Licem u lice: Saudijska Arabija i Iran

Priredila: Alia Chughtai

Vojna potrošnja

Posljednjih pet godina većina bliskoistočnih zemalja bila je direktno ili indirektno uključena u oružane sukobe.

Blizu 32 posto uvoza oružja na globalnom nivou odvija se u ovoj regiji.

Saudijska Arabija izdvaja značajna sredstva za vojnu potrošnju.

Iako je teško napraviti procjenu, prema Radio Fardi, Iran godišnje troši blizu sedam milijardi dolara na uvoz oružja.

S druge strane, Saudijska Arabija troši 56 milijardi dolara.

To ne uključuje nedavno sklopljene ugovore sa Španijom i SAD-om, koji iznose tri milijarde dolara.

Na osnovu izvještaja Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja iz Stokholma za 2017. godinu, Iran je uvezao četiri sistema za protuzračnu odbranu iz Rusije, što je izuzeto iz embarga na naoružanje koji je nametnut ovoj zemlji.

Sjedinjene Američke Države su i dalje glavni snabdjevač Zaljeva oružjem.

Blizu 50 posto izvoza oružja iz Velike Britanije namijenjeno je Saudijskoj Arabiji, prema podacima SIPRI-ja.

Većina tog oružja koristi se u ratu koji ta država vodi u Jemenu.

Velika većina saudijskog oružja uvozi se iz SAD-a i evropskih zemalja.

Ekonomija

Iran

Iranska ekonomija porasla je za 7,4 posto u periodu 2016-17, u poređenju s prethodnom godinom.

Međunarodni monetarni fond je u februaru 2017. godine procijenio da je ovaj rast ostvaren zahvaljujući povećanju proizvodnje nafte.

S ovom ocjenom se slaže Navid Kolhar, finansijski analitičar iz Teherana, koji dodaje da je rastu doprinijelo i povećanje trgovine ugljikohidratima.

Sektor koji nije vezan za naftu porastao je za jedan posto, a ekonomski rast potaknut je uglavnom izvozom na azijsko tržište.

Uprkos zabilježenom rastu, ekonomske poteškoće su ostale, zbog strukturalnih slabosti finansijskog sistema.

Inflacija je iznosila 9,6 procenata 2016. godine.

Uzimajući u obzir prirodu ekonomija koje se oslanjaju na prirodne resurse, ovaj rast se nije pretvorio u povećanje broja radnih mjesta za obične građane.

Nezaposlenost i dalje iznosi blizu 11,4 posto drugu godinu zaredom.

Saudijska Arabija

Od januara 2017. do januara 2018. godine Saudijska Arabija je zabilježila negativni rast, uprkos naporima vlasti da učini ekonomiju raznovrsnijom i da smanji ovisnost o nafti.

Ta zemlja, koja posjeduje 22 posto svjetskih zaliha nafte, izvršila je pritisak na ostale zemlje OPEC-a da smanje proizvodnju nafte kako bi se povećale globalne cijene te sirovine.

Međutim, sektori koji nisu vezani za naftu bore se s poteškoćama, bilježeći tek 0,6 posto godišnjeg rasta, prema Bloombergu.

Saudijska Arabija i dalje smišlja način kako da proda pet posto državne naftne kompanije Aramco, što bi moglo donijeti više od 100 milijardi dolara.

Taj plan predstavlja srž programa ambicioznih reformi kojim se nastoji smanjiti zavisnost Kraljevine o nafti, a koji uključuje i izgradnju mega-grada vrijednog 500 milijardi dolara, u blizini Crvenog mora.

Vlasti u Rijadu računaju da će na taj način Saudijska Arabija biti manje zavisna o crnom zlatu na duge staze.

Proizvodnja nafte

Saudijska Arabija

Prema podacima OPEC-a, kraljevina bogata naftom je najveći izvoznik tog energenta, dok naftni i plinski sektor čini blizu polovine bruto domaćeg proizvoda te zemlje.

Osim nafte, Saudijska Arabija izvozi i prirodni plin, željeznu rudu, zlato i bakar.

Kraljevna proizvodi više od deset miliona barela nafte dnevno, a na domaće tržište plasira tri miliona barela.

Saudijska Arabija, kao najveći izvoznik nafte na svijetu, kao i druge zemlje članice OPEC-a, prisiljene su smanjiti proizvodnju kako bi se zaustavio pad cijena nafte.

Do pada cijena dovelo je američko povećanje proizvodnje nafte, koje u ovom trenutku iznosi blizu milion barela dnevno.

To je potaklo Rijad da pokuša svoju ekonomiju učiniti raznovrsnijom.

Iran

Dugogodišnje ekonomske sankcije natjerale su Iran da primijeni višedimenzionalni pristup.

Kakogod, nafta i dalje čini skoro 80 posto izvoza ove zemlje.

Prema indeksu Global Firepowera, Iran trenutno proizvodi više od četiri miliona barela dnevno, od čega se 1,8 miliona barela plasira na domaćem tržištu.

Strani investitori počeli su poslovati s Iranom 2015. godine, kada su ukinute sankcije, nakon što su zapadne sile postigle nuklearni dogovor s Islamskom Republikom.

Između decembra 2015. i januara 2016. godine, kada su finalizirana ograničenja iranskog nuklearnog programa, izvoz nafte dvostruko je uvećan, na skoro dva miliona barela dnevno.

Iran i Katar dijele najveće plinsko polje na svijetu, Polje Južni Pars, odnosno Sjeverno polje.

Iranu pripada 3.700 kvadratnih kilometara teritorije Zaljeva.

Francuska kompanija Total investirala je u tržište prirodnog plina posredstvom Nacionalne iranske naftne kompanije te pomaže razvoju Južnog Parsa.

Iran proizvodi blizu 880 miliona kubnih metara gasa dnevno, a procjenjuje se da će proizvodnja porasti na 1,2 milijardu kubnih metara do 2021. godine, javlja iranska finansijska publikacija Finance Tribune.

Izvor: Al Jazeera