Listajući italijanske medije: Oporavak će biti spor i postepen

Bolest se na Apeninskom poluotoku ne širi više tako brzo i dramatično (EPA)

Oporavak će biti spor i postepen. Navike ljudi moraju se drastično promijeniti u odnosu na vrijeme prije epidemije. Rad u smjenama, redovi i naizmjeničan ulazak u trgovine, obavezno socijalno distanciranje i zaštitna oprema…

Sve su to dijelovi plana za ulazak u tzv. fazu 2 borbe protiv korona virusa i postepeno ukidanje općih mjera zabrane u Italiji.

Bolest se na Apeninskom poluotoku ne širi više tako brzo i dramatično, a Civilna zaštita već danima bilježi pad trenda rasta novih slučajeva, odnosno sve manji broj pacijenata na intenzivnoj njezi.

Ti podaci ohrabrili su italijansku vladu da se počne ozbiljno pripremati za postepeni izlazak zemlje iz blokade kroz strateški zdravstveni plan, a ovdašnji mediji javljaju šta konkretno “faza 2” i znači.

Corriere della Sera tvrdi da bi već sljedeće sedmice mogao ponovo biti dozvoljen rad nekim tvrtkama čija je aktivnost zabranjena sredinom marta.

“Smjene i redovi za svaku aktivnost: Ovako će se Italija ponovo otvoriti” – naslov je glavne priče najtiražnijeg italijanskog dnevnog lista.

U tekstu se navodi da će uslovi za ponovno pokretanje privrednih aktivnosti biti strogi. Na prvom mjestu će biti sigurnosne mjere uposlenih i klijenata, prije svega obavezno rastojanje i upotreba zaštitne opreme.

Nastava na daljinu do kraja školske godine

Za trgovine, kao i sve druge uslužne djelatnosti, odnosno ustanove u kojima su prisutni klijenti, važit će ista pravila koja su trenutno na snazi u supermarketima i apotekama: ulazak u zatvorene prostore bit će ograničen, a kupci će čekati u redovima ispred. Prodavači i uposlenici morat će nositi zaštitnu masku i rukavice.

Corriere navodi primjer da će za odlazak na šišanje ili u neki centar za uljepšavanje biti zakonom propisana obavezna rezervacija termina, s ciljem da u svakom trenutku u jednoj prostoriji budu samo dvije osobe: radnik i mušterija.

Što se školstva tiče, list potvrđuje da će ova godina biti završena metodom nastave na daljinu, a da će đaci u klupe moći ponovo krenuti tek od septembra.

Važnu ulogu u nastavku borbe protiv korona virusa trebala bi imati i aplikacija za pametni telefon koja se trenutno testira, a čije će korištenje, prema navodima Corrierea, ipak biti na dobrovoljnoj bazi (zbog zaštite prava privatnosti praktično je nemoguće primorati ljude da je koriste).

Jedna od glavnih karakteristika ovog programa jest to što obavlja praćenje širenja bolesti i upozorava korisnike na prethodni kontakt sa zaraženim osobama.

Velika stopa smrtnosti

Rimska La Repubblica bavi se izrazito velikom stopom smrtnosti od korona virusa, prije svega u Lombardiji i s posebnim akcentom na situacije u ustanovama za smještaj starih osoba.

Prema posljednjim podacima, u Italiji je preminulo 17.127 osoba, od čega u ovoj najbogatijoj regiji na sjeveru zemlje čak 9.484 ili više od polovine.

List donosi slučaj iz milanskog doma za starije i nemoćne osobe Pio Albergo Trivulzio, gdje je od 8. marta do danas preminulo 29 osoba. U istom periodu lani taj broj iznosio je 11. Ne postoji podatak koliko je osoba umrlo od korona virusa. Razlog – ne zna se. Testiranja nisu ni urađena. Slična je situacija i u drugim ustanovama tog tipa.

Odgovor na pitanje je li bilo propusta u lokalnom zdravstvenom sistemu, odnosno je li ovakva katastrofa mogla biti izbjegnuta, nada se La Repubblica, dat će vlasti Lombardije, koje su otvorile zvaničnu istragu.

Ugroženo milion kompanija

Torinska La Stampa javlja da je kao posljedica epidemije ugroženo poslovanje milion italijanskih kompanija, odnosno svaka peta.

“Pomozite nam ili se više nećemo otvoriti”, poručili su iz Censisa e Confcooperative, udruženja koje okuplja 18.000 preduzeća.

“Mjere koje preduzima vlada su hrabre. No, potrebno je hitno garantirati likvidnost malih i velikih preduzeća”, izjavio je predsjednik udruženja Maurizio Gardini.

Najviše su ugrožene firme koje se bave turizmom, transportom i trgovinom (izuzimajući prehrambene artikle).

Pregled pisanja italijanskih medija na internetskim prostranstvima nudi makar malo opuštenije tonove.

GQ Italia donosi članak o tome kako je epidemija korona virusa promijenila tržište rada.

Trenutno su, dakako, najtraženiji medicinski radnici, posebice bolničari specijalizirani za rad na intenzivnoj njezi. Također, otvoren je veliki broj konkursa za radnike u hemijskoj i farmaceutskoj industriji, opet iz jasnih razloga – proizvodnja zaštitne opreme i određene vrste lijekova znatno je uvećana.

Rast internetske trgovine

Poslodavci također traže kvalifikovano i nekvalifikovano osoblje za rad u sektoru logistike (dostave proizvoda) i internetske trgovine.

GQ piše i o tome šta će se na tržištu rada dešavati jednom kada se situacija normalizira. Koji će profili, znanje i vještine biti traženi na tržištu rada?

Predviđa se svojevrsni bum u svim aktivnostima vezanim za e-commerce.

Također, bit će otvoren veliki prostor za stručnjake na polju komunikacija i marketinga, sa ciljem da se učvrsti vjera kupaca koji su se u vrijeme epidemije prisilno okrenuli internetskoj trgovini.

Kada govorimo o edukaciji, može se očekivati pojačan interes budućih studenata za medicinske nauke, s obzirom na to da je ova globalna kriza opet evidentirala važnost zdravstvenog sistema za društvo, te za naučnoistraživački rad.

Najbogatiji Italijani

Forbes se ovih dana bavio listom najbogatijih ljudi svijeta i zastupljenošću Italijana na njoj.

U opširnom tekstu navodi se da je na popisu svjetskih milijardera i 36 Italijana, a da je među njima prvi 55-godišnji Giovanni Ferrero, predsjednik istoimene porodične grupacije, koja proizvodi prehrambene artikle, između ostalih, Nutellu, čokolade Kinder i bombone Tic-Tac.

Bogatstvo samozatajnog Ferrera, koji se u slobodno vrijeme bavi pisanjem novela i romana, procijenjeno je na 24,5 milijardi američkih dolara.

Forbes navodi da je epidemija korona virusa utjecala na imetak ljudi na ovom popisu, pa su tako i najbogatiji ljudi Italije “osiromašili”.

U njihovom slučaju ukupno bogatstvo palo im je sa 142,7 milijardi dolara na (“samo”) 125,6 milijardi.

Izvor: Al Jazeera