Oglasi

Kud god po Hrvatskoj, naiđeš na auto iz Daruvara

Daruvar je nekad bio bogat grad s jakom industrijom, danas je najpoznatiji po registracijskim oznakama, a ni od njih zapravo nema ništa.

Kuda god se cestama u Hrvatskoj zaputili na njima vrve registarske pločice s početnom oznakom Daruvara (DA) pa se lako može pomisliti da je taj hrvatski gradić, u kojem po posljednjem popisu stanovništva živi 11.000 ljudi, razvijen grad u kojem stanovnici žive visokim standardom i svatko svojim vozilom 'jurca' hrvatskim cestama za novim prilikama za posao i zaradu.

No, u stvarnosti je Daruvar - što na mađarskom znači 'grad ždralova' - mjesto čiji se broj stanovnika u zadnjih par godina smanjio, ljudi iseljavaju jer u njemu, zasad, nema posla ni budućnosti.

Pad industrije i prometna izoliranost

Po podacima MUP-a iz 2016. godine u Daruvaru je 2015. registrirano 9.702 vozila pa se procjenjuje da je broj registriranih vozila već debelo prestigao broj stanovnika.

Iako poznat po svojim registarskim oznakama, kojih na cestama ima mnogo samo zato jer taj grad spada u prometno najmanje rizična mjesta pa je u njemu osiguranje daleko najjeftinije u Hrvatskoj i mnogi se služe tom mogućnošću, vrlo malo ljudi, čini se, zna gdje se uopće točno nalazi.

Tradicija kao adut

Kada gosti dođu u Daruvar, kaže Ivana Plažanin Vuković, direktorica TZ Daruvar-Papuk, pozdrave ih s riječima 'dobrodošli u grad termalnih voda, vrhunskih vina i staročeškog piva' iz Daruvarske pivovare. To su, kaže, tradicije ovoga kraja. Goste, ističe, iznenadi zelenilo i parkovne površine u samom centru grada. Tu su i katolička i pravoslavna crkva, pentekostna, baptistička i adventistička crkva kao protestantske nominacije, Dom Jehovinih svjedoka. Sve kao naslijeđe brojnih nacionalnosti koje ovdje žive - Česi, Mađari, Srbi... Većina turista dolazi vezano uz sportske pripreme u Daruvarskim toplicama, na kupanje u termalni vodeni park ili manifestacije, poput Vinodara, festivala vina u sklopu kojeg u lipnju stiže i izletnički vlak iz Zagreba. Obilaze se i kulturne znamenitosti, među kojima je i skulptura Antuna Augustinčića 'Kupačica', poznatija kao 'Gola Maja', jedan od simbola grada, koja je prije nekoliko godina bila ukradena. 

"Što se tiče 2016. godine na području cijele naše destinacije ostvareno je 49.414 noćenja. Imamo povećanje već pet godina zaredom u prosjeku 10-ak posto. Prepoznali su nas gosti kao kvalitetnu turističku destinaciju s kvalitetnim sadržajima i ponudom. Većinom su domaći turisti, a od stranih Slovenci i Česi su u porastu".

A nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na početku Slavonije, 120 kilometara istočno od Zagreba.

Godinama je nosio titulu najuređenijeg malog grada kontinentalne Hrvatske, razvija turizam temeljen na Daruvarskim toplicama, drevnim termama ljekovite vode. Tu je i vinska cesta, pa veliki dvorac grofa Antuna Jankovića, koji je grad osnovao u 18. stoljeću.

No, proizvodnja u ovom nekad jakom industrijskom gradu je praktički nestala. Daruvar je osim toga i 'izvan ruke', daleko od glavnih cestovnih pravaca, a od prije nekoliko godina zbog neisplativosti i infrastrukturnih razloga ni željeznica više ne dolazi.

Autobusne linije su rijetke i skupe. 'Slijepo crijevo', komentiraju mnogi mještani uoči lokalnih izbora na kojima će birati one koji bi o gradu i građanima trebali brinuti idućih godina.

Narcisa Turbić stigla je Daruvar iz Bugojna u posjet prije 12 godina i ostala - šali se kako ne može otići jer nema autobusnih linija.

'Privreda nepoznat pojam'

Za loše stanje krivi lokalne političare koji, kako kaže, misle da su bitnije njihove stranke ili njihov osobni interes nego građani.

Ne shvaća kakvu prednost predstavlja lijepo uređen grad kad u njemu ima sve manje ljudi i ništa se ne događa.

"Grad živi do 20 sati, bolje rečeno životari, poslije 20 sati stječe se utisak da je tu policijski sat, psa nema na ulici. Privreda je nepoznat pojam - još malo pa tu riječ nečemo uopće upotrebljavati ovdje. Grad je mrtav", kaže Narcisa.

