Oglasi

'Lex šerif' - Interes građana ili lokalnih 'čudotvoraca'

Kritičari novog Nacrta prijedloga zakona o lokalnoj upravi u Hrvatskoj kažu da 'cementira' moć lokalnih čelnika.
Zagreb, Gradska skupština, ZastupniciKritičari smatraju da se Nacrtom prijedloga zakona predstavnička tijela svode na nemoćne promatračeAl Jazeera - Arhiva

Kada bi stanovnici Požeško-slavonske županije u Hrvatskoj odlučili pokrenuti opoziv župana Alojza Tomaševića protiv kojeg je policija podignula kaznenu prijavu zbog sumnje u zlostavljanje supruge, po Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi ne bi to mogli učiniti jer to, objašnjavaju stručnjaci, nije moguće u prvih 12 mjeseci mandata.

No, prema Nacrtu prijedloga novog zakona, to ne bi bilo moguće ni u zadnjih godinu dana mandata, već u samo u preostale dvije godine, a zbog proceduralnih razloga za to bi postojala tek jedna ili jedva dvije šanse, dok ih građani, jedini 'akter' koji može pokrenuti opoziv lokalnog čelnika, sada imaju tri.

To je samo jedna od novosti u Nacrtu prijedloga Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi Ministarstva uprave, koji mnogi smatraju 'cementiranjem' vlasti lokalnih čelnika i njihove 'nesmjenjivosti'.

Predstavnička tijela nemoćni promatrači

Najvažnije izmjene vezane su uz pravila za rušenje gradonačelnika, načelnika i župana zbog neizglasavanja proračuna.

Uz obrazloženje da se time jača politička stabilnost i smanjuje mogućnost učestalog održavanja prijevremenih izbora, ubuduće bi se zbog neizglasavanja proračuna raspuštali vijeće ili skupština, a lokalni čelnik ostajao bi na dužnosti i dobio još jednu priliku za donošenje proračuna.

Koprić: 'Tenkom' preko demokracije

Što se tiče povjerenika, koji se imenuje kada lokalna vlast ne funkconira, Nacrtom je omogućeno da u nekoj lokalnoj jedinici može provesti duže od godinu dana, pri čemu su formulacije o njegovim ovlastima toliko općenite, nejasne i široke, kaže Koprić, da može raditi bilo što, a da se to smatra zakonitim.

"Tu onda ni lokalne stranke, ni građani, ni liste, ni savjeti mladih, apsolutno nitko ne funkcionira, nego vlada imenuje nekog državnog službenika koji sam godinu dana vodi tu lokalnu jedinicu. To je kao da ste lokalnu demokraciju ubili, tenkom pregazili. To je čak suprotno odredbama europske povelje o lokalnoj samoupravi".

K tome, građanima se nizom proceduralnih pravila i uvjeta o broju potpisa i izlaznosti i sadašnjim zakonom otežava pokretanje postupka opoziva, a sada se zabrana, navodi, s prvih 12 proširila i na zadnjih 12 mjeseci mandata.

Neki kritičari kažu kako se time lokalni čelnici pretvaraju u 'mala božanstva' nakon što su već preuzeli nadzor nad javnim ustanovama i poduzećima na lokalnoj razini, a da se predstavnička tijela svode na nemoćne promatrače.

Nacrt brani resorni ministar Lovro Kuščević, koji kaže da je stručna javnost zadovoljna i da od 70-ak primjedbi na 'lex' šerif, kako je prozvan zbog doživljaja lokalnih čelnika kao 'lokalnih šerifa', nijedna nije bila suvisla.

No, kritičari su ipak brojni, a zastupnici oporbe u zagrebačkoj Gradskoj skupštini stavili su 'lex šerif' na dnevni red jer, tvrde, značajno ograničava mogućnost zastupanja potreba građana.

Ipak, predsjednik Udruge općina i načelnik općine Lukač u Virovitičko-podravskoj županiji Đuro Bukvić ističe da je jačanje pozicije lokalnih čelnika u interesu lokalne zajednice.

Bukvić: Izabrani smo najdemokratskije

Kaže kako je cilj da se tamo gdje je većina predstavničkog tijela iz jedne, a izvršno tijelo iz druge, ne događa da se prelako ide na izbore, nego da se zadrži kontinuitet vlasti i upravljanja - što je, kaže, posebno bitno zbog povlačenja sredstava iz fondova EU-a.

