Oglasi

Lideri iz regije obratili se tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a

U debati, u okviru 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, obratili su se i lideri iz zemalja regije.
Kao prioritet vanjske politike Srbije Vučić je istakao i članstvo u EU AP

Na današnjoj Generalnoj debati, u okviru 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, obratili su se i lideri iz regije. 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se večeras putem video linka učesnicima porukom da je vanjska politika Srbije usmjerena na evropske integracije, produbljivanje saradnje sa zemljama širom svijeta, a posebno na odnose sa susjedima, odnosno regionalnu saradnju.

"Upravo je politika Srbije - insistiranje na očuvanju mira i stabilnosti, saradnji i ekonomskom napretku, osnova za pristup rešavanju dugotrajnog problema, u najboljem interesu i Srba i Albanaca", rekao je Vučić, prenosi Tanjug.

On je govorio o novoj rundi dijaloga Beograda i Prištine, pod okriljem EU, poslije skoro dvije godine zastoja, dok je, kako je rekao, dodatni veliki korak naprijed u pronalaženju obostrano prihvatljivog rješenja potpisivanje sporazuma o normalizaciji ekonomskih odnosa u Washingtonu, 4. septembra, koji će doprinijeti boljem životu građana cijele regije.

U tom kontekstu, istakao je i konstruktivnu i važnu ulogu administracije predsjednika SAD Donalda Trumpa za postizanje ovog sporazuma i kao signal njegove posvećenosti za pronalaženje konačnog, održivog rješenja za važno pitanje.

"Dijalog Beograda i Prištine, nastavljen u Briselu, uz posredovanje EU, je pravi put za pronalaženje održivog rešenja između dve strane, ali polazna tačka ne može biti poniženje i prihvatanje takozvane nezavisnosti Kosova. Uprkos svemu, verujemo da sporazum između Srba i Albanaca je ključ za regionalnu stabilnost. Srbija ostaje posvećena pronalaženju kompromisnog rešenja za pitanje Kosova i izgadnji zajedničke budućnosti i politici mira i saradnji", rekao je Vučić.

Prioriteti vanjske politike

Dodao je da je saradnja sa susjedima bitna, te da je prošle godine sa premijerima Sjeverne Makedonije i Albanije ustanovio inicijativu koja omogućava slobodu kretanja ljudi, kapitala, robe i usluga, samim tim i tješnju saradnju tri zemlje. On je poručio da je ta inicijativa otvorena za ostale u regionu i pozvao ih da joj se pridruže.

Kao prioritet vanjske politike Srbije Vučić je istakao i članstvo u EU i naveo da je evropska perspektiva Zapadnog Balkana bila je i ostala važan podsticaj reformskih procesa, uz konstataciju da bez pune integracije Zapadnog Balkana, zajednički evropski politički i ekonomski prostor neće biti potpun.

"Naš evropski put, međutim, ne isključuje privrženost razvoju i produbljenju odnosa sa zemljama širom sveta, kako zapadnim, uključujući i SAD, tako i drugima, a ponosni smo na izvanredne odnose sa Rusijom i Kinom", rekao je Vučić.

Dejtonski sporazum

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović također se obratio u okviru opće debate gdje je, između ostalog, rekao da je vrlo važno što su svi relevantni politički subjekti u BiH duboko svjesni činjenice da je temelje Dejtona moguće mijenjati samo kroz široki konsenzus i saglasnost svih, prenosi Anadolija.

Krajem ove godine, kako je kazao, navršit će se 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini.

"Iako je u trenutku zaključivanja, ovaj sporazum izgledao kao krhak, pa možda čak i kao neodrživ, on se ipak pokazao kao vrlo snažan i otporan stabilizacijski okvir koji je uspio odoljeti brojnim izazovima. Osnovni problem Dejtonskog mirovnog sporazuma je u tome što neki njegovi dijelovi nisu uopće implementirani, a neki su implementirani samo djelimično. Aneks IV, tj. Ustav Bosne i Hercegovine podrazumijevao je punu implementaciju cijelog sporazuma. Ovaj nedostatak se mora otkloniti. Dejtonski sporazum mora biti u cijelosti sproveden, moraju se poštovati sve odluke međunarodnih sudova i osigurati jednaka prava za sve građane u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ovo se posebno odnosi na prognana lica koja su se vratila u prijeratna mjesta prebivališta", pojasnio je Džaferović.

Bosna i Hercegovina, nastavio je, već 25 godina živi u miru i to je od nezamjenjivog značaja, imajući u vidu naše iskustvo '90-ih, kao i iskustvo brojnih kriznih žarišta koja su otvorena u svijetu.

"Ipak, kada govorimo o nedostacima Dejtona, nikada ne treba zaboraviti da je riječ o mirovnom sporazumu, čiji primarni cilj nije bio osigurati primjenu sofisticiranih ustavnih standarda, te je sasvim prirodno da mu je potrebna nadogradnja, koja je moguća samo uz široki politički konsenzus. Vrlo je važno što su svi relevantni politički subjekti u našoj zemlji duboko svjesni činjenice da je temelje Dejtona moguće mijenjati samo kroz široki konsenzus i saglasnost svih", smatra Džaferović.

Ilegalne migracije

Naglasio je i da je Bosna i Hercegovina ozbiljan, pouzdan i odlučan partner u jačanju evropskog sigurnosnog prostora, te aktivno doprinosi regionalnim naporima s ciljem jačanja stabilnosti i sigurnosti Zapadnog Balkana.

Podsjetio je da ima dobru saradnju sa susjednim zemljama u brojnim stvarima, "te smo naše odnose sa susjedima stavili u sami vrh prioriteta naše vanjske politike".

Podsjetio je i da se BiH od posljednjeg kvartala 2017. suočava sa ogromnim problemom ilegalnih migracija, koji se naročito pogoršao tokom ove godine.

"Zbog zatvaranja preostalih migrantskih ruta, najveći dio migranata koji dolaze sa Srednjeg i Bliskog Istoka idu prema zemljama Evropske unije, preko teritorija Bosne i Hercegovine, predstavljajući ogroman sigurnosni i humanitarni problem za čije rješavanje naša zemlja nema dovoljno resursa. Naš plan je da dodatno ojačamo nadležne institucije koje se bave ovim pitanjem, da zaštitimo granicu i povećamo pomoć lokalnim zajednicama koje trpe najveći teret krize. Ali da bi se u potpunosti ovaj problem riješio, potrebna nam je mnogo veća podrška Evropske unije, kao i saradnja sa zemljama porijekla migranata", pojasnio je Džaferović.

Podsjetio je i da migranti nemaju namjeru da ostanu u Bosni i Hercegovini, već da idu prema Zapadnoj Evropi.

Također, istakao je, "nastoje potpisati odgovarajuće sporazume o readmisiji sa zemljama porijekla migranata". 

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.