Ljudi žive duže nego ikad
Ljudi žive duže nego ikad, a “dramatično” produženje očekivanog životnog vijeka ne pokazuje znake usporavanja, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
“Globalno je očekivani životni vijek povećan sa 64 godine 1990. na 70 godina 2011”, stoji u godišnjem statističkom izvještaju o zdravlju u svijetu SZO-a, prenosi Reuters.
“To je prosječno povećanje očekivanog životnog vijeka za osam sati dnevno u posljednjih 20 godina”, ističe Colin Mathers, koordinator za mortalitet i teret bolesti SZO-a.
Globalni očekivani životni vijek pri rođenju je 2011. godine za ženu iznosio 72, a za muškarca 68 godina.
Današnji 60-godišnjak prosječno može računati da će poživeti još 19 godina, a žena istih godina da će poživeti još 21 godinu, što je dvije godine duže nego 1990. godine.
Utjecaj globalnog zagrijavanja na životni vijek
Veliki dio povećanja očekivanog životnog vijeka se može pripisati ubrzanom opadanju mortaliteta djece u posljednjoj deceniji, kao i napretku Kine i Indije, u kojima se prosječni očekivani životni vijek na rođenju od 1990. godine povećao za sedam godina.
Od 1990. očekivani životni vijek je opao u Sjevernoj Koreji, južnoj Africi, Lesotu, Zimbabveu i Libiji, dok je u svim drugim zemljama povećan ili je bar stagnirao.
Čak su i zemlje u kojima ljudi najduže žive, kao što su Japan, Australija i Švicarska, u posljednje dvije decenije uspjele dodati još po neku godinu očekivanom životnom vijeku, što ukazuje na to da ljudski rod još nije dostigao prirodni limit dužine života.
“Treba pretpostaviti da će doći do izvjesnog usporavanja (rasta životnog vijeka), osim ukoliko to ne promijenu genske terapije i razne druge vrste naučnog napretka”, ističe Colin Mathers, dodajući da bi negatvno dejstvo na očekivani životni vijek mogli imati globalno zagrijavanje i konflikti.
Neki stručnjaci smatraju da će na dužinu očekivanog životnog vijeka početi negativno djelovati sve veća gojaznost svjetskog stanovništva, ali zasad to nije slučaj, napominje Mathers, iznoseći pretpostavku da je napredak u suzbijanju ostalih rizičnih faktora više nego neutralisao utjecaj sve učestalije gojaznosti.
Izvor: Agencije