"Bit će nam na raspolaganju milioni i milioni eura - ako dođe do paralize u tome dijelu gdje predstavničko tijelo ne mora prihvatiti Marka Markovića koji je iz druge političke opcije, on ponudi bilo kakav fenomenalan proračun, ako oni kažu 'ne, mi to nećemo prihvatiti', dolaze nam izbori. Mislim da nam se ovdje pruža mogućnost i da se na nekakav način upravo ide na to da se sjedne i dogovara: Ljudi, idemo to riješiti u interesima jedinica lokalne samouprave", kaže Bukvić.

Konkretno, kaže, ne vidi povećanje ovlasti lokalnih čelnika, iako ističe da veće nadležnosti, ali i veću odgovornost, žele jer načelnik općine sada može donijeti jedino odluku o komunalnom doprinosu ako vijeće pristane, iako su lokalni čelnici izabrani na najdemokratskiji način.

"Ja se slažem da u Ustavu postoji predstavničko tijelo kao takvo i slažem se da predstavničko tijelo mora imati veće ovlasti od samog načelnika, gradonačelnika, župana. Ali čemu onda neposredni izbori za načelnika, gradonačelnika, župana ako im nećemo dati odgovornosti, naravno i onda za sve one koji su izabrani u tome dijelu".

Stručnjak za javnu upravu s Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić, pak, ističe kako je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću trajalo prekratko - dva tjedna, umjesto mjesec dana.

'Sindikat načelnika'

A da bi stupio na snagu prije 2018., morao bi ići u hitnu saborsku proceduru, iako spada u zakone za koje je preporuka da idu u dva čitanja.

To pokazuje, smatra, da se žuri s donošenjem zakona za koji kaže da ide u krivom smjeru, a argument o stabilnosti lokalne vlasti odbacuje jer, kaže, nestabilnosti nije ni bilo.

"Institut koji se zove Istodobno raspuštanje vijeća i razrješenje načelnika, odnosno župana, je uveden od 2013. i u tom razdoblju svake godine u prosjeku je bilo samo 12 takvih slučajeva, s tim da je situacija u lokalnim vijećima bila još heterogenija nego što je nakon ovih izbora. Znači, u uvjetima kad je bilo više tih lokalnih predstavničkih tijela gdje nije načelnik imao apsolutnu većinu u vijeću bilo je 12 raspuštanja, a sad se, nakon što se situacija u vijećima drugačije posložila i malo je jednostavnija, tvrdi da će ih biti 150. To je potpuno izmišljena ocjena koja se ne temelji ni na čemu realnome".

Osim toga, u zakonu su se mijenjale i druge stvari te kada se sve uzme u obzir, kaže, očito je da je motiv izmjene jačanje pozicije načelnika spram predstavničkog tijela, građana i profesionalnih službenika u lokalnim jedinicima.

Pritom to smatra razumljivim jer su mnogi čelni ljudi ministarstva, pa i sam ministar, kaže, bili općinski načelnici ili gradonačelnici.

"Oni zapravo nastupaju ovdje kao neka vrsta 'sindikata' načelnika, guraju interese načelnika i župana, a još sve to skupa u kontekstu situacije da ova Vlada, a svakako ljudi u Ministarstvu uprave, su članovi HDZ-a i zapravo jačaju načelnike i župane zato što je nakon lokalnih izbora 2017. dosta velika većina tih načelnika i župana iz HDZ-a. Oni žele svojim ljudima olakšati funkcioniranje kroz sljedeće četiri godine i očito ih nije puno briga do čega će to sve skupa dovesti".

GONG: Ima i previše 'betona'

U udruzi GONG kažu da će u slučaju da Sabor usvoji Nacrt, tražiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti jer se, navode, radi o ozbiljnom i protuustavnom udarcu na lokalnu demokraciju. Gradonačelnici, podsjećaju, ne mogu vladati samostalno, nego u suradnji s predstavničkim tijelima - koja su zaštićena Ustavom, a ne gradonačelnici. Smatraju da treba i dodatno smanjiti ovlasti lokalnih čelnika te da je potreban puno bolji balans između skupština/vijeća i gradonačelnika/načelnika općina, tako da se smanji mogućnost neodgovornog raspolaganja resursima - od proračuna preko komunalnih usluga do zemljišta.

Trebalo bi, navodi Jelena Berković iz GONG-a, sustavno početi provoditi i Zakon o pravu na pristup informacijama tako da građani na vrijeme znaju o čemu se planira donositi odluke koje se njih tiču i da onda mogu na njih i utjecati u transparentnom procesu. Također, smatraju, treba spriječiti da gradonačelnik bude istovremeno i saborski zastupnik, odnosno da mora odlučiti koju će funkciju obnašati jer je pitanje kome su više lojalni kad imaju priliku odlučivati o svojim ovlastima na lokalnim razinama.

"Ovakvim prijedlogom 'zabetonirale' bi se lokalne izvršne vlasti, dakle gradonačelnici i načelnici općina imali bi puno veću sigurnost da njihov mandat ne može dovesti u pitanje niti skupština/vijeće, niti građani na referendumu jer je za njegovu relevantnost neophodna relativno velika izlaznost na referendum. 'Betona' ionako ima i previše, a prilike da lokalne vlasti uistinu odgovaraju na potrebe građana premalo".

Smatra kako u dosadašnjem zakonu nije trebalo ništa hitno mijenjati, a stvari koje je trebalo rješavati se ne rješavaju - pitanje uključenosti građana u odlučivanje te povjerenika vlade u lokalnim jedinicima.

Participacija građana

U nekim jedinicama omogućuje se građanima da utječu na namjene dijela sredstava, što se zove participativno budžetiranje ili suradnički proračun, ili na druge načine.

"Trebalo je ne samo sistematizirati i vidjeti koji su to sve dobri primjeri iz prakse, nego vidjeti i u drugim zemljama što se promijenilo u zadnjih 20-30 godina. Ono što je možda najvažnije su novi oblici participacije građana koji se oslanjaju na informatičko-komunikacijsku tehnologiju, koja omogućuje da građani sudjeluju u oblikovanju lokalnih odluka bez da dolaze na neko mjesto".

Predstavničko tijelo imalo je do sada mogućnost jedino se kod proračuna na efikasan način suprotstaviti načelniku, kojem je za to trebala većina.

"Kad su zajedno bili pod tom prijetnjom da će im prestati mandat, onda su bili na neki način prisiljeni razgovarati, dogovarati se, raditi kompromise, što je zapravo dobro po mome sudu jer lokalna jedinica ima različite interese, nemaju svi ljudi interese koje zastupa načelnik".

No, po novom ako nema kompromisa, načelnik ostaje na funkciji, a vijeću prestaje mandat. Idu prijevremeni izbori, potom novo vijeće odlučuje o proračunu. Ako se ne slože i proračun ne bude donesen u roku od 90 dana, tek onda i vijeću i načelniku prestaje mandat, nakon čega opet slijede izbori.

To se može odužiti i u iduću godinu, a načelnik jedini ostaje na poziciji do izbora novog i raspolaže sredstvima u okviru proračuna od prošle godine, kao da je taj proračun ponovno na snazi. "Sve isključivo radi načelnik i lokalna jedinica zapravo funkcionira bez proračuna".

'Građane smatramo bedacima'

Također, umjesto da se jednim prijevremenim izborima razriješi situacija, novac se troši na dva izlaska na birališta, a građane se demotivira da izlaze i ozbiljnije učine nešto.

Druge usporedive države članice EU-a, ističe, prešle su uglavnom na razne oblike participacije građana, a Hrvatska ovime, tvrdi, ide u upravo suprotnom smjeru - izvršne čelnike, koji bi trebali izvršavati i davati inicijativu, jača se kao da su oni ti koji bi u ime građana trebali odlučivati.

"Građane smatramo valjda bedacima koji ne znaju sami donositi odluke nego to mora za njih raditi jedan čovjek, gazda, što li već. Samo jačamo autoritarnu političku kulturu koju smo naslijedili ih svih nedemokratskih sustava koje smo imali. Umjesto da učimo građane kako odlučivati o stvarima gdje su neposredno zainteresirani, učimo ih da si oni ne mogu pomoći i da moraju sve odluke prepustiti nekim 'čudotvorcima' koje zovemo načelnicima i županima", zaključuje Koprić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.