Opravdavanje samovoljnog, jednostranog uplitanja Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine odredbama Ustava Republike Hrvatske u suprotnosti je s međunarodnom pravnom tečevinom i odredbama Povelje Ujedinjenih naroda”, navodi se.

Ne pozivati se na fiktivni ‘duh’ Daytona

Republika Hrvatska je pozvana da “prestane s aktivnostima osporavanja prava građana Bosne i Hercegovine na ravnopravnu mogućnost biranja i kandidiranja za sve funkcije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, nezavisno od njihove etničke, vjerske ili druge pripadnosti, što je princip čija je primjena Bosni i Hercegovini naložena presudama Evropskog suda za ljudska prava” u predmetima Sejdić i Finci, Zornić, Pilav, Šlaku.

“U vezi s tim, Predstavnički dom poziva Republiku Hrvatsku da radi na razvijanju svijesti o činjenici da je ‘sistem glasanja koji uključuje odredbe koje se odnose na etničke ili nacionalne grupe neprihvatljiv i u suprotnosti sa osnivačkim principa Evropske unije’, što je službeni stav Evropskog parlamenta”, piše u Rezoluciji.

Hrvatska je pozvana i da, “umjesto pozivanja na fiktivni ‘duh’ Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poštuje i dosljedno primjenjuje njegove konkretne odredbe”, ali i da se sukladno tom aktu “suzdržavale od prekomjernog naoružavanja i svih drugih aktivnosti koje mogu dovesti do regionalne ‘utrke u naoružanju’, kojom se ugrožava uspostava međusobnog povjerenja i stabilizacija ukupnih odnosa u regiji”.

I drugi, konkretni problemi građana

Službeni Zagreb je pozvan i da, “imajući u vidu istupe zvaničnika Republike Hrvatske kojima se insistira na modelu konstitutivnosti kao jedinom koji osigurava prava kolektiviteta i izbor legitimnih predstavnika, razmotri uvođenje koncepta konstitutivnosti Srba i Bošnjaka kroz Ustav Republike Hrvatske, s obzirom na to da pripadnici ova dva naroda broje preko 215.000 stanovnika Republike Hrvatske, da popratno u Saboru Republike Hrvatske omogući zaštitu njihovih kolektivnih prava kroz institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kao i uvođenje višečlanog Predsjedništva umjesto institucije predsjednika Republike Hrvatske, u koje bi bili birani i legitimni predstavnici Srba i Bošnjaka Republike Hrvatske”.

“Ovu preporuku smatramo utemeljenom u smislu zaštite egzistencijalnih prava ove populacije, imajući u vidu njenu ugroženost koja se ogleda u činjenici da su Srbi i Bošnjaci 1991. godine činili preko 13 posto ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, a danas je taj procenat sveden na tek nešto više od pet posto”, konkretizirano je u prijedlogu.

Ukazano je i na neke konkretne probleme koji u posljednje vrijeme opterećuju odnose dviju država, kao što su zaštita i povrat imovine iz Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj, rješavanje problema korištenja akumulacije Buškog jezera, odustajanje od izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na granici s Bosnom i Hercegovinom, nepuna dva kilometra udaljenog od užeg središta općine Novi Grad”.

Oduzeti odlikovanja osuđenima za ratne zločine

Isto tako, osuđena je i “relativizacija stradanja građana i naroda u 20. stoljeću u Republici Hrvatskoj, uključujući intenziviranu relativizaciju i osporavanje dokazanih ustaških zločina u logoru Jasenovac u Drugom svjetskom ratu, koja se odvija i putem javnog medijskog servisa Republike Hrvatske, kao i rasprostranjeno institucionalno i medijsko negiranje i osporavanje novovremenih zločina počinjenih u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, koji je kao takav prepoznao i osudio Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu”.

Hrvatska je pozvana da, “umjesto osporavanja pravosnažne presude Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu, prihvati svoju odgovornost utvrđenu u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, te da izvrši naknadu štete preživjelim žrtvama udruženog zločinačkog poduhvata, čime će otvoriti put za razvijanje trajnih prijateljskih odnosa između dvije države, te aktivno doprinijeti i održanju međunarodnog mira i sigurnosti”.

Istovremeno, upućen je i apel predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović da “oduzme vojna priznanja osuđenicima za ratni zločin koja predstavljaju sramotu za Republiku Hrvatsku i teret za proces pomirenja”.

Osude hrvatske Deklaracije

Magazinović predlaže da se Rezolucija, nakon usvajanja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, dostavi Predsjedništvu Bosne i Hercegovine te “na pažnju i očitovanje” Hrvatskom saboru, predsjednici Republike Hrvatske, Europskom parlamentu, Europskoj komisiji, Vijeću Europe, visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Vijeću za provedbu mira i šefu Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Hrvatski sabor je nedavno usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH kojom se, među ostalim, poziva na izmjene bosanskohercegovačkog Ustava i Izbornog zakona u cilju, kako se navodi, ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.

Deklaracija je izazvala brojne kontroverze zbog optužbi iz redova opozicije kako se radi o direktnom miješanju u unutarnja pitanja susjedne države, ali i velikog dijela javnosti u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera i agencije