Oglasi

Lažne dojave koštaju novca, živaca i ugleda

Samo jedna lažna dojava o podmetnutoj bombi BBI centar košta najmanje 64.000 KM i kompanija traži da to plati osoba koja je poslala dojavu.

Piše: Snježana Mulić-Softić

Dok se tog 6. marta jedan avion, na letu iz Istanbula prema Sarajevu, još nalazio u zraku, Sarajevskom aerodromu je javljeno da će se toj letjelici “desiti nešto strašno”, što je bio automatski signal da se ona tretira opasnom - i po zračni prostor, i po tlo na koje treba sletjeti.

Iako je dojava bila anonimna i bez detalja, Krizni štab Aerodroma uzeo ju je sasvim ozbiljno i uskoro je u akciji provjere aviona i zaštite putnika bila angažirana mala armija stručnjaka za sigurnost iz Međunardodnog aerodroma, Aerodromske policije, Vatrogasne službe, Hitne pomoći, Granične policije, Jedinice kontradiverzione zaštite, Kontrole leta, EUFOR-a, SIPA-e, a kasnije su se pridružili i nadležni javni tužilac, uposlenici aviokompanije kojoj pripada avion na koji se odnosila dojava... 

“Jedan poziv, koji ne košta ni pola marke, ali koji smo morali uzeti ozbiljno, jer se nikada ne zna da li je lažan ili stvaran, napravio je toliku štetu da se to ne može ciframa izraziti. Šteta nije samo u tome što su angažirani silni ljudi koji su radili mimo radnog vremena, ni u tome što smo morali temeljito provjeriti kompletan avion, svakog putnika koji je bio u njemu i svaki prtljag, mada su tu istu kontrolu već prošli na aerodromu u Istanbulu, ni u tome što smo prtljage putnika koji su čekali naredne letove na aerodromu ponovo provjeravali, niti što je naredni let kasnio skoro sat, što su kasnili svi putnici, nego u činjenici da je stvoren psihološki pritisak i da je narušen imidž sigurnosti”, kaže Ivica Veličan, direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Udar na ugled i imidž

Objašnjava kako su putnici tražili objašnjenje zbog čega prolaze kroz ponovnu kontrolu te da su im kazali da se radi samo o “pooštrenim mjerama”.

“Ne znam jesu li svi povjerovali, ali meni se činilo da jesu. Mnogi su telefonirali, slali poruke. Mi smo znali da se šalju poruke i sa aerodroma prema vani i obratno, te da su neki mediji već objavili informaciju o navodnoj bombi u avionu, što je povećavalo pritisak, ali smo uz pomoć našeg dobro uvježbanog osoblja, koje zna sve procedure u takvim situacijama, uspjeli održati situaciju pod kontrolom. Toliko smo to dobro uradili da niko od putnika koji su trebali letjeti avionom za koji je rečeno da će ga snaći ‘nešto strašno’ nije odgodio let”, kaže Veličan.

Smanjen broj dojava

U Kantonu Sarajevo od 2011. godine bilo je 87 dojava o navodno podmetnutim bombama u raznim objektima - najviše u školama, zatim u trgovačkim centrima i ugostiteljskim objektima, te u raznim instucijama, od čega nijedna nije bila istinita, kaže Irfan Nefić, glasnogovornik MUP-a KS. Broj dojava smanjivao se iz godine u godinu, tako da ih je 2011. zabilježeno 50, godinu kasnije 21, u 2013. bilo ih je 14, lani deset i u prva tri mjeseca ove godine dvije.

 

Glasnogovornica Granične policije BiH Sanela Dujković, koja je bila glavni i jedini zvanični izvor informacija od trenutka dojave do završetka akcije na aerodromu, kaže da je cijena ovakvog čina “nemjerljiva”.

“Najveća šteta je nanesena ljudima, jer je to dovelo do straha, panike. Osim toga, nemjerljiva šteta je nanesena državi BiH i njenom imidžu.”

Objašnjava kako su čitavi timovi ljudi iz raznih segmenata sigurnosti radili vanredno od sedam popodne do skoro pola dva ujutro.

