Oglasi

'Ludo' vrijeme postalo je normalno

Ni najstariji ljudi ne pamte kada se bablje iliti Miholjsko ljeto tako odužilo kao ove godine.
U Zagrebu je ovo bio treći najtopliji oktobar otkako se službeno mjere temperature zraka te najtopliji oktobar u zadnjih 18 godinaEPA

Prošli mjesec, listopad, u većem dijelu Europe bio je natprosječno, ponegdje i rekordno topao. Ni najstariji ljudi ne pamte kada se bablje iliti Miholjsko ljeto tako oduljilo. Po svoj prilici i mjesec u koji smo ušli i koji u hrvatskom jeziku nosi naziv studeni, neće ni približno biti studen kako mu ime kaže.

U Zagrebu je ovo bio treći najtopliji listopad otkako se službeno mjere temperature zraka te najtopliji listopad u zadnjih osamnaest godina. I drugdje je vrijeme bilo sličnije početku ljeta negoli sredini jeseni. U Virovitici je izmjereno rekordnih 27,9 stupnjeva, a Split je 26 dana u nizu bio bez kiše, što se u tom gradu ne pamti.

I u Srbiji je ovo bio najtopliji listopad u zadnjih devedeset godina. U Nišu je, primjerice, bilo čak 18 dana s ljetnim te dva s tropskim temperaturama. U Sjenici, inače najhladnijem mjestu u Srbiji, temperature su išle iz jedne u drugu krajnost: od jutarnjih -5 do najviših dnevnih 26 stupnjeva Celzijevih.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Miholjsko ljeto donijelo je i jedan od najtoplijih listopada u Bosni i Hercegovini, a na mjernoj stanici na Bjelašnici srednja mjesečna temperatura zraka bila je najviša otkako se ondje provode mjerenja.

U Crnoj Gori ovogodišnji je listopad bio najtopliji u zadnjih 68 godina, a u Podgorici je bilo dana kada su temperature dosezale 29 stupnjeva. Slično je bilo i diljem Europe. Velika Britanija imala je, primjerice, najtopliji listopad u zadnjih 350 godina. K tomu, meteorolozi su najavili i rekordno visoke temperature u studenome.

Čovjek je najodgovorniji

Ona „stara“ klasična meteorološka jesen, baš kao i zima, izgubila se u kovitlacu klimatskih promjena. Svaka godina i svako novo godišnje doba i globalno i lokalno donose nove meteorološke ekstreme i temperaturne rekorde. Već je i laiku jasno, jer osjeti na svojoj koži, da s vremenom nešto ne štima. Čak je i razgovor o vremenu, što je još ne tako davno bio izraz za dokono ćaskanje u nedostatku drugih tema, postao prvorazrednom medijskom temom. Klimatske posve su očite i ne događaju se „negdje drugdje“. Ljeta su sve duža i toplija, a zime kraće i blage, dok su ekstremne meteorološke pojave sve učestalije.

Prof.dr.sc. Branko Grisogono, profesor dinamične meteorologije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i jedan od vodećih atmosferskih fizičara u ovom dijelu Europe, kaže nam kako su klimatske promjene uistinu zabrinjavajuće. Pitali smo ga i u kojoj je mjeri to posljedica prirodnih ciklusa, a u kojoj ljudskog djelovanja.

Vladajući nisu dovoljno svjesni klimatskih promjena

Klimatologa prof. Grisogona pitali smo jesu li ovdašnje upravljačke elite svjesne pogubnih klimatskih scenarija.

„Većina njih rado negiraju važnost aktualnih klimatskih projekcija. Oni o tome čuju na sastancima u inozemstvu, a ovdje im je važno ispuniti norme EU, npr. potrošiti na vrijeme novac za ublažavanje klimatskih promjena, pri čemu racionalnost i stvarno znanje bivaju sekundarni. Nesrazmjer trajanja njihovih mandata i klimatskih promjena ide im u kratkotrajni prilog da u biti ne čine išta. Postoji privremena strategija za prilagodbu i smanjenje klimatskih promjena u Hrvatskoj. To je dobro. Napisana je polujasno i preopširno. Izravnog novca za njenu provedbu nema, nego ćemo opet onako, po domaći - usput i u hodu. Dakle, čini se nešto, pojavi se neki natječajčić za kratki projektić, bez ideje za kasnije, za kontinuitet i ozbiljnost problema. To je daleko od prikladnosti i dostojanstva jedne suverene države“, kaže prof. Grisogono.

