Oglasi

Lijekovi s interneta opasni po život

Krivotvorenje lijekova biznis je vrijedan milijarde eura, stručnjaci upozoravaju na prodaju putem interneta.
Operacija 'Pangea VII' dovela je do 237 hapšenja i zapljene potencijalno opasnih lijekova vrijednosti veće od 36 miliona dolaraEPA - Ilustracija

Piše: Tomislav Šoštarić

Ukoliko odlučite nabaviti neki lijek putem interneta jer je jeftiniji ili iz nekog razloga drugačije ne možete doći do njega, mogućnost da ćete 'naletjeti' na krivotvorinu koja bi mogla biti i opasna po život iznosi čak 50 posto.

Dakle, šanse da je riječ o pravom lijeku ili, s druge strane, o krivotvorini su pola-pola. Podaci su to Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Internet je samo jedan, ali sve 'popularniji' način kojim se na tržište plasiraju krivotvorine lijekova.

"Posao" je to koji danas čini 10 posto globalne trgovine lijekovima. Dakle, riječ je o biznisu vrijednom milijarde eura, a najugroženiji dijelovi svijeta su Afrika i Azija.

Krivotvorine u porastu

No, prisutnost krivotvorenih lijekova je posljednjih godina u porastu u cijelom svijetu. 

Nedavno je Interpol izvijestio o zapljeni 9,4 milijuna lažnih i potencijalno smrtonosnih lijekova u operaciji vođenoj u 111 zemalja, kojoj su cilj bile internetske stranice za prodaju.

Operacija nazvana "Pangea VII" najopsežnija je ikad organizirana protiv lažnih lijekova. Vođena je od 13. do 20. svibnja, a zaključena otvaranjem 1.235 istraga, uklanjanjem 19.000 reklama za nezakonite lijekove i zatvaranjem više od 10.600 internetskih stranica za prodaju.

Operacija je dovela do 237 uhićenja i zapljene potencijalno opasnih lijekova vrijednosti veće od 36 milijuna dolara.

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) u travnju je obavijestila zdravstvene radnike i sve uključene u lanac distribucije da su se na području Europske unije pojavile moguće krivotvorene bočice lijekova Herceptin, Alimta i Remicade.

Najčešće krivotvorine za poboljšanje stila života

Prema podacima WHO-a, u razvijenim zemljama najviše se krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života, poput lijekova za liječenje erektilne disfunkcije, lijekova za liječenje pretilosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi te antihistaminici, dok u zemljama u razvoju najviše krivotvorina ima među lijekovima za liječenje po život opasnih bolesti.

To su antibiotici, onkološki lijekovi, analgetici, kardiovaskularni lijekovi, antivirotici, antimalarici i sl.

Herceptin je lijek koji se koristi u liječenju raka dojke te metastatskog raka želuca, Alimta se koristi u liječenju raka pluća, dok je Remicade protuupalni lijek za liječenje reumatoidnog artritisa, Chronove bolesti, ulceroznog kolitisa, psorijaze i sl.

Nijedan od sumnjivih lijekova nije stigao na područje Hrvatske, no zbog predostrožnosti HALMED je uputio upozorenje da se obrati posebna pozornost pri distribuciji i primjeni tih lijekova.

Nepoznato porijeklo

Sve serije lijekova za koje je utvrđena sumnja u pojavu krivotvorina povučene su iz prometa, uvedena je i mjera karantene lijekova na razini članica EU-a te nije zabilježeno da je konzumiranjem neke od tih supstanci bilo štetnih posljedica.

No, opasnost je stalno prisutna.

"U Hrvatskoj još nikada nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u ovlaštenim lancima opskrbe, odnosno u legalnoj distribucijskoj mreži koju čine javne i privatne ljekarne, bolničke ljekarne, veleprodaje lijekova i specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima", kažu u HALMED-u, regulatornom tijelu u Hrvatskoj.

S druge strane, na crnom tržištu, što uključuje ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, oglasnike, elektroničku poštu i slično, zabilježeni su lijekovi neodgovarajuće kvalitete, ali i krivotvorine.

"Kupnja lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente, jer je u većini slučajeva podrijetlo tih lijekova nepoznato, njihova kakvoća je upitna te je vrlo često riječ o krivotvorenim lijekovima koji ozbiljno mogu ugroziti zdravlje pacijenata", upozoravaju u HALMED-u.

U svrhu borbe protiv krivotvorenih lijekova, u Hrvatskoj je uspostavljena suradnja između carine, policije, Ministarstva zdravlja i Agencije za lijekove i medicinske proizvode.

Globalni problem

HALMED pruža stručne informacije kada je riječ o razvrstavanju i identifikaciji proizvoda, a u određenim slučajevima provodi i provjeru kakvoće sumnjivih proizvoda, dok nadzor nad prometom lijekova obavlja Farmaceutska inspekcija Ministarstva zdravlja.

