Latinska Amerika traži rješenja za egzodus Venecuelanaca

Na dvodnevnom sastanku okupili su se visoki dužnosnici zaduženi za područje imigracije ili konzularne poslove (EPA)

Predstavnici 13 latinoameričkih zemalja sastali su se u Quitu kako bi dogovorili zajedničku politiku kojom će se suočiti s do sada najvećom migracijskom krizom u toj regiji od kako su stanovnici Venecuele počeli napuštati zemlju.

Latinoameričke zemlje, iz kojih su milioni stanovnika otišli u Sjedinjene Američke Države ili u Evropu u potrazi za poslom ili bježeći od nasilja, sada su suočene s imigracijom nezapamćenih razmjera na vlastitim granicama.

Na dvodnevnom sastanku, koji je počeo u ponedjeljak u podne, okupili su se visoki dužnosnici zaduženi za područje imigracije ili konzularne poslove, koji će pokušati dogovoriti zajedničke mjere kojima će se suočiti s masovnim iseljavanjem iz Veneczuele.

‘Pretjerane UN-ove brojke’

Na inicijativu Ekvatora, okupili su se predstavnici Argentine, Bolivije, Brazila, Kolumbije, Kostarike, Čilea, Meksika, Paname, Paragvaja, Perua, Dominikanske Republike i Urugvaja.

Sastanku se nije odazvala Venecuela – koja je sve izoliranija zbog politike predsjednika Nicolasa Madura i zbog kršenja ljudskih prava na koja upozoravaju njegovi protivnici, ali i Organizacija američkih država.

Potpredsjednica Venecuele Delcy Rodriguez iz Caracasa je optužila dužnosnike Ujedinjenih naroda da su njihovi podaci o broju migranata iz Venezuele pretjerani kako bi se opravdala “međunarodna intervencija”.

Osudila je i zemlje iz regije, a posebno Kolumbiju, optuživši je da koristi njenu zemlju kako bi “živjela” od humanitarne pomoći.

“Oni su profiteri”, rekla je Delcy Rodriguez na konferenciji za novinare.

Hiperinflacija, nestašica hrane i lijekova

Na početku sastanka zamjenik ekvatorskog ministra vanjskih poslova Andres Teran rekao je kako je jako važno pokušati iznijeti prijedloge kako bi se pronašlo rješenje za situaciju u kojoj su se našle stotine hiljada Venecuelanaca, koji u njegovoj zemlji, iz različitih razloga, nemaju status migranata.

Ti su ljudi, dodao je, izloženi krijumčarenju migranata, eksploataciji, iznuđivanju, nasilju, seksualnom zlostavljanju, uvlačenju u ilegalne aktivnosti, diskriminaciji i ksenofobiji.

Prijedlozi o kojima će se raspravljati idu od ukidanja ograničenja do objedinjavanja mjera kojima se regulira tranzit Venecuelanaca, preko osnivanja zajedničkoga fonda na inicijativu UN-a, kako je predložila Kolumbija.

Postavit će se i pitanje migrantskih kvota, kako je predložio predsjednik španske Vlade Pedro Sanchez tokom nedavnoga boravka u Bogoti, gdje je najavio da će Evropska unija dodijeliti 35 miliona dolara za rješavanje “migracijske krize”, koji Caracas opovrgava.

U inostranstvu živi oko 2,3 miliona Venecuelanaca (7,5 posto), a od toga ih je 1,6 miliona emigriralo nakon 2015. godine, kada su se, usporedo s hiperinflacijom, pogoršale nestašice hrane i lijekova.

Kolumbija, Peru i Ekvator glavne su zemlje prihvata migrantskoga vala, koji pogađa i druge južnoameričke zemlje, poput Brazila.

‘Montaža holivudskoga tipa’

Caracas je snimke hiljada Venecuelanaca koji napuštaju zemlju ocijenio montažom “holivudskoga tipa”.

No, za Danielu Salazar, advokaticu specijaliziranu za ljudska prava, najprije treba riješiti uzroke migracije.

“S obzirom na to da se vlade osjećaju pogođenima, neka barem ne skreću pogled i neka izvrše dovoljno snažan međunarodni pritisak kako bi potaknule na promjenu političke situacije u Venezueli”, rekla je za AFP ta profesorica sa Univerziteta San Francisco u Quitu.

U Latinskoj Americi ne postoji jedinstven stav prema krizi u Venecueli: premda je većina kritična, Bolivija brani predsjednika Madura.

S druge strane, Organizacija američkih država sazvala je vanrednu sjednicu za srijedu.

Stanovnici Venecuele na svakoj se granici suočavaju s drukčijim zahtjevima.

Ksenofobne reakcije i nasilje

Kolumbija traži ličnu kartu od onih koji su u tranzitu, dok oni koji žele ostati na njenoj teritoriji moraju imati pasoš.

Ekvador traži potvrđenu ličnu kartu, a Peru pasoš i zahtjev za status izbjeglice.

Ovo je iseljavanje najveće u historiji Latinske Amerike i nadrasta kapacitete zemalja primateljica, u kojima se katkada javljaju ksenofobne reakcije i nasilje, kao u brazilskoj državi Roraimi.

Sastanak će upozoriti i na “finansijske zahtjeve” zemalja primatelja te će Ekvador pokrenuti apel za osnivanjem među narodnih potreba, rekao je Santiago Chavez.

Izvor: Agencije