„Iako sami iznosi spomenutih promjena uglavnom nisu veliki sami za sebe, njihova brzina je izuzetno velika i vrlo zabrinjavajuća, kako na globalnoj, tako i na većini lokalnih razina, primjerice, na širem području Hrvatske tijekom nekoliko zadnjih desetljeća. Uočava se dodatno ubrzanje klimatskih promjena tijekom zadnjih desetak godina jer premalo poduzimamo na njihovom ublažavanju. Prirodni ciklusi, odnosno interna varijabilnost klime, ovim promjenama doprinose otprilike unutar pet posto, a ostalo su ljudski efekti“, naglašava prof. Grisogono.

Da su ljudi, odnosno čovječanstvo, najodgovorniji za klimatske promjene, kaže i Lidija Srnec iz Službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu.

„Klimatske promjene koje se opažaju na lokalnoj i globalnoj razini od sredine 19. stoljeća do danas su posljedica porasta koncentracije stakleničkih plinova. Gotovo je neupitno da je za taj porast odgovoran čovjek i njegove aktivnosti. Mjerenja pokazuju da je globalna temperatura zraka u posljednjih 100 godina porasla za 1.1 stupanj Celzija, što je vrlo blizu granice od 1.5 °C definirane Pariškim sporazumom. Činjenica da se najtoplije godine otkad postoje klasična instrumentalna mjerenja uglavnom javljaju u 21. stoljeću nije nešto što smijemo zanemariti“, kaže klimatologinja Srnec.

Približavamo se kritičnoj tački

Prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama iz 2015. godine predviđeno je poduzimanje mjera kako bi se globalno zagrijavanje do konca stoljeća zadržalo ispod 2 Celzijeva stupnja, s težnjom da se zaustavi na 1,5 stupnjeva. No, ako se globalna ekonomija ne obuzda i emisije stakleničkih plinova ostanu na sadašnjoj razini, taj globalni rast temperature od 1,5 stupnjeva – zacrtan kao cilj do konca stoljeća – bit će dostignut već 2030. godine. Stoga se neminovno nameće pitanje kakva nas budućnost čeka i jesmo li blizu točke s koje nema povratka.

„To je jednostavno, ali preteško pitanje da se na njega odgovori u jednom danu ili godini! Ne znamo točno gdje je ta kritična točka, jer različiti simulatori (tj. napredni numerički modeli za klimatske projekcije) sadrže i različite kompleksnosti klimatskog sustava, od dimenzija u kojima računaju pa do procesa koji su u njih uključeni na prognostički ili barem dijagnostički način. No, ono što znamo na osnovi postojećih modela, jest da se približavamo takvoj multidimenzionalnoj kritičnoj točki. Brzo političko, ekonomsko i socijalno djelovanje na globalnoj skali može brzo usporiti većinu ovih procesa i onda neke i zaustaviti u drugoj polovici 21. stoljeća. Za neke vrste i lokacije izgleda da nema skorog oporavka. Također, neki započeti procesi, poput topljenja ledenjaka i promjena morskih struja, trajat će još i iza 22. stoljeća. Klimatski sustav ima i različite brzine, a i različite tromosti“, ističe Grisigono.

Drugim riječima, klimatske promjene nemoguće je zaustaviti, mogu se tek usporiti.

Klimatologinja Srnec također ističe kako će globalni porast temperature biti sve izraženiji prema kraju 21. stoljeća te prisutan u svim sezonama.

„Signal promjene oborine nije jednoznačan kako u prostoru tako ni u vremenu, no pokazalo se da će neka područja imati ozbiljan deficit oborine. Rasti će razina mora, vremenski ekstremi će biti češći i intenzivniji. Klimatske promjene ne možemo izbjeći, one su prisutne i ne možemo ih zaustaviti. Ono što možemo je raditi na smanjenju emisija stakleničkih plinova i smanjenju njihove koncentracije. Svaka ljudska aktivnost u tom smjeru, zbog tromosti klimatskog sustava, neće istovremeno značiti i trenutno smanjenje porasta temperature zraka ali mu svakako može pridonijeti u budućnosti“, naglašava ova stručnjakinja.

Zapadni Balkan bit će kao Teksas?

Ljetos je objavljena studija skupine znanstvenika pod vodstvom britanskog ekologa Toma Crowthera sa Švicarskog federalnog tehnološkog instituta u Zürichu kojom je bilo obuhvaćeno 520 velikih svjetskih gradova.