Arijana Šula radi u obližnjoj pekarnici. Kaže kako su sve tvrtke koje su nekada ovdje radile, poput metalurškog diva Dalita, propale ili pred stečajem. Živi se od ugostiteljskih objekata.

"Kafića ima more, sada se otvara još jedan noćni klub, ali industrija je nula bodova. Birtije su vječno pune, dan i noć. I to domaćih ljudi. Tu svak' ima vremena kafenisat' doslovno po cijele dane, od jutra do sutra. Čovjek se pita otkud im novaca".

Njezina sugovornica Danijela priželjkuje povratak industrije u grad jer, tvrdi, Daruvar ima mlade koji bi u industriji mogli raditi.

'Idealno mjesto za umiranje života'

"Imamo tehničku školu gdje ima toliko ljudi koji su pametni i koji bi htjeli raditi, a na kraju odlaze u Njemačku naravno".

Zeleno srce i šareni ljudi

Najveće prednosti Daruvara, kaže Zdravko Palavra, profesor povijesti i etike u Daruvarskoj gimnaziji, su njegovo zeleno srce i  'šareni' ljudi - različiti narodi i religije kao rezultat doseljavanja u vrijeme osnivanja grada, kada je grof Janković nudio besplatnu zemlju i parcele za obrte, a koji su rezultirali specifičnim i zanimljivim 'mišungom' stanovništva. Međutim, kaže, tu su nedostaci u smislu da se dio elita drži one Matoševe 'uska varoš, uski ljudi' pa na dosta dobrih prijedloga gledaju kao na konkurenciju. Zbog toga je, kaže, velik broj Daruvarčana koji su ovdje nešto željeli napraviti otišao te je i priličan dio njegove generacije iselio.

U kafiću preko puta sjedi daruvarski pjesnik Damir Horvat Začkaj u društvu Čede Kovačića. Horvat kaže da bi se o situaciji u gradu moglo pričati da nekakva situacija uopće postoji.

"Daruvar je idealno mjesto za umiranje života. Tko se god osjeća tako lijepo kao da je skoro pred smrt, neka dođe ovdje i doista će uživati", kaže Horvat.

Ističući kako bi u Daruvaru bilo neprepoznatljivo stanje da mu je makar pola bogatstva od prije rata, Čedo Kovačić kaže da bi se u Hrvatskoj trebalo ugledati na Češku.

"Češka je nekada sirotinja bila u odnosu na nas, a odoše gore. I brinu da im narod dobro živi. Brinu i za naše Čehe ovdje u Daruvaru. Na Češku neka se ugledamo, neka idu na tečaj barem".

'Glavni grad' Čeha u Hrvatskoj

Iako Kovačić nije Čeh, gotovo trećina njegovih sugrađana jesu - Daruvar je 'glavni grad' Čeha u Hrvatskoj. Ovdje je smješten i Savez Čeha u RH.

Imaju svoju novinsko-izdavačku ustanovu, češku osnovnu školu i vrtić. Češki se na ulicama čuje na svakom koraku - Daruvar je dvojezični grad - a oni koji i tim jezikom komuniciraju, dijele istu sudbinu kao i svi.

Predsjednica Saveza Čeha Libuše Stranikova kaže da je Daruvar imao ili ima sve, ali gotovo sve to je u posljednih 25 godina prestalo funkcionirati - grad je zapostavljen, mladi odlaze.

"U zadnje vrijeme čak dosta i u Češku Republiku jer došli su ljudi koji traže zaposlenike u Hrvatskoj, a vrlo im je zanimljivo to što su tu ljudi koji znaju jezik, tako da iz praktičnih razloga su potražili radnike tu. Nismo sretni zbog toga, radije bismo da bude obratno - da dođu investitori u Hrvatsku, u Daruvar, iskoriste njegov potencijal i pomognu mu da se revitalizira".

Krajem prošle godine vlast u Daruvaru 'pala' je na proračunu, a u grad je kao nestranačka vladina povjerenica do izbora stigla Snježana Hopp, koja ovdje održava 'hladni pogon'.

Vizija i strategija

Ističe problem iseljavanja zbog posla ili školovanja, a povratak se ne događa zbog loše gospodarske situacije koja je dobrim dijelom i danas, kaže, posljedica rata.

"Drugi razlog je možda zbog toga što Daruvar, meni se barem tako čini, nema čvrstu strategiju, viziju u kojem bi smjeru trebalo ići da bi se razvijao. Moje je mišljenje da se moramo fokusirati na turizam jer ovdje imamo Daruvarske toplice, jako poznate toplice iz povijesnog razdoblja, mogli bi i to iskoristiti za promociju i mislim da je upravo to ono gdje bi se Daruvar trebao pozicionirati. