Kurtulmus: Idlib je čekala sudbina Srebrenice i Groznog
Zamjenik predsjednika turske vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) Numan Kurtulmus izjavio je da je jedan od prioriteta Turske stabilnost i napredak država Balkana, a preduvjet za to je konstantno unapređenje saradnje sa svim zemljama i narodima ove regije te međusobna saradnja ovih država.
Govoreći o situaciji u sirijskom Idlibu, gdje je ove sedmice postignut dogovor o primirju između Turske i Rusije, on je kazao kako je na sceni pokušaj podjele zemalja Bliskog istoka u cjelini, prvenstveno kroz njihovu destabilizaciju, na čemu je aktivan vanjski faktor, prenosi Anadolija.
“Svjesni smo da je na meti i Turska. Kako je ranije govorio naš predsjednik [Recep Tayyip Erdogan], onima koji za cilj imaju podjelu Iraka i Sirije nisu cilj samo te zemlje, nego i Turska, koja ima ključnu ulogu u regiji. Ono što mi trebamo raditi je pružati još jači otpor tim nastojanjima”, rekao je turski političar odgovarajući na pitanja novinara tokom posjete Sarajevu.
Kao u vrijeme Osmanskog carstva
Podsjetio je da su “igre u toj regiji, ali i nekim drugim dijelovima svijeta”, slične onima iz vremena Osmanskog carstva, kada su na sceni bile etničke podjele, kojima se razbijalo zajedništvo u tadašnjem carstvu.
“Pozicija Turske u vezi sa Sirijom je potpuno jasna. Turska podržava cjelovitost Sirije. Mi ne želimo određivati ko će ubuduće biti na vlasti u Siriji, samo želimo da u toj vlasti, u njenom izboru i kreiranju sudjeluju svi Sirijci, svi građani te zemlje, u demokratskom procesu. Da bi se to postiglo, u Siriji i regiji moraju biti eliminirane sve terorističke organizacije”, pojasnio je Kurtulmus.
Dodao je da Turska nosi poseban teret kada je u pitanju rat u Siriji, budući da ta država zbrinjava oko četiri miliona izbjeglica.
Govoreći o Idlibu, Kurtulmus je kazao kako je tom gradu bila namijenjena sudbina Srebrenice i Groznog.
Moguće samo političko rješenje
“Tamo boravi oko četiri miliona ljudi. Njihove škole, kuće, bolnice, tržnice, sve njihovo je na meti napada režimskih snaga. Cilj režima je protjerati i eliminirati te ljude. Turska to ne može samo nijemo posmatrati. Zbog toga smo pokrenuli odlučnu vojnu operaciju, kojom smo zadali ogroman udarac [sisrijski predsjednik Bashar al-] Assadovom režimu”, kazao je.
“Turska je pokazala odlučnost, pokazala je da se ne šali. Potom je postignut dogovor o primirju s Moskvom, nadamo se da će to primirje postati trajno. Međutim, moram ponoviti da će Turska u slučaju eventualnog napada na njene snage snažno odgovoriti. Hoću ponoviti i da za Siriju ne postoji vojno rješenje, moguće je samo političko rješenje. Zato pozivamo i međunarodnu zajednicu da podrži proces promjene Ustava Sirije. Svjesni smo da je to teško, ali jedino rješenje je za pregovaračkim stolom.”
Govoreći o izbjegličkoj i migrantskoj krizi zbog rata u Siriji, Kurtulmus je kazao da je Turska cijelom svijetu očitala lekciju iz humanosti.
“Turska je samo u Egejskom moru od smrti spasila desetke hiljada izbjeglica. Naš narod je spreman podijeliti posljednji zalogaj. Mi zbrinjavamo četiri miliona izbjeglica, iako to nije problem Turske. Dakle, nismo mi okupirali Irak i nismo mi izazvali rat u Siriji, a vidimo da neke druge zemlje drhte pred dolaskom svega nekoliko stotina migranata. Neki izazivaju situacije iz kojih proizilaze teške humanitarne krize i onda bi da Tursku ostave samu da se s tim nosi. To nije pravedno.”
Primjena dvostrukih standarda
“Kada pogledamo sporazum o readmisiji izbjeglica s Evropskom unijom, Turska je ispunila svoje obaveze, ali EU nije. Cijeli taj problem je višestruk u cjelini. Nije stvar u novcu, ali migrantska kriza je problem cijelog svijeta. Zašto ne sjednu i ne razmisle o razlozima te krize”, kaže on.
Kurtulmus je kazao kako problem neprihvatanja migranata možda leži i u rastu rasizma, diskriminacije i ksenofobije u Evropi, koji sežu do razine fašizma.
Sve to, kako je rekao, truje evropsku politiku u cjelini.
Neispunjavanje obaveza proizašlih iz sporazuma s Turskom Kurtulmus je okarakterizirao primjenom dvostrukih standarda i dvoličnošću EU-a.
Izvor: Agencije