Oglasi

Lustig: Koji je 'dobar dan' u logoru

Filmski producent, koji je preživio holokaust, zamolio je novinare da što više pišu o holokaustu kako se više nikad ne bi dogodio.
Branko LustigLustig: 'Treba pojačati edukaciju, pa će mladi znati što je nacionalsocijalizam i zašto se sve tako dogodilo'EPA - Arhiva

Preživjeli iz holokausta, producent dvaput nagrađen Oscarima i predsjednik Festivala tolerancije - JFF Zagreb Branko Lustig izjavio je da je "jedan dobar dan u logoru bio za mene onaj kada sam se probudio i, štipnuvši se za ruku ili nogu, shvatio da sam još živ".

Lustig je to izjavio u četvrtak na konferenciji za novinare u Francuskome paviljonu Studentskoga centra (SC) Sveučilišta u Zagrebu, priređenoj uoči otvaranja izložbe "Jedan dobar dan" mladog američkog umjetnika Andrewa M. Mezvinskog.

"Izložba je prekrasna", istaknuo je Lustig, i posvjedočio kako može "shvatiti pokojnoga Primu Levija, koji je, poput mene, prošao iste tegobe i kroz isti Auschwitz, gdje su nam slomili srce, a kada smo došli kući, učinili smo jedino što smo slomljenih srca mogli - Primo Levi sa svojim pisanjem, a ja Schindlerovu listu sa Stevenom Spielbergom".

Mladi još ne shvataju

Poticaj Mezvinskome za njegovu izložbu - multimedijalnu instalaciju pod nazivom "Jedan dobar dan" - bila je upravo ta Levijeva autobiografska knjiga, a i naziv izložbe preuzeo je po ulomku iz knjige. 

Lustig je zamolio nazočne novinare da što je moguće više pišu o holokaustu kako se on ne bi više nikada dogodio.

Spomenuo je i kako mu često postavljaju pitanje je li oprostio Nijemcima te, s tim u vezi, objasnio kako za holokaust i sve što se događalo ne može reći da su to Nijemci, već može samo reći da su to nacisti.

Ponovio je kako bi želio da se holokaust više nikada ne dogodi jer je to strašno, a mladi to još ne shvaćaju, prenosi Hina.

Zato, uvjeren je Lustig, treba pojačati edukaciju, pa će mladi znati što je bio nacionalsocijalizam i zašto se sve tako dogodilo i zašto se dogodio holokaust.

Instalaciju Andrewa M. Mezvinskog posjetitelji će moći vidjeti do 6. veljače.

Izložba je ostvarena u partnerstvu s SC-om i Austrijskim kulturnim forumom Zagreb, čija je ravnateljica Susanne Ranetzky podsjetila kako će baš ova godina biti važna za hrvatsko-austrijsku kulturnu suradnju s obzirom na to da je Savezno ministarstvo za Europu, integraciju i vanjske poslove odlučilo kako će težište predstavljanja austrijske kulture u inozemstvu biti upravo u Hrvatskoj, s kojom Austrija njeguje bliske i prijateljske veze.  

Sjećanje na žrtve holokausta

Izložbom tog mladog američkog umjetnika, koji nekoliko posljednjih godina živi i radi u Beču, Festival tolerancije - JFF Zagreb obilježit će Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, kojim se svakoga 27. siječnja diljem svijeta komemorira strahota holokausta, uz uporno isticanje da se takav užas više nikada ne dogodi.

Datum je odabran u spomen na 27. siječnja 1945., kada je Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskome logoru Auschwitz u (danas Oświęcim u Poljskoj).

Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je 2005. službenu Rezoluciju o obilježavanju tog dana.

Rezolucija apelira na sve članice UN-a da poštuju sjećanje na žrtve holokausta, a Republika Hrvatska iste se godine priključila obilježavanju tog dana.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.