Rezultati studije kazuju da će do 2050. godine ljeto i zima u Europi u prosjeku biti topliji za 3,5 do 4,7 stupnjeva Celzijevih.

Pa bi, prema tim projekcijama, London tada imao klimatske uvjete kakve danas ima Barcelona, a Beč kao Skoplje. U Zagrebu bi, pak, vladati uvjeti kakve danas ima Dallas u Teksasu, a to je vlažn suptropska klima s vrućim ljetima i blagim zimama. Prosječna temperatura u Zagrebu do tada bi narasla za 2,3 Celzijeva stupnja, a ona prosječna ljetna čak za 7,3 stupnja.

Sličnu 'teksašku' klimu za 30 glodina imali bi i drugi gradovi u regiji: Ljubljana kao Louisville, Beograd kao San Antonio, Podgorica kao Jacksonville, a Skopje kao Austin. Novi Sad i Banja Luka također bi, prema tom scenariju, bili poput Dallasa, a Sarajevo bi tada imalo klimatske uvjete kakve sada ima glavni grad Albanije Tirana.

Na pitanje koliko je takvo što izvjesno, prof. Grisogono kaže da je riječ o najgorem mogućem scenariju na koji treba računati.

„To su klimatske projekcije koje pretpostavljaju da čovječanstvo neće ništa bitno promijeniti u svojem ponašanju prema energiji i energetici, proizvodnji i potrošnji hrane, ratovanju i razmnožavanju. Najkraće rečeno, to je najgori scenarij i nažalost, još je uvijek moguć. Teško mi je reći koju težinu mu dati u odnosu na bolja rješenja. Recimo, dajem 20-ak posto vjerojatnosti za taj neopravdani rizik. Ostajem i uz prijašnje tvrdnje o ugroženosti naših krajeva i dodajem, nažalost, Gorski kotar i Liku, te istočnu Slavoniju. Jako urbane sredine su opasna priča za sebe. Na tome se premalo radi i koriste se uglavnom zastarjeli modeli i pristupi koji ne vrijede u takvim sredinama“, kaže.

Od 2000. zabilježeno 16 od 20 najtoplijih godina

Klimatologinja Lidija Srnec ističe, pak, da u Zagrebu postoje mjerenja od 1862. godine što je dovoljno dugi niz da se analiziraju klimatske promjene.

„Temperatura zraka raste za 1.1 Celzijev stupanj u 100 godina, a dostupni niz pokazuje da je uz najtopliju do sada 2018. godinu, čak 16 od 20 najtoplijih godina zabilježeno od 2000. do danas. Za razliku od rastućeg trenda godišnje temperature zraka, godišnje količine oborine ukazuju na slabo izražen negativni trend. Scenariji klimatskih promjena rađeni za potrebe Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj pokazuju da je sredinom 21. stoljeća na području Zagreba moguć godišnji porast temperature zraka od 2 do 2.6 stupnjeva ovisno o primijenjenom scenariju emisija i koncentracija stakleničkih plinova. Gledano po sezonama, očekivani porast temperature zimi u Zagrebu iznosi 1.8 stupnjeva dok je u ljeto 2.5 stupnja Celzijeva“, kazala nam je Srnec. 

Od svih područja Hrvatske, dodaje ona, nekako se najosjetljivijim izdvaja priobalno područje koje posebno ljeti može očekivati najveći porast temperature zraka uz istovremeno najizraženiji manjak oborine. Podaci iz spomenute Strategije navode da bi okvirni porast razine Jadranskog mora do kraja 21. stoljeća mogao iznositi između 40 i 65 centimetara.

Porast razine Jadranskog mora bi, upozoravaju ovdašnji klimatolozi, neposredno utjecao na deltu Neretve rezultirajući salinizacijom tla i ugrožavanjem jednog od poljoprivredno najplodnijih područja. Na sličan način ugrožena bi bila i rijeka Mirna u Istri.

Klimatološki scenarij, barem što se tiče Hrvatske, prilično je crn. Znatan dio šuma u Gorskom kotaru postale bi savane, a u Slavoniji bi suše bile fatalne za mnoge poljoprivredne kulture, ponajviše kukuruz.

Ako se nešto ne poduzme, ekstremne suše, poplave, požari, a s njima i najezda insekata i invazivnih životinjskih vrsta životinja i nestašica hrane te mnogo više bolesti, naročito onih dišnih puteva mogli bi postati ovdašnjom svakodnevicom.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.