U slučaju pronalaska sumnjivog proizvoda u prometu, počinje poseban postupak, a u istragu se prema potrebi uključuje i policija.

No, iako nadležne institucije intenzivno rade na suzbijanju pojave krivotvorenih lijekova i podizanju svijesti građana o opasnostima kojima se izlažu kupnjom lijekova iz ilegalnog distribucijskog lanca, riječ je o globalnom problemu velikih razmjera kojemu je teško stati na kraj.

Dobro to znaju i u nadležnim institucijama Srbije i Bosne i Hercegovine.

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da ni oni, kao niti jedna zemalja svijeta uostalom, nisu zaštićeni od prisutnosti krivotvorenih lijekova na tržištu.

U Agenciji je do sada zabilježen jedan slučaj ubacivanja krivotvorenog lijeka u legalan lanac distribucije, no velik problem i opasnost je, kažu, ilegalno tržište dostupno upravo putem interneta.

Prema zakonima o ljekarničkoj djelatnosti, prodaja lijekova putem interneta u Bosni i Hercegovini nije dozvoljena, no pitanje slobodnog tržišta na internetu područje je koje niti jednim zakonom u toj zemlji nije uređeno.

Stroge i opsežne provjere

Prije stavljanja na tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti. 

Odobravanjem lijekova nadzor nad njima ne prestaje, već se oni i nakon stavljanja na tržište neprekidno prate kroz niz mehanizama poput, primjerice, provjere kakvoće iz prometa te prikupljanja i analize prijavljenih sumnji na nuspojave i drugo.

Uvoz i distribuciju lijekova u toj zemlji mogu obavljati samo veletrgovci lijekova koji posjeduju dozvolu za veleprodaju izdanu od Agencije. Uvoziti se mogu samo lijekovi koji imaju dozvolu za promet na tržištu Bosne i Hercegovine, koju također daje ta agencija.

Jeftini, ali opasni

Veletrgovac koji je uvoznik lijeka obvezan je Kontrolnom laboratoriju Agencije prijaviti i dostaviti na kontrolu svaku seriju uvezenog lijeka.

Tek nakon pozitivnog nalaza o izvršenoj kontroli kvalitete dozvoljen je promet svakom serijom lijeka.

Agencija pritom surađuje sa carinom i Tužiteljstvom BiH u smislu inspekcijskog pregleda i kontrole kvalitete zaplijenjenih lijekova za koje se sumnja da su krivotvoreni.

Sumnja, ali i potvrda krivotvorenosti, u Bosni i Hercegovini pada uglavnom na lijekove za liječenje erektilne disfunkcije, lijekove za mršavljenje, anabolike, no krivotvore se i lijekovi za liječenje kardiovaskularnih bolesti, analgetici te citostatici.

"Iako su preparati koji se nude na internetu uglavnom jeftiniji, u najvećem broju slučajeva je riječ o krivotvorenim, odnosno falsifikovanim lijekovima u kojima sadržaj aktivne supstance nije odgovarajući. Nije mali broj slučajeva da takvi preparati uopšte ne sadrže aktivnu supstancu ili sadrže posve drugu supstancu od one koja je navedena na pakovanju", kažu Agenciji.

I problemi i regulativa otprilike su isti i u Srbiji. Prodaja putem interneta i drugih oglasa ili na tržnicama, primjerice, također nije dozvoljena, no to naravno nikako ne znači da je nema.

Za svaki lijek na tržištu neophodno je dobiti dozvolu koju izdaje Agencija, a za standarde koje je pritom potrebno ispuniti zaduženo je Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, koje izdaje potvrdu o tome, a nadzor provodi inspekcija za lijekove i medicinska sredstva pri Ministarstvu.

Agencije: Kupujte samo u apotekama

Zaštita potrošača se, pak, odvija na više razina, a svaki sumnjivi lijek inspekcija prosljeđuje Agenciji koja provodi detaljne analize. 

"To podrazumeva i fizičko-hemijsku analizu kroz različite postupke, ali i procenu originalnosti pakovanja i drugih materijala, kao što je uputstvo za lek. Kada Agencija završi postupak analize, izdaje sertifikat, kojim se potvrđuje originalnost ili kaže da uzorak ne odgovara standardu kvaliteta, na osnovu čega Ministarstvo zdravlja sprovodi dalje mere", kažu u srbijanskoj Agenciji, također upozoravajući na opasnost od lijekova koji ne prolaze propisanu proceduru. 

U sve tri agencije tako naglašavaju i upozoravaju građane da lijekove nabavljaju isključivo na ovlaštenim prodajnim mjestima, odnosno u registriranim ljekarnama. 

Jer u suprotnom bi mogli naići na supstancu koja ne samo da im neće pomoći, već bi im mogla i ugroziti život. 

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.