Kusturica u zemlji politike i poreza

Kusturica je sa 51 posto većinski vlasnik Andrićgrada, dok po 24,5 posto suvlasništva imaju opština Višegrad i Vlada Republike Srpske (Getty Images)

Piše: Velimir Ilić

Emir Kusturica – nagrađivan, hvaljen ili osporavan – minulim radom nesporno je uspeo da postane vest sam po sebi, a ovih dana ponovo je dospeo u žižu javnosti posle tvrdnji da poslovno-turistički i kulturni kompleks Andrićgrad u Višegradu, čiji je on većinski vlasnik, duguje državi više od pola miliona evra poreza.

Priču je zakotrljao banjalučki portal capital.ba informacijom da Andrićgrad mora da vrati 1,2 miliona konvertibilnih maraka poreza na dodatnu vrednost (PDV) i kamata, jer je utvrđeno da su pojedine zgrade u Andrićgradu izgrađene bez građevinske dozvole, a za njih je u međuvremenu povučen uplaćeni PDV.

Već i sam pomen Andrićgrada i Emira Kusturice, kao njegovog idejnog tvorca i većinskog vlasnika, bio je dovoljan da se što u medijima, što čaršijom i kroz polemike na web portalima, zavrte naslovi, sumnje, komentari, optužbe i tumačenja u kojima je laiku teško razabrati ko je i koliko u pravu.

Ko se, kada i koliko ogrešio o zakon, preskakao, izbegavao ili nije poštovao propise žmureći na obavezne procedure – da li Kusturica i njegovi saradnici, opština i opštinski činovnici, država i njene institucije?

Ili i ovde važi pravilo da jedan novčić u džepu nikad ne zvoni sam. Šta je u ovom slučaju istina i o kakvoj je matematici reč – i da li samo o matematici ili i o politici, s obzirom da se u delu javnosti predsednik RS Milorad Dodik smatra Kusturičinim saradnikom i političkim zaštitnikom?

Bilo kako bilo, tumačenja i komentari su slobodni, ali su činjenice uvek neprikosnovene, a dostupne činjenice trenutno stoje ovako:

Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) službeno je objavla listu dužnika PDV-a među kojima je i Andrićgrad na 77 mestu sa 1.219.964,55 konvertiblinih maraka.

Postojanje duga i razloge za obračun dugovanja objasnio je portparol UIO Ratko Kovačević – Andrićgradu je vraćan PDV po osnovu ulaganja u objekte za koje ne postoje građevinske dozvole, pa time ni osnov za povrat PDV-a i to je suma koja se, uz zakonske kamente, mora vratiti u državnu kasu. Kovačević je saopštio i da je UIO “pokrenula postupak prinudne naplate”, uz blokadu žiro-računa, proveru pokretne i nepokretne imovine i rešenje o zabrani otuđenja pokretne imovine.

Emir Kusturica, kao većinski vlasnik Andrićgrada, uzvratio je tvrdnjama da mu računi nisu blokirani, a posebno da “nema govora o plenidbi”. Potvrdio je da za tri od 15 izgrađenih zgrada nema građevinske dozvole jer je procedura u toku, a gradnja bez dozvole iznuđena je potrebom da se Andrićgrad zaštiti od poplave koja je 2014. pretila da ošteti i odnese građevine.

Njegovo tumačenje je da se radi o spornom povratu PDV-a, a ne o izbegavanju i neplaćanju poreskih obaveza.

Kusturica je sa 51 posto većinski vlasnik Andrićgrada, dok po 24,5 posto suvlasništva imaju opština Višegrad i Vlada Republike Srpske, pa su jednako tako u ovom slučaju i sudužnici. Međutim, ni opštinu ni Vladu RS kao sudužnike niko ne pominje.

Dug postoji, a u pozadini je – politika

Kako za Al Jazeeru tumače poreski stručnjaci, “dug se odnosi na pravno lice, u ovom slučaju Andrićgrad, koje svojim unutarnjim aktima rešava zakonska ovlašćenja i obaveze u poslovanju, uključujući i poreske obaveze, platni promet, nabavke i sve ostalo”.

Kusturica za Al Jazeeru kaže da se “prašina digla nepotrebno, a medijska galama je utoliko atraktivnija kad je neko poznata ličnost”, i da “u suštini problem postoiji de iure, a ne de facto”.

“Ne radi se o tome da li sam nešto platio ili nisam, suština je da oni traže pare koje su nam dali po osnovu povrata PDV-a za građevinski materijal ugrađen u tri kuće bez građevinske dozvole. Te kuće stoje tamo, a morali smo u hodu menjati urbanističke uslove zbog utvrde od poplava koje bi dosad odnele pola Andrićgrada. Sve je to papirološki moglo da se uradi još pre šest meseci ili i ranije, ali dozvole kasne jer kasni izrada urbanističkog plana koji se radi na nivou Republike Srpske”, objašnjava Kusturica.

