Oglasi

Literarna potraga za Amerikom

Geert Mak u knjizi 'Putovanje bez Johana - u potrazi za Amerikom' vodi nas kroz SAD i priča nam o toj zemlji s divljenjem i poštovanjem.
Geert Mak, poput Steinbecka, američkog nobelovaca, izbjegava poznate staze AmerikeEPA

Piše: Hadis Kurtović

Amerika, ta velika zemlja. Kada kažemo velika, onda s pravom to tvrdimo. Amerika posjeduje jezero Michigen, koje je veće od Bosne i Hercegovine; Arizona, savezna država Amerike, veća je od cijele bivše Jugoslavije. Prvih deset najvećih gradova Amerike su veći nego Beograd, a drugih deset su veličine Beograda i Zagreba. U tu veliku Ameriku nas vodi Geert Mak u svojoj novoj knjizi Putovanje bez Johana - u potrazi za Amerikom.

Ovo je priča o putopisu iz dva perioda, jedan je iz 1960. godine, a drugi iz 2010. godine. Nakon 50 godina, Geert Mak nas vodi kroz Ameriku i priča nam o njoj s velikim divljenjem i poštovanjem. Kako i sam autor kaže: "Ova priča je izvještaj sa dva putovanja, jednog iz 1960. i jednog iz 2010. godine. Oči koje su gledale Ameriku 1960. godine bile su oči pisca Johna Steinbecka i njegovog psa Charleyja. Zajedno su putovali zemljom u zelenom GMC kamperu, Rocinante. Vozilo je nazvano po Don Quijoteovoj kobili, jer su svi smatrali da se radi o dvije usporedive ekspedicije: šašavi penzionisani vitez sam-samcat polazi na put da bi zemlju oslobodio od bijesnih, smrtno opasnih vjetrenjača. Oči iz 2010. godine su moje."

Amerika vs. Evropa

Geert Mak, poput Steinbecka, američkog nobelovaca, izbjegava poznate staze Amerike i polazi na put koji je manje poznat i istražen. Putujući stotinama i hiljadama kilometara, Mak svakodnevno razgovara sa seljacima, poljoprivrednim radnicima, ribarima i mnogima drugima običnim stanovnicima Amerike, donoseći nam novu Ameriku, za razliku od uobičajene, gradska vreva je sada negdje drugdje, na drugom kraju države. Sada smo u Americi kod običnog Amerikanca, koji nam donosi svoje viđenje Amerike i američkog načina života. Geert Mak ide tim neutabanim stazama i pokušava otkriti šta se to promijenilo u Steinbeckovoj Americi, da li su Amerikanci ostali dosljedni svojim idealima te šta je ostalo od obećanje zemlje? Naposlijetku, šta to danas u 21. stoljeću imaju zajedničko Amerika i Evropa?

Autor vrlo često, pišući ovaj roman, korisiti relavantna istraživanja i prijašnje putopise te knjigu podiže na veći nivo. Ova knjiga se može čitati kao roman, ali i kao enciklopedija o Americi. Piše u stilu sveznajućeg pripovjedača, koji odlazi u prošlost i vraća se u sadašnjost s hrpom svježih informacija i relavatnih istraživanja.

Autor  je "Evropljanin, koji često istraživanja i fenomene uspoređuje sa svojim domaćim kontinentom, pokušavajući uvidjeti dinstikciju između ova dva kontinenta. Zanimljiva su istraživanja koja nam govore da su Evropljani manje religiozni od Amerikanaca, dok, s druge strane, Amerikanci su vrlo rasipnička nacija, a Evropljani su, za razliku od Amerikanaca, vrlo štedljiv narod.

Amerika u riječima

Henry Ford, mehanički geniji, u svom "mehaničkom razmišljanju" bio je tipični Amerikanac. To je bilo shvatanje svijeta u kome je Amerika sve dalje klizala od Evrope: ni priroda, ni stablo s korijenjem, ni rast nisu bili u Americi uobičajena slika kad se govorilo o ljudima i organizacijama, nego mašina, djelovanje i stvaranje. Fordova pokretna traka od ljudi je napravila "radne mašine" - i Amerikanci su to prihvatili, čak su ga zbog toga i uzdizali.

Američko shvatanja pojma doma (home) nas je iznenadilo, nigdje nije toliko okružen predmetima i ritualima kao u Sjedinjenim Državama. Home, to je drvena kuća s nadstrešnicom, travnjakom sa stablima, razbacanim igračkama, garažom, da se u njoj nešto radi, dimnjakom, koji se spokojno stane dimiti čim malo zahladi. Home je blok i četvrt u kojem stanuješ. To je mjesto gdje ti biva utvrđivan status, svaki put iznova - jer, susjedstvo i kuća su, kao i svugdje na svijetu, direktna i jasna oglasna ploča nečijih prihoda. Home je često i san, naki budući home u kome će neko jednom stanovati, home kao ispunjenje cilja.

Većina nas je Ameriku upoznala preko filmova i dokumentarca. Zasigurno, to je Amerika koju svi znamo, velike zgrade i gužve, ogromne ulice i velika raskoš. Sada imamo priliku upoznati Ameriku iz pisane riječi, stoga uđimo smjelo u Ameriku Geert Maka, pisca koji svaki put nanovo traga za pričama koje nikada ne dosade.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.