Ljekar s klinike Mayo: Razmjenjujemo COVID iskustva s kolegama iz BiH i regije
Bivše jugoslovenske zemlje teško su pogođene u drugom valu korona virusa. Približno deset hiljada oboljelih u toj regiji na jugu i jugoistoku Evrope zabilježile su zdravstvene vlasti prema podacima objavljeni u četvrtak.
Žarišta su uglavnom veliki gradski centri Sarajevo, Beograd, Zagreb, Ljubljana, Skoplje, Podgorica… Sarajevski kanton – u kojem je u petak na oko 700 uzoraka otkriveno skoro 300 novozaraženih, na oko 400.000 stanovnika – ima dodatni problem jer se odluke u borbi protiv virusa donose sporo, zbog političkih neslaganja u lokalnoj vladi. Vlada u Sarajevu od kraja jula radi bez ministra zdravstva.
Iz Opće bolnice „Prim. dr Abdulah Nakaš“ kritikovali su Vladu da bolesnike smješta u škole i studentske domove, dok u Kantonu Sarajevo istovremeno stoji 900 praznih bolesničkih kreveta. „Sramotno je, neprihvatljivo, i bez opravdanja…“.
Ognjen Gajić, specijalist intenzivne njege na Odjelu za plućnu medicinu klinike Mayo u Rochesteru u Minnesoti upozorio je da su upravo organizacija javnog zdravstva i epidemiološke mjere od ključne važnosti u kontroli pandemije. „Virus je zajednički neprijatelj i nadam se da će to svi shvatiti i ujediniti snage za dobrobit svih građana“, rekao je Gajić. Rođen u Sarajevu, danas univerzitetski profesor i ljekar na jednoj od prestižnijih američkih klinika, doktor Gajić je angažiran posljednjih mjeseci da pomognete Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama.
„[…] razgovarao sam sa kolegom iz Kliničkog centra u Sarajevu u vezi bolesnika. Znam da su mnogi uključeni u viber grup˙(sada ima preko 2.600 ljekara iz BiH, regiona i diaspore) na kojoj svakodnevno mijenjamo iskustva i znanje i suzbijamo dezinformacije“, rekao je Gajić za Al Jazeeru. „Usku saradnju imamo sa kolegama u Banja Luci, Mostaru, Rijeci, Zagrebu i Novom Sadu. Profesor [Peđa] Kovačević iz Banja Luke i ja smo takođe u kontaktu sa rukovodstvom Opće bolnice [Sarajevo] koja je počela da prima ove bolesnike a uskoro će i kritično oboljele. Do prije nekoliko godina profesor Emir Festić (takođe pulmonolog intenzivista sa Mayo klinike) i ja smo imali odličnu saradnju sa jedinicom intenzivnog liječenja (JIT) u Sarajevskom kliničkom centru koja je na žalost ukinuta u reorganizaciji. Mi bi naravno voljeli da pomognemo kolegama u Kliničkom centru koliko je god moguće i potrebno i nadam se da ćemo u buduće imati bolju saradnju“.
‘Teško je predvidjeti povratak normalnijeg života’
Premda je pandemija u svom špicu, mnogo jača nego što je to bilo s proljeća, sa više od 11 miliona aktivnih slučajeva u svijetu krajem oktobra prema podacima Worldometersa, mnogo je više optimizma nego s početka godine, i među ljekerima i među građanima. Na pitanje jesu li se zdravstveni sistemi širom svijeta u međuvremenu uspjeli konsolidirati, doktor Gajić kaže da je zahlađenje i provođenje vremena u zatvorenom ipak dovelo do novog vala infekcije.
„Mada su zdravstveni sistemi spremniji i iskusniji nego ranije striktno poštovanje epidemioloških mjera je neophodno da ne dođe do naglog povećanja kritično oboljelih koje ni jedan zdravstveni sistem ne može izdržati“.
Rezultati na ispitivanju vakcina protiv COVID-a su obećavajući, prema najavama WHO-a. Procjene Svjetske zdravstvene organizacije su da bi prve vakcine mogla biti gotove do kraja ove ili početkom naredne godine. Vodeći američki epidemiolog Anthony Fauci također je u petak potvrdio da bi prve vakcine protiv korona virusa mogle najvjerovatnije biti dostupne krajem decembra ili početkom januara za visoko rizične Amerikance.
Na pitanje očekuje li se previše od vakcine, i znači li to da će nakon vakcine sve tako brzo promijeniti, doktor Gajić kaže da nikad više naučnika iz cijelog svijeta nije radilo na vakcini. Onog trenutka kad budemo imali efikasnu vakcinu, kaže on, važno je da bude široko pristupačna počevši od zdravstvenog osoblja i ljudi sa velikim rizikom. „Teško je predvidjeti kako brzo ćemo se vratiti u normalniji život, epidemiolozi pretpostavljaju ne ranije nego sredinom sljedeće godine“.
I dok je planeta zaglavljena u vremenu između nedovoljno efikasnog lijeka i iščekivanja djelotvorne vakcine protiv korona virusa, intenzivne njege širom svijeta nose najveći teret u liječenju COVID pacijenta. Od kvaliteta intenzivne njege trenutno ovisi uspjeh u liječenju COVID pacijenata.
„To je tačno“, kaže doktor Gajić. „Dobra strana ove pandemije je da je javnost širom svijeta shvatila važnost razvoja jedinica intenzivnog liječenja, naročito stručnog kadra. To se odnosi ne samo na ljekare subspecijaliste nego još važnije na dobro utrenirani tim sestara, tehničara, terapeuta, farmakologa i ostalih“.
Izvor: Al Jazeera