Kurdske porodice bježe iz Bagdada

Posljedice aktuelne krize između iračke vlade i pokrajine Irački Kurdistan počele su se odražavati i na Bagdad. Veliki broj Kurda, u ovom glavnom iračkom gradu, kaže da se suočavaju s prijetnjama još od najave raspisivanja referenduma o odvajanju Kurdistana od Iraka 25. septembra.

Među stanovnicima Bagdada kruže priče kako oružane milicije prijete porodicama šiitskih Feyli Kurda da će ih pobiti ako ne napuste Bagdad i krenu prema regionu Kurdistana, što je nagnalo desetke kurdskih porodica da napuste glavni grad zbog straha za život.

U Bagdadu žive hiljade kurdskih porodica, uglavnom pripadnika šiitske zajednice. Lokalno su poznati kao Feyli Kurdi, a dolaze iz gradova i naselja uz granicu s Iranom, kao što su Khanaqin, Mandali, Badra i Gassan.

Njihovi preci su stigli u Bagdad pred kraj vladavine monarhije, gdje su naselili pojedina područja, poput naselja Al-Sadriya i Al-Kifah u centralnom dijelu Bagdada.

Dvadesetdvogodišnji Haider Malekshahi, koji je rođen u Bagdadu i nikada nije napuštao ovaj grad, kaže kako je, od izbijanja krize s Erbilom, počeo osjećati da je u velikoj mjeri izoliran od svog okruženja.

Stvari su eskalirale do te mjere da je njegovoj porodici stiglo prijeteće pismo od “nepoznate strane” u kojem se od njih traži da napuste svoj stan u naselju Ur na istoku Bagdada. To je primoralo njegovu porodicu da se odseli u Sulejmaniju u regiji Kurdistan.

Hussein Asgar, knastavnik u naselju Jamila na istoku Bagdada, kaže kako su na svakom mjestu okruženi retorikom koja je “neprijateljski nastrojena” protiv Kurda. Pojedine kolege na poslu počele su ga provocirati izrazima “uvredljivim” za Kurde, posebno nakon što su iračke sigurnosne snage ovladale Kirkukom, zbog čega je napustio to naselje i preselio se u zapadni dio grada.

Iračke sigurnosne službe negiraju da postoje ovakve prijetnje Feyli Kurdima, te optužuju kurdske medije da šire glasine u cilju nanošenja “štete društvenoj stabilnosti”.

Oružane milicije

Prijetnje Feyli Kurdima proširile su se i po drugim područjima, s obzirom na upozorenja Shakhwana Abdullaha, zastupnika Kurdistanske alijanse, da su desecikurdskih porodica u naselju Madinat al-Sadr na istoku Bagdada izložene direktnim  prijetnjama “odmetnutih” naoružanih grupa, iako ove porodice nisu učestvovale na referendumu Iračkog Kurdsitana, kao što su učinili njihovi sunarodnjaci u drugim gradovima.

Shakhwan za Al Jazeeru kaže da su članovi parlamenta u kontaktu s ministrom unutrašnjih poslova kako bi se ove prijetnje zaustavile. “Međutim, te prijetnje dolaze od milicija koje djeluju izvan zakona, stoga ih je teško staviti pod kontrolu”, dodaje.

Ali Hussein Feyli, bivši član Parlamenta Iračkog Kurdistana i šef medijske agencije Shafak, potvrdio je da su deseci kurdskih porodica ostavili svoje kuće u Bagdadu i preselili u Sulejmaniju, Erbil i Kalar nakon prijetnji.

Dodaje da ove prijetnje nisu prestale uprkos uvjeravanjima iračkog premijera i sigurnosne komande da građani ne trebaju strahovati. Treba imati na umu i to da odluke o sigurnosti u vladi “nisu jednistvene” i da pojedini žele protjerati Feyli Kurde kako bi se domogli njihovih kuća i imovine u Bagdadu, prema njegovim riječima.

Kriza identiteta

Kurdi u Bagdadu imaju različite stavove po pitanju referenduma u regiji Kurdistan, pa je tako većina njih izrazila svoje protivljenje referendumu i podršku “federalnom uređenju” države. Međutim, pojedini sumnjaju u takve stavove jer smatraju da su oni izneseni pod pritiskom vlade.

Novinar Majid al-Asadi kaže da prijetnje upućene Feyli Kurdima govore o strahu pojedinih milicija da će ovaj dio kurdske zajednice biti “tempirana bomba” u Bagdadu, bez obzira što oni predstavljaju samo mali procenat stanovnika u gradu. Uglavnom se radi o civilima i miroljubivim građanima, a pojedini su čak dobrovoljno pristupali redovima Narodne mobilizacije te djeluju pod komandom tih frakcija.

Al-Asadi dodaje da su ove prijetnje i dalje izolirani incidenti, s tim da bi situacija mogla eskalirati ako se sukob između Bagdada i Erbila pretvori u oružane borbe u zvaničnoj formi. Tada bi ovi civili mogli postati “direktne mete” za pojedine oružane grupe, smatra.

Feyli Kurdi se suočavaju s “krizom identiteta”, prema riječima Al-Asadija – oni nacionalno pripadaju Kurdima, ali su većinom šiiti. Paradoks je da prijetnje uglavnom dobijaju od šiitskih frakcija, i to na teritorijama sa većinskom šiitskom populacijom.

Feyli Kurdi tvrde da su bili izloženi “složenom progonu” u vrijeme vladavine bivšeg predsjednika Saddama Husseina, kada je prognano hiljade njih pod izgovorom da su porijeklom Iranci.

U isto vrijeme, novi režim u Iraku nije bio u stanju da prema njima pravedno postupa, da im vrati iračko državljanstvo ili imovinu koja im je oduzeta u ranijem periodu. 

Izvor: Al Jazeera