Lokalni izbori u Makedoniji – prvi pravi ispit za Zaeva

Makedonci su krajem prošle godine glasali za državnu, a sad će glasati i za lokalnu vlast (EPA)

Građani Makedonije ponovno će, predstojeće nedjelje, na biračka mjesta. Ovoga puta birat će lokalnu vlast i ovoga puta pred njima će biti izbor između Zorana Zaeva i Nikole Gruevskog, Socijaldemokratskog saveza Makedonije i VMRO-DPMNE-a.

Postalo je uobičajeno da se izbori u toj državi svaki put označavaju epitetom povijesni, no sve češće se ponavlja, kako se izborna kampanja bližila kraju, da će ovaj izborni krug, na kojem pravo glasa ima 1.814.644 birača, biti samo uvertira u naredni – izvanredne parlamentarne izbore.

Nakon parlamentarnih izbora, održanih krajem prošle godine, vlast u državi preuzeo je SDSM, pa su im nedjeljni lokalni izbori prvi pravi ispit nakon preuzimanja vlasti. Ako ponove uspjeh, moguće je da će čelnik SDSM-a, ujedno i makedonski premijer, Zoran Zaev raspisati nove izbore kako bi učvrstio vlast, prognoziraju analitičari.

No, ako pobijedi opozicijski VMRO-DPMNE i njihov lider Nikola Gruevski bi, u pokušaju povratka na vlast, također mogao zatražiti izvanredne izbore. Još uvijek se bodri činjenicom da je parlamentarne izbore prošlog prosinca izgubio malom razlikom, ali i da je na posljednjim lokalnim izborima najuspješniji bio VMRO-DPMNE. Tada je drugo mjesto po broju osvojenih općina, gradova i mandata imala Demokratska unija za integraciju (DUI), kojoj su na posljednjim parlamentarnim izborima dosta glasova uzele druge albanske stranke.

Samo tri općine posluju pozitivno

Prema podacima kojima raspolaže Al Jazeera, od 81 jedinice lokalne samouprave (80 općina i Grad Skoplje), samo tri posluju pozitivno. Ukupni dug općina, po tim podacima, iznosi više od 76 milijuna eura (samo je Ohrid dužan 15 milijuna, Tetovo osam, a skopska općina Karpoš sedam milijuna eura). Osim više puta isticanog problema nedostatka kanalizacije, veliki broj sela i dalje čeka asfaltirane ceste, a gotovo sve sredine suočene su s pojačanim iseljavanjem. Na sve to lokalne vlasti nemaju odgovor.

Uz sve te probleme, u kampanji za lokalne izbore otvoren je drugi problem – upotreba albanskog jezika u službenoj komunikaciji u državnim i javnim institucijama. I to bi moglo utjecati na rezultat – ne albanskih stranaka, nego SDSM-a i VMRO-DPMNE-a.

SDSM je na posljednjim lokalnim izborima bio tek treći (osvojili su vlast u samo šest od 81 jedinica lokalne samouprave, DUI je imao većinu u 13, a VMRO-DPMNE u 55 općina; u ostalim općina pobijedile su nezavisne liste i manje stranke), no ohrabreni su premoći koju su nakon 12 godina ostvarili u državnoj vlasti. Surađuju u vlasti s albanskim strankama, a za ove lokalne izbore podržao ih je i veliki broj organizacija civilnog društva.

Slamka spasa za Gruevskog

Po mišljenju Nane Ružina, rektora skopskog Sveučilišta FON, najmanje su tri razloga zbog kojih predstojeći lokalni izbori premašuju značaj svih dosadašnjih izjašnjavanja građana o lokalnoj vlasti od stjecanja neovisnosti Makedonije. Na prvom mjestu, navodi Ružin, bila bi spomenuti zahtjev VMRO-DPMNE-a za raspisivanjem izvanrednih parlamentarnih izbora ako pobijede, a potom i mogućeg povratka na vlast.

