Oglasi

Luka Brčko 'jača' i od poplava

Iako je pretrpjela značajne štete zbog poplava, Luka Brčko je ipak uspješno završila poslovnu 2014. godinu.
Dvije dizalice u Luci Brčko donacija su iz ItalijeAl Jazeera

Piše: Mladen Obrenović

Luka Brčko locirana je na idealnom mjestu - gotovo jednako udaljena od triju industrijskih, gospodarskih i političkih centara u regiji (Sarajevo, Zagreb i Beograd), sa zaleđem koje nudi i traži terete za pretovar i na dijelu rijeke Save koja je plovna skoro cijelu godinu. Upravo su ti faktori, među ostalim, pomogli da se gotovo udvostruči pretovar Luke Brčko u prošloj godini.

Planiranih 76.000 tona za pretovar je značajno premašeno, pa su lučki radnici, preko dvije tamošnje dizalice, prihvatili i otpremili gotovo 125.000 tona raznih tereta.

"Razlog je tome, pogotovo u godini u kojoj je Brčko bilo zahvaćeno poplavama, što su se neki logistički pravci promijenili zbog poplava. Jedan od najvažnijih pravaca, željeznička pruga Doboj - Šamac, ispao je iz igre i bio potpuno porušen, pa su tereti pošli prema nama. Govorim o željezu iz Zenice, što nam je pomoglo ostvariti ovakav rezultat", objašnjava Pero Gudeljević, direktor Luke Brčko.

Doduše, utvrđene su i značajne štete zbog poplava, pa kad se sve iskompenzira, Luka Brčko je ipak uspješno završila poslovnu godinu.

Plaće ne kasne

"Uspjeli smo iskoristiti situaciju da je Sava cijelu godinu bila plovna, što u normalnim godinama nije, kada tri mjeseca ne bude plovna i ne možemo pretovarati ništa, odnosno robe ne mogu ni doći do nas", dodaje Gudeljević.


Pero Gudeljević [Al Jazeera]

Luka Brčko je osposobljena za pretovar rasutih tereta, uglavnom antracita i drugih vrsta ugljena, zatim žitarica, željeza u koturu i šipci. Rijekom Savom, potom i Dunavom - uzvodno i nizvodno - Brčko je time povezano i s europskim zapadom, a posebno istokom. Osim spomenute zeničke Željezare, koja izvozi željezo, ključni komitent brčanske luke je tvrtka Soda-so u Tuzli, koja pak uvozi spomenuti antarcit.

"Ono što zabrinjava je činjenica da se preko Brčkog najviše uvozio antracit koji je dolazio sa područja Ukrajine i Rusije. Sad je logistički pravac faktički mrtav, pa poduzeća koja su u zaleđu luke, a koja su koristile luku kao pretovarnu, nalaze druge logističke pravce i nabavljaju to s druge strane, što nama predstavlja problem u planiranju prihoda za ovu godinu", navodi Gudeljević.

Luka Brčko ima 64 zaposlenih, plaće se uredno isplaćuju, a u upravi navode kako su ispunjene i sve obaveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, nema dugovanja za poreze, niti bilo kakvih kredita. Od 11 godina postojanja, posljednjih devet ima status međunarodne luke.

"Prije nekoliko godina počeli smo, na kraju svakog mjeseca, tražiti od direktora analizu poslovanja za taj mjesec. Prije isplate plaće tražimo šta se uradilo i nikad ne potrošimo ono što nismo zaradili. Ukupno sam 11 godina u luci i puno smo toga uradili. Uglavnom smo 60-70 posto vlastitih snaga uložili, osim krovova na skladištima, gdje nam je pomogla Vlada", konstatira Dražen Petrović, predsjednik Upravnog odbora Luke Brčko.

Dvije dizalice koje rade i za koje u upravi kažu kako su im dovoljne za postojeći obim posla donacija su talijanske vlade. Druge pomoći, pogotovo od politike i političara, nije bilo, pa Petrović navodi kako svih ovih godina otkako postoji luka "politika nije imala nikakav utjecaj na luku".

Nema političkog zapošljavanja

"Uvijek je važno kakav ima stav Upravni odbor i koliko direktor može odoljeti pritiscima političkih zapošljavanja, odnosno zapošljavanja ljudi na pozicije koje vam ne trebaju. Za sada na tom planu, zajedno s Upravnim odborom, držim situaciju pod kontrolom, ali zahtjevi su stalni za takvim zapošljavanjem", ukazuje direktor Gudeljević.

Svjestan je, kako kaže, da "čim primi jednog čovjeka, ostalima će otkinuti pomalo plaće".

Navodi i kako je ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini preduvjet da se krene naprijed, pa je bez ekonomskog uzleta u državi teško očekivati nešto bolje. Drugi uvjet je da se pročisti korito rijeke Save, a davno je trebalo biti očišćeno, primjećuje, kako bi ona bila što je veći broj dana moguće tokom godine plovna.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.