“To je bilo nakon završetka radnog vremena. Ali, to nije ni bitno, ti ljudi i službe i postoje zbog takvih situacija, ali je problem u tome što se radi pod pritiskom, jer nikad se ne zna šta je ustvari, tj. šta će pokazati rezultati kontradiverzione službe.

Bili smo pod snažnim pritiskom medija i građana koji su tražili informaciju više, tako da sam samo tu večer dobila skoro 280 poziva, a neki koji nisu imali strpljenja zvali su i mog supruga. Neki mediji su sami donosili zaključke, a iz jedne redakcije iz Republike Srpske su me nazvali i kazali: ‘Samo reci koliko ima mrtvih.’

Dakle, jedan neodgovoran pojedinac doveo je do toga da se obustavi aviosaobraćaj, da se putnici i javnost uznemire, dovedu u stanje neizvjesnosti, da ljudi potroše sate i sate rada pod vanrednim, stresnim okolnostima", kaže Dujković.

Direktor Aerodroma Sarajevo ističe kako je prava sreća bila u tome što je dojava došla u vrijeme kada nije bilo putnika u tranzitu, onih koji su iz jednog aviona žurili da presjednu u drugi, što je olakšalo to da evakuacija prođe brzo i bez panike, da se relativno brzo pregleda sav prtljag i avion, te da ne dođe do većih troškova aviokompanije.

"Na kraju se pokazalo da u avionu nije bilo ništa što bi moglo ugroziti putnike i letjelicu, ali i da smo spremni pružiti sigurnost na aerodromu. Međutim, niko nema prava stvarati takvu situaciju, dovoditi putnike i uposlenike u takve vanredne i neizvjesne okolnosti, i onaj ko se time bavi treba biti identificiran i sankcioniran", kaže Veličan.

Novčani gubici

O tome koliko štete nanose lažne dojave govore i u BBI centru, jednom od najvećih poslovno-trgovačkih centara u Sarajevu i BiH, koji je već tri puta bio meta lažne dojave.

Zatvorske kazne za lažne dojave

Osobe koje šalju lažne dojave o tobožnjoj opasnosti, zavisno od posljedica, kažnjavaju se po četiri člana Krivičnog zakona FBiH - za ugrožavanje opće opasnosti, ugrožavanje sigurnosti, zlopupotrebu znaka za pomoć i sigurnost, te za lažno prijavljivanje. Za ova krivična djela propisane su kazne zatvora, a kreću se od tri mjeseca pa do šest godina. 

“Kada dobijemo dojavu, istog trenutka moramo kompletan objekat isprazniti. To znači da zgradu od deset spratova, koja ima 120 poslovnih subjekata, puno uposlenika, plus hiljade posjetilaca u šoping-zoni, moramo evakuirati u roku od 15 minuta”, priča Edin Cerić, menadžer BBI centra.

Sead Živalj, direktor BBI Real Estatea, kompanije u čijem sastavu je BBI Centar, ističe kako je neophodno ljude evakuirati bez stvaranja panike, pa tek onda pristupiti detaljnom pregledu.

“Zamislite kada morate pregledati svaki ćošak tako velikog objekta kakav je BBI centar. Najgore je to što je ovdje veliki broj prodavnica koje imaju magacine pune robe, što znači da ljudi koji rade kontradiverzioni pregled moraju ući u svaki taj prostor, svaku radnju, svaku kancelariju, a garaža, koja ima skoro 500 parking-mjesta na tri etaže, posebna je priča. Naime, neophodno je pregledati svako auto.”

Živalj i Cerić kažu da u takvim situacijama angažiraju sve ekipe zaštitara koji rade u Centru, a u pomoć im dolazi i kontradiverziona jedinica MUP-a.

“Kada je takva situacija, Centar ne radi satima, ali nije problem samo u tome, problem je što je tu smještena najveća regionalna televizija, koja tada ne može emitirati program, jer niko ne smije ostati u zgradi. Problem je i sa bankom, koja više ne može primati klijente. Problem je sa spratom na kojem se prodaje hrana, pošto ljudi moraju ostaviti svoj obrok, a kuhari sve što su započeli u kuhinjama. Dešavalo se da potkuhano tijesto prekipi, da se hrana pokvari, pa da se poslije, kada se sve završi, kuhari u neka doba vraćaju i to sređuju”, priča Živalj.

