Oglasi

Laburisti osvojili najviše na evropskim izborima u Holandiji

Dvije holandske populističke stranke osvojile su ukupno četiri mjesta u Evropskom parlamentu, pokazuju podaci izlaznih anketa.
I u novom sazivu Evropskog parlamenta sjedit će 751 zastupnik, jer Velika Britanija nije napustila Evropsku unijuEPA

Nizozemska Laburistička stranka je suprotno prognozama osvojila najviše mjesta u Nizozemskoj na danas održanim izborima za Europski parlament, pokazuju podaci izlaznih anketa koje je objavila nacionalna televizija NOS.

Anketa agencije Ipsos objavljena odmah po zatvaranju birališta u Nizozemskoj pokazuje da su Laburisti Franca Timermansa, potpredsjednika Europske komisije, osvojili pet od 26 mjesta dodijeljenih Nizozemskoj u Europskom parlamentu, dok je liberalna partija VVD premijera Marka Ruttea osvojila četiri mjesta, odnosno jedno više nego na prethodnim izborima.

Dvije nizozemske populističke stranke osvojile su ukupno četiri mjesta. Nova politička stranka Forum za Demokratiju koju predvodi intelektualac Thierry Baudetosvojila je tri mjesta na svojim prvim europskim izborima, a antiislamska partija Sloboda je izgubila tri mjesta u odnosu na prethodne izbore i osvojila samo jedno mjesto.

Izlazna anketa provedena je za nacionalnu televiziju NOS na 35 biračkih mejsta širom zemlje. Izbori za Europski parlament održavaju se od danas do 26. maja, a danas su glasali građani Velike Britanije i Nizozemske. 

Više od 400 miliona birača

Biračka mjesta na izborima za novi saziv Europskog parlamenta otvorena su jutros u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, a ankete predviđaju uspjeh euroskeptika u obje zemlje.

Od četvrtka do nedjelje, više od 400 milijuna birača u 28 članica Europske unije bira 751 zastupnika, u jednim od najmasovnijih demokratskih izbora na svijetu.

Službeni rezultati objavit će se u nedjelju navečer kada glasanje završi u svim članicama bloka.

Izbori u Nizozemskoj, koja bira 26 zastupnika, pod posebnim su povećalom jer bi uspon populista u Europi mogao početi upravo u toj zemlji u kojoj po anketama vodi euroskeptična i protuimigrantska stranka Forum za demokraciju (FvD) Thierryja Baudeta, a za njom kaska vladajuća liberalna Narodna stranka slobode i demokracije (VVD) premijera Marka Ruttea. 

U Velikoj Britaniji, zemlji u kojoj se još ne nazire kraj kaos oko Brexita, očekuje se dominacija nove stranke Brexit euroskeptičnog veterana Nigela Faragea kojoj ankete daju između 30 i 40 posto glasova. 

Na drugom su mjestu liberalni demokrati s dvadesetak posto. Čelnici te stranke u kampanji su naglašavali da je glas za njih, glas za ostanak u EU. Laburisti su treći po anketama, slijede ih Zeleni, a vladajući konzervativci tek su peti s katastrofalnih sedam posto podrške. 

Nakon Nizozemske i Velike Britanije, u Irskoj se glasa u petak, u Češkoj dva dana - u petak i subotu, u Latviji, na Malti i u Slovačkoj u subotu, a preostale države su na izborima u nedjelju.

Drugačiji raspored nakon Brexita

Zastupnici se biraju proporcionalno brojnosti pojedine države, tako da manje članice kao što su Malta ili Luksemburg imaju po šest zastupnika, dok najviše zastupnika u EP-u dolazi iz Njemačke (96) i Francuske (74).

Velika Britanija će ponovno imati 73 mjesta u EP-u, sve do završetka procesa ratifikacije povlačanja iz EU-a.

Planirano je da se nakon Brexita broj zastupnika u EP-u smanji na 705, pri čemu bi 27 mjesta bilo dodijeljeno drugim članicama, odnosno po jedno mjesto za svaku preostalu državu.

Preliminarni rezultati bit će poznati u kasnim večernjim satima u nedjelju, kad se zatvore i posljednja birališta, a novoizabrani eurozastupnici će već u ponedjeljak početi razgovore o formiranju parlamentarnih grupa.

Posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazaju da birače pred ove izbore najviše brinu gospodarstvo, nezaposlenost, imigracija, ekologija, ali i terorizam, unaprjeđenje ljudskih prava, demokracija, socijalna skrb.

Desni i lijevi centar vode po anketama

Prema procjenama analitičara i istraživanju javnog mnijenja u EU, očekuje se da i u novom sazivu EP-a trenutno vodeće, ali i najstarije snage europskog desnog i lijevog centra i dalje održe parlamentarnu većinu.

Procjene pokazuju su da će trenutno najveća Europska pučka stranka - EPP, i pored pada s dosadašnjih 217 mjesta, ostati najmnogobrojnija s očekivanih 180 zastupnika.

Za njom dolaze Socijaldemokrati - SD, s očekivanih 149 zastupnika (u odnosu na 188 iz postojećeg saziva), Alijansa liberala i demokrata - ALDE, sa 76, i Zeleni, s očekivanih 57 mjesta u novom sazivu EP-a.

Očekuje se i da u devetom sazivu EP-a stranke krajnje desnice osvoje znatno više mandata.

Istraživanja ukazuju da bi politička grupacija Europa naroda i sloboda - ENF ovoga puta mogla osvojiti 62 zastupnička mjesta, u odnosu na 37 iz postojećeg saziva.

Očekuje se slaba izlaznost

I pored vidnog jačanja populista i porasta njihovog broja u EP-u, ne očekuje se da to u većoj mjeri utiče na sam rad parlamenta, kako zbog i dalje jakih stranka "centra", tako i zbog ideološke podijeljenosti među populistima, koji ni u prethodnom sazivu nisu mogli formirati veću i utjecajniju koaliciju.

Odnos snaga u EP-u ovisit će i od izlaznosti na izbore. 

Analitičari procjenjuju da populisti imaju "relativno stabilnu bazu" glasača od 10-ak postotaka i da bi ostale stranke trebale više raditi na predizbornim kampanjama kako bi animirale Europljane koji su sve manje zainteresirani za europske izbore.

Od prvih izbora 1979. godine, kada je postotaka birača bio najviši (62 posto), na posljednje izbore za EP izašlo je 43 posto onih koji imaju pravo glasa.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.