Oglasi

Lekcije iz prošlosti: Kako se srednjovjekovna Evropa oporavila od kuge

Kuga koja se pojavila polovinom 14. stoljeća opustošila je evropsko društvo, piše prof. Kriston Rennie.
Evropa će se od pandemije korona virusa oporaviti kao što se oporavljala od kugeEPA

Kriston Rennie, vanredni profesor na Univerzitetu u Queenslandu, pita se na koji se način srednjovjekovna Evropa oporavila od kuge i kaže da se trenutna pandemija korona virusa može riješiti na sličan način.

U članku objavljenom u američkom časopisu National Interest Rennie dodaje da je kuga, koja se proširila između 1347. i 1351, opustošila evropsko društvo.

Navodi da je engleski redovnik i hroničar Thomas Walsingham, pišući četiri decenije nakon događaja, primijetio da "tolike nevolje prate ove nedaće da se svijet nikad više ne može vratiti u svoje prvobitno stanje".

Taj srednjovjekovni komentar odražava živu stvarnost: svijet se okrenuo naopako zbog kolektivnog straha, zaraze i smrti. Ipak, društvo se oporavilo, a život se nastavio uprkos neizvjesnosti.

No, nakon toga "stvari nisu tekle uobičajeno" jer je prijetnja od kuge ostala.

Spor i bolan oporavak

Svijet poslije kuge ili "crne smrti" nije bio isti kao prije. Francuski redovnik Guillaume de Nangis prigovarao je da su muškarci bili sve uskogrudniji i skloniji svađama, sporovima i tužbama.

Postojao je akutni nedostatak radne snage. Zemljišta u Engleskoj ostala su neobrađena u svijetu ovisnom o poljoprivrednoj proizvodnji. Uslijedio je nedostatak robe, što je prisililo neke vlasnike nekretnina u zemlji da smanje ili odustanu od najamnina kako bi zadržali svoje stanare.

"Ako radnici ne rade", odgovorio je engleski propovjednik Thomas Wimbledon, "onda svećenici i vitezovi moraju postati poljoprivrednici i stočari".

Ponekad je motivacija dolazila silom. Engleska vlada donijela je 1349. godine Zakon o radnicima kojim je propisano da se radno sposobnim muškarcima i ženama isplaćuju plaće i nadnice po stopi prije kuge 1349.

U drugim vremenima oporavak je bio više organski, rekao je francuski redovnik Jean de Venette. Žene su bile spremnije zatrudnjeti i broj trudnica porastao je. Neke su rađale dvojke ili trojke, što je nagovještavalo novo doba nakon tako visoke smrtnosti.

Zajednički i poznati neprijatelj

Potom se kuga vratila. Druga "crna smrt" 1361. ponovo je pogodila Englesku, a treći val zahvatio je nekoliko drugih zemalja 1369. Četvrti val uslijedio je između 1374. i 1379, a peti između 1390. i 1393.

Kuga je bila konstantno obilježje u kasnosrednjovjekovnom i ranom modernom životu.

Historičari Andrew Cunningham i Ole Peter Grell pisali su da je kuga redovan i čest događaj između 1348. i 1670. Ponekad je zahvatala velike regije, a nekad samo pojedina područja.

Bolest je zahvatila zajednice, sela i gradove, s višim rizikom za urbane centre. Gusto naseljeni London jedva da je bio lišen velikih razmjera epidemije 1603, 1625, 1636. i "velike kuge" iz 1665, u kojima je stradalo 15 posto stanovništva.

Kontrola katastrofe

Vlade nisu bile sramežljive u svojim odgovorima. Iako njihovo iskustvo nikad nije moglo spriječiti epidemiju, upravljanjem bolešću pokušavale su se smanjiti buduće katastrofe.

Naredba kraljice Elizabete I u borbi protiv kuge iz 1578. dovela je do provođenja niza kontrola radi podrške zaraženima i njihovim porodicama. Vladina inicijativa osigurala je da zaraženi ljudi širom Engleske ostanu u svojim domovima i ne izlaze zbog hrane ili posla.

Izgrađene su i kuće za smještaj pacijenata i zaštitu zdravih 1666.

Kralj Karlo II naredio je svakom gradu da bude u "pripravnosti u slučaju bilo kakve zaraze". Ako se otkrije zaražena osoba, bit će udaljena iz kuće i grada, a kuća ostaje zatvorena 40 dana. Na vrata se stavlja crveni križ i poruka: "Smiluj nam se, Gospode".

Zakon o karantinu iz 1721. prijetio je nasiljem, zatvorom ili smrću onima koji pokušavaju izbjeći prisilne zatvorske kazne ili onima koji odbiju poštivati nova ograničenja.

Socijalna dislokacija bila je neizbježna posljedica i nužno zlo. Međutim, srednjovjekovna i ranomoderna iskustva s kugom podsjećaju nas da to nije trajni instrument.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.