U frizerskom salonu u BBI centru posebno se plaše lažnih dojava. Pričaju kako je najgore kada imaju mušterije koje, u trenutku kada se naredi evakuacija, imaju na kosi farbu ili kiselinu.

“Mi u tim trenucima nemamo vremena ni da čekamo da se boja primi, niti da je saperemo, a pogotovo ih ne smijemo ostaviti da duže čekaju, jer bi kosa izgorjela. Zato se snalazimo, pa mušterijama stavljamo na kosu folije i peškire, pa ih taksijima šaljemo u naše druge salone”, priča jedna frizerka.

Ništa nije lakše ni sa igraonicom za djecu, gdje nastaje poseban problem kada djeci, koja su usred igre, treba objasniti da je trebaju prekinuti i izaći vani.

Višeslojna šteta

Živalj kaže da BBI Centar za jednu lažnu dojavu, samo zbog nemogućnosti korištenja garažnog mjesta za vrijeme kontradiverzione kontrole, gubi pet hiljada maraka.

Zapravo, za vrijeme trajanja evakuacije i kontradiverzionog pregleda na gubitku su svi – i zakupci koji imaju biznise, prodavnice i restorane, ali i kupci i posjetioci, pa je pravu štetu skoro nemoguće izračunati.

Teži scenarij i javne nabavke

“Nakon što smo uspješno okončali situaciju u vezi lažne dojave na aerodromu, shvatili smo zapravo koliko smo dobro utrenirani i kako dobru tehniku za rentgen imamo.  To nas je natjeralo da razmišljamo  i o težim scenarijima, kada je potrebna još sofisticiranija tehnika i zbog toga ne bismo željeli da postanemo žrtve našeg odnosa prema javnim nabavkama, a on je takav da cijena uvijek odlučuje o onom šta će se kupiti, odnosno da se uzimaju najjeftinije stvari”, kaže direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Ivica Veličan.

 

Zbog toga je BBI Centar svaki put kada se desila dojava zakupcima prostora spuštao kiriju za pet posto za taj mjesec.

“Tu je riječ o vešeslojnoj šteti, materijalnoj i nematerijalnoj, počevši od izgubljenih radnih sati, izgubljenih mušterija, izgubljene zarade, pa do izgubljenih živaca, a najviše izgubljenog ugleda, a da mi s tim apsolutno nemamo nikakve veze, niti na to možemo utjecati”, priča Cerić.

Ipak, BBI je izračunao minimalnu štetu prouzrokovanu samo jednom lažnom dojavom, a ona iznosi 64.000 KM. U menadžmentu ove kompanije kažu da će tražiti da taj iznos isplate osobe koje su poslale lažnu dojavu ili da u tom iznosu odleže kaznu zatvora.

“Nije nas briga ko su ti ljudi, jesu li siromašni ili bogati, hoće li imati odakle platiti - ako nemaju, neka im se to preinači u dane zatvora i neka odleže - bitno nam je da shvate težinu prekršaja i da za to snose odgovornost”, kaže Živalj.

I glasnogovornik MUP-a Kantona Sarajevo Irfan Nefić također ističe da se prilikom svake dojave stvara i direktna i indirektna šteta:

“Pošto se u većini slučajeva radi o dojavama u školama, dolazi do panike i postoji velika opasnost da se djeca ne povrijede prilikom evakuacije.”

Prema njegovim riječima, kada se radi o teroriziranju građana i institucija putem lažnih dojava, najvažnije je blagovremeno otkriti počinioca i sankcionirati ga, a kako ne bi došlo do situacije da se to pokaže kao neki vid zabave koji će dovesti do novih i novih dojava.

A do sada, prema evidenciji koju imaju u MUP-u,  kažu da je sankcioniran “značajan broj” lažnih dojavljivača i da se radi na identificiranju preostalih i njihovom procesuiranju.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.