Oglasi

Lani okončan Hladni rat u Švicarskoj

Uklonjene posljednje količine eksploziva postavljene od Drugog svjetskog rata pod mostovima, u tunelima...
Među posljednjim objektima očišćenima od eksploziva je most u Bad Saeckingenu, koji Švicarsku na sjeveru povezuje s NjemačkomAFP/Getty

Hladni rat konačno je završio u Švicarskoj, tiho, krajem 2014. godine, kada su uklonjene posljednje količine eksploziva postavljene od Drugog svjetskog rata pod mostovima, u tunelima, uz prometnice, štiteći bogatu alpsku državu od moguće strane invazije, prenose agencije.

Među posljednjim objektima očišćenima od eksploziva je most u Bad Saeckingenu, koji Švicarsku na sjeveru povezuje s Njemačkom.

Most iz 14. stoljeća upisan je kao historijski spomenik u turističkim vodičima, koji ne spominju da su, sve do oktobra 2014. godine, u njegovim temeljima ležale stotine kilograma eksploziva TNT.

Stanovništvo je nešto znalo o tim minama, ali pojma nije imalo s kakvom je prijetnjom živjelo.

Doktrina 'švicarskog sira'

Početkom Drugog svjetskog rata neutralna Švicarska počela je eksplozivom štititi objekte civilne infrastrukture kako bi se u slučaju napada iz inozemstva zaštitila uništenjem komunikacija.

Od početka 1940. godine postojao je koncept prema kojem bi se u slučaju napada vojska povukla u planine i aktivirala eksploziv.

No, nakon 1945. godine eksploziv nije bio uklonjen; naprotiv, pojačan je u doba Hladnog rata, kada je fašističku prijetnju zamijenila sovjetska.

Od nekoliko stotina objekata štićenih minama s kraja rata broj takvih objekata narastao je na 2.000 do 3.000 osamdesetih godina, u vrijeme kada su sovjetske nuklearne rakete SS-20 prijetile Zapadnoj Evropi.

No Sovjetski savez raspao se 1991. godine, a Švicarska nije odustala od svoje doktrine i nastavila je u nju ulagati milione franaka.

Doktrina "švicarskog sira" sastojala se u tome da se svaka planina buši kako bi se u njoj skrili bunkeri i piste za odbranu od napada, kaže Julien Grand, generalni sekretar Švicarskog udruženja za vojnu historiju.

Bez naglih promjena

Vojska je tek nedavno priznala da je ta strategija "zastarjela", a na pitanje zašto se toliko čekalo, odbrana odgovara da nije imala dovoljan broj stručnjaka koji bi taj posao obavili u strogim sigurnosnim uslovima.

Analitičari vjeruju da je to i odraz švicarske politike i sistema referenduma, koji ne favorizira nagle promjene.

Uz to, Švicarska je hrabro objavila svoju dugo čuvanu tajnu, a "nijedna država ne objavljuje sve svoje vojne tajne. No, znamo li uopće jesu li sve druge države uništile svoje eksplozive?", pita historičar Peter Hug.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.