Oglasi

Lažne diplome ruše pravnu sigurnost u BiH

Građani se trebaju zapitati jesu li spremni da ih liječi ljekar ili mu sudija sudija s krivotvorenom diplomom?
Povećanjem broja obrazovnih ustanova, povećala se i mogućnost za kupovinu i falsificiranje diploma Arhiva

Sve je, zapravo, počelo kada je novinarka sarajevskog portala Žurnal "završila" Medicinsku školu u Sanskom Mostu, u Unsko-sanskom kantonu, za samo 17 dana, uz cijenu od 1.250 eura, a da nije vidjela ni školu, ni profesore, već samo posrednika kriminalnih radnji. Krenula je tada lavina sličnih priča u gotovo svim područjima u Bosni i Hercegovini, ali i izvan granica ove zemlje.

Dodatni zamah bila je akcija "Pečat", u okviru koje je uhapšeno devet osoba, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo "udruživanje radi činjenja krivičnih djela", a u vezi s krivičnim djelom "krivotvorenje isprave" i "saučešništvo", te izvršeni pretresi na desecima lokacija u općinama Velika Kladuša, Cazin i Bužim u Unsko-sanskom kantonu, zatim (Bosanskom) Novom Gradu, Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici, Prijedoru, Banjoj Luci u bh. entitetu Republika Srpska te u Brčko distriktu.

Ovim je još jednom potvrđeno da je krivotvorenje diploma i njihova zloupotreba dugogodišnji problem u Bosni i Hercegovini, u državnim, entitetskim, ali i kantonalnim te institucijama u lokalnim zajednicama, koji je zasluženu pažnju dobio tek nakon sanskog slučaja i završetka Medicinske škole za samo 17 dana.

Bit će sankcija ako bude političke volje

Mediji i novinari su (opet) uradili svoje, a ostalo je na onima koji bi trebali ispitati kako je moguće na "crnom tržištu" kupiti diplomu srednje škole, fakultetske diplome, magisterij, čak i doktorantski rad? Pogotovo što je već javna tajna da se sumnjive diplome izdaju u Širokom Brijegu, Srednjoj Bosni, u više gradova u RS-u, čak "dolaze" i iz Srbije.

I dok u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine još šute, krenule su, doduše stidljivo, aktivnosti i brojni zahtjevi u institucijama, počev od Općinskog vijeća Velika Kladuša, do Sekretarijata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za provjeru diploma zaposlenih u tim institucijama.

Međutim, jesu li zaustavljene? Odnosno, je li ih zaustavila odluka Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine - IDEEA, odnosno Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine, koja je izdala upustvo Kolegiju Sekretarijata Parlamentarne skupštine da neće moći provjeravati diplome državnih službenika i namještenika, jer su, kako su obrazložili, dobili upustvo od IDEEA-e da se "nema pravo raditi provjera, jer se time narušava pravna sigurnost".

Na ovo su se u određenim lokalnim i kantonalnim institucijama zapitali: ako provjera diploma narušava pravnu sigurnost, narušavaju li pravnu sigurnost lažne diplome; ako "imaju" ili "su li građani spremni da ih liječi ljekar s krivotvorenom diplomom", što je zabilježen slučaj u jednoj lokalnoj zajednici, ili da u jednom općinskom sudu radi sudija također sa sumnjivom diplomom, do onog u kojem je presuđena osoba za lažnu diplomu postavljena na dužnost ministra u jednoj kantonalnoj vladi.

Ovako ostaje samo podsjećanje na brojne "otkrivene", ili bolje je kazati, zabilježene slučajeve, poput neregularnosti izdavanja 231 diplome za pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, za šta je obrazloženo: "Bit će sankcionirano samo ako bude postojala politička volja."

(Lagan) posao po stranačkim linijama

I to je jače od činjenica da su pomenuti četverogodišnji studij završili za 13 mjeseci te da je znatan broj ljudi na studij upisan s trogodišnjom srednjom školom, što se kosi sa zakonom. Ili slučaj otkrivanja lažnih diploma u Ministarstvu unutrašnjih poslova u Unsko-sanskom kantonu te nekoliko državnih institucija – i u ovim slučajevima neregularnost koja je očigledna nije se mogla i neće biti riješena bez političke volje.

Može li se onda konstatirati da u stanju ovakvog "društva zvanja" učestvuju svi - od onih koji su spremni odvojiti određene sume novca za željeno zvanje, do onih koji tako koruptivan novac uzimaju. Odnosno, ovo otvara pitanje imidža i integriteta, vrijednosti i autoriteta, koje, kao što se vidi u Bosni i Hercegovini nije novo, niti je tek postavljeno dešavanjima posljednjih mjeseci. Žalosno je da nikada (ili rijetko kada) nije postavljano na dnevni red od općinskih vijeća do entitetskih i državnog parlamenta, čak ni u blagoj, a kamoli zaoštrenoj formi.

Otud smo suočeni s karikaturalnim i društveno-opasnim ponašanjem u vidu primata titula i zvanja, koje osiguravaju posao po "stranačkim linijama", a nauštrb stvarnih vrijednosti i autentičnosti autoriteta.

Stvorilo je to krizu, na koju se ne reagira, da se naša kultura zasniva na srozavanju autohtonih autoriteta i sveprisutnoj društvenoj pozicioniranosti lažnih zvanja i autoriteta, koje su opet tako vidljive i prepoznate u naglašavanju zvanja i titula na političkim, stranačkim, zatim vjerskim i kulturnim manifestacijama.

Samo površan, letimičan pregled obrazovne strukture vijećnika u općinskim vijećima, kantonalnim, entitetskim i državnom parlamenetu, zatim u upravnim i nadzornim odborima javnih i drugih preduzeća govori da tamo sjedi najviše magistara, doktora nauka, a o fakultetskim diplomama da i ne govorimo.

'Završio bih i srednju školu...'

Na Univerzitetu u Bihaću, gdje godinama pada broja studenata, ovu pojavu komentiraju kako "poplava zvanja i diploma bez pokrića, na koju nije imun ni ovaj dio Bosne i Hercegovine, stvara varljivu iluziju uspješnosti i kvaliteta, koji se u pravilu ruši na gotovo svakom koraku". Ovdje, kažu dalje, "nije problem u zvanjima, nego u sadržaju tih zvanja i diploma. Suočeni smo s tim da mnogi stručnjaci te linije, osim kupljene disertacije ili magistarskog rada, nisu čestita retka napisali, niti potpisali."

U Bosni i Hercegovini egzistira 45 visokoškolskih ustanova - deset javnih i 35 privatnih, a studentima se nudi obrazovanje na više od 1.600 profila. Nažalost, po općoj ocjeni, povećanjem broja obrazovnih ustanova, čiji kvalitet i standardi rada nisu upitni, povećala se mogućnost za kupovinu i falsificiranje diploma. Zašto ne, kada je unosnije i mnogo lakše... Ili su ponovo krivi mediji i novinari, posebno u manjim, lokalnim zajednicama, jer se o ovome ne smije javno govoriti.

I, na kraju, kako to reče pjesnik Rumi, "zvanje ne smije biti nauštrb znanja, predstavljaj se onakvim kakav jesi, ili budi onakav kakvim se predstavljaš". Ili, kako je to jedan od političara u Bosanskoj krajini izjavio: "Da sam znao da je fakultet ovako lako završiti, završio bih i srednju školu."

Ugrožava li onda revizija i provjera diploma pravnu sigurnost i šta je onda s lažnim diplomama i do koga je?, pitanja su na koja nije teško dati odgovor.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.