„To je i jedina slamka spasa za inkriminiranog Nikolu Gruevskog i njegovu kliku da izbjegnu kaznenu odgovornost. Podsjećam i da su njegov autoritarni populizam, ogromna korupcija, odsustvo vladavine prava, partitokracija i kontrola sudske vlasti, kontrola medija, afere prisluškivanja zakočile procese euroatlantskih integracija“, navodi Ružin.

Drugi razlog, po njemu, bilo bi „ohrabrivanje antieuropske, antinatovske, antialbanske i antiimigrantske politike Makedonije u slučaju pobjede VMRO-DPMNE-a“ što bi dovelo i do „kraja aspiracija prema eventualnom rješavanju spora oko imena s Grčkom kao i intenziviranja demokratskih reformi u državi“.

I treći razlog vezan je za međunarodni položaj, ali i odnose u državi, jer bi pobjeda Gruevskog „udaljila Makedoniju na dulje razdoblje od SAD-a i Europske unije, jer su procijenile opasnost u njegovom destruktivnom vladanju ne samo po unutarnji mir, već i po mir u cijeloj regiji“.

Mnogo više od lokalnih izbora

Ako su lokalni izbori samo uvod u nove izbore na državnoj razini, Suad Missini, izvršni direktor Centra za društvena istraživanja u Makedoniji, podsjeća kako su posljednji parlamentarni izbori završili neriješenim rezultatom. I zato su mu lokalni izbori kao „produžetak utakmice nakon 90-og minuta“. Izbore promatra kroz nesuglasice tri vodeće stranke jer su socijaldemokrati bili prinuđeni na koaliciju s DUI-jem, koji je do jučer bio koalicijski partner upravo VMRO-DPMNE.

„SDSM pokušava reciklirati kriminalnu prošlost DUI-ja što je naljutilo i razočaralo veliki broj etničkih Albanaca, koje socijaldemokrati pokušavaju zadržati u svom kampusu, a to se pokazuje kao đavolski težak posao. Tome se mora dodati i ne mali broj etničkih Makedonaca koji su glasali za SDSM i koji su razočarani iz istih razloga“, ukazuje Missini.

Razočaran je činjenicom da se o poboljšanju građana nije govorilo tokom kampanje i po njemu „nema dileme da ne treba imati nikakvih očekivanja na tom polju“. „Ako građani dobiju odgovorniju i transparentniju lokalnu samoupravu, to bi bio maksimum u očekivanjima. Čak je i diskurs prefarban – od ranijih megalomanskih i obećanja nekarakterističnih za lokalne izbore, do prizemnijih područja“, dodaje Missini.

Missini: VMRO-DPMNE manipulira biračima

Suad Missini primjećuje kako su skupovi stranke VMRO-DPMNE „slabo posjećeni, ali su njihovi kandidati sveprisutni na apsolutno svim društvenim mrežama i kanalima, što ne predstavlja nikakav problem za najbogatiju stranku u Europi“. No, uspjeli su upotrijebiti svoju „oprobanu strategiju masovne mobilizacije otvarajući goruća pitanja, koja su najčešće izmišljeni problem, podižući adrenalin stanovništva i pokušavajući usmjeriti zapaljivu masu da im daju glas kao i u prošlosti“.

„Ranije su problem bili nevladine organizacije, špijuni i Soros, strane službe i razni kosmički zagovori. Sada je bio pokušaj namjernog organiziranja referenduma na lokalnoj razini, s pitanjem jesu li građani suglasni da se grade stanovi za veliki broj migranata koje Makedonija navodno planira udomiti. To je klasična zloupotreba odredbi Zakona o azilu i Nacrta državne strategije o azilu“, primjećuje Missini. 

I politolog Kiril Efremovski smatra da su predstojeći lokalni izbori mnogo više nego lokalni – ne samo po kampanji koja završava i porukama koje su se čule, nego i po ishodu nedjeljnog glasanja. No primjećuje da su se stranački čelnici uglavnom posvetili temama koje nisu u domenu djelovanja lokalne vlasti.