Istovremeno tvrdi kako “sve ima političku pozadinu jer politika i stoji uvek iza svega”.

“Ne bih ja sad da licitiram da li to ima veze sa Srpskom demokratskom strankom, da li i zašto nekom smetam ja ili Dodik, čija je kampanja i zašto. Opština Višegrad i Vlada RS, kao suvlasnici Andrićgrada, u ovom slučaju ne snose nikakve posledice, ja sam taj koji je poznat i – udri po meni”, kaže Kusturica.

On, međutim, ne negira da dug postoji, ali tvrdi da je “više virtuelan, a ne stvaran” i kaže da će biti otpisan onog časa kad se građevinskim dozvolama i potrebnom dokumentacijom potvrdi pravo Andrićgrada na sporni povrat PDV-a.

“Suštinski, nije problem taj PDV – veći problem je u javnom mnjenju u kojem se, još od kad smo počeli da gradimo Andrićgrad, o meni gradi slika kao o kriminalcu koji vara i krade i po kojem treba udarati kao, kako se ono kaže: kao Maksim po diviziji “, tumači Kusturica, uveren da će  “sve će leći na svoje mjesto kad se dokaže zakonska osnova za povlačenje PDV-a po osnovu ulaganja u građevinski materijal”.

A šta će biti s kamatama?
  
“Taj navodni poreski dug biće otpisan, to sigurno. Po zakonu, čim dobijem preostale građevinske dozvole, taj navodni dug se briše. Andrićgrad je veliki entitet i već je pribavljeno oko 40 građevinskih dozvola. Nedostaju još samo tri.  A kamate – to ćemo nekako platiti, nije sporno. Pa, i taj Andrićgrad nešto zarađuje i investira. Nije baš da se tamo ne pravi neki višak”, kaže Kusturica.

Rok – do namirenja dugova

Portparol UIO Radovan Kovačević za Al Jazeeru naglašava da je u slučaju Andrićgrada “pokrenut postupak naplate poreskih obaveza”, što ne znači automatski blokadu računa, plenidbu ili zabranu raspolaganja imovinom.

“Reč je o proceduri koja se primenjuje prema svim poreskim dužnicima. U slučaju Andrićgrada dug je nastao po osnovu povlačenja PDV-a bez odgovarajuće dokumentacije”, kaže Kovačević i objašnjava kako je u trenutku kontrole ustanovljeno da Andrićgrad nije imao papire kojima bi dokazao da je iznos PDV povukao po proceduri zasnovanoj na građevinskim investicijama jer su nedostajale građevinske dozvole.

Kovačević, međutim, tvrdi da UIO vraćajući prethodno Andrićgradu PDV, iako za to nije bilo osnova, nije napravila nikakav propust u proceduri.

“Imamo oko 55.000 poreskih obveznika, a samo 200 inspektora i uvek postoji izvestan rizik, ali je teret dokazivanja na poreskom obvezniku i zato postoje kontrole. Ovo je četvrta kontrola u Andrićgradu, a još u dva slučaja su povrat PDV ostvarili bez odgovarajuće dokumentacije”, tvrdi Kovačević.

On objašnjava da za namirenje duga ne postoji rok i da procedura traje dok se dugovanja ne namire u celosti. Istovremeno, poreski obveznik ima pravo da inspektorima UIO osporava nalaze kontrole ako je prigovor zasnovan na dokazima kojima, u ovom slučaju, treba da se potvrdi osnov za povlačenje PDV-a.

U svakom slučaju, poreskom dužniku se obračunava kamata po stopi od 0,04 posto za svaki dan zakašnjenja na iznos duga koji je nesporan.

Dug Andrićgrada je utvrđen u kontroli koja je obuhvatala period od decembra 2012. do decembra 2014, a dug se najvećim delom odnosi na osporeno pravo na odbitak ulaznog PDV-a jer u trenutku gradnje nisu postojale građevinske dozvole za sporna tri objekta.

Gradnju i postojanje Andrićgrada prati javna tajna da ne bi mogao ni nastati bez politike, konkretno bez podrške koju Emir Kusturica ima od aktuelnog predsednika Republike Srpske i nekadašnjeg premijera ovog entiteta Milorada Dodika, crkvenih velikodostojnika, grupeintelektualaca…

Andrićgrad nije zaobišao ni aktuelni premijer Srbije Aleksandar Vučić – prvi put ga je posetio 2013. kao tadašnji prvi potpredsednik Vlade Srbije. Ostalo je zabeleženo da su Vučić i njegova Srpska napredna stranka sa 100.000 eura pomogli gradnju studentskog doma u Andrićgradu.

Ako se ima u vidu izreka da je politika umetnost mogućeg – Emir Kusturica, očigledno, nije samo filmski umetnik.

Izvor: Al Jazeera