„Pitanja važna za građane ostala su u drugom planu, jer su se uglavnom kroz kampanju otvarala neka pitanja na nacionalnoj razini, iako građani očekuju da ‘gradski oci’ rješavaju pitanja koja su važna za njih. Samo 18 posto ruralnih područja u Makedoniji ima kanalizaciju, a o tome nismo posebno slušali. Među 10 najzagađenijih gradova u Europi, četiri su makedonska grada. Tokom zime građani će ponovo imati iste probleme sa zagađenjem. Očekivanja građana su ogromna kada razmišljamo o procesu lokalnih izbora, ali stvarna politika je nešto drugo“, konstatira Efremovski.

Bitno za koga će glasati Albanci

Iako je to bilo jedno od ključnih pitanja parlamentarnih izbora, opet je bitno za koga će glasati pripadnici albanske manjine, budući da je na posljednjim izborima veliki broj njih dao glas koaliciji okupljenoj oko SDSM-a.

„Lokalni izbori mogu biti novi test na kojem će se provjeriti hoće li etnički Albanci glasati za makedonske stranke, hoće li se nastaviti taj trend koji je počeo na parlamentarnim izborima i hoće li taj sociološki fenomen imati posljedice na ukupne političke odnose. Osim toga, izbori će biti važni i zbog toga što bi stranka iz albanskog političkog bloka mogla pobijediti u Strugi, Gostivaru i Tetovu, bilo da se radi o Alijansi za Albance ili DUI-ju. Takva raspodjela će biti presudna za odnose koji imaju SDSM i DUI, ali i kako će se partija Besa postaviti u odnosu na DUI“, primjećuje Efremovski.

Ružin također podsjeća kako je na prošlim parlamentarnim izborima DUI, kao najmoćnija stranka albanske zajednice, izgubila veliki dio birača zbog dugogodišnje koalicije s VMRO-DPMNE-om. I onda se njihovo glasačko tijelo, koje je do sada uglavnom glasalo za DUI, okrenulo SDSM-u. Socijaldemokrati su to odlučili kapitalizirati na lokalnim izborima.

„Po prvi put u političkoj povijesti Makedonije, SDSM je u nekoliko albanskih sredina kandidirao Albance socijaldemokrate. Tako je u kultnom selu Aračinovu, gdje se vodio najžešći sudar između UCK i makedonskih policijskih snaga, SDSM kandidirao Albanku za načelnicu. Ipak, procjene eksperata govore da će DUI zadržati primat među albanskim strankama, ali ne u takvom iznosu kao na posljednjim lokalnim izborima“, navodi Ružin.

Prognozirajući ishod u etnički mješovitim sredinama, a pogotovo u sredinama u kojima Albanci čine većinu, Missini pak ukazuje kako DUI teško može zadržati primat među albanskim biračima. Prognozira prodor stranke Besa, ali i ukupno – „krajnje neizvjestan ishod“.

„S jedne strane je pokušaj SDSM-a da se etablira i na lokalnoj razini, bez obzira na štetu koju mu donosi koalicijski partner, a s druge strane VMRO-DPMNE svoju kriminaliziranost i katastrofalno doskorašnje vladanje pokušava premostiti manipuliranjem najprizemnijim osjećajima ljudi, strahom i masivnom financijskom infuzijom u pokušaju da bude što prisutniji pred očima građana, bez obzira na sadržaj političke ponude“, zaključno poručuje Missini.

Kad se u nedjelju zatvore biračka mjesta i prebroje glasovi mnogo toga će biti jasnije, a mnoge jedinice lokalne samouprave već će istu večer znati tko će im biti na čelu, jer su u većini samo dvoje kandidata, baš kao što će se znati i odnos snaga u općinskim vijećima. Druge sredine pričekat će drugi krug izbora – za dva tjedna.

Izvor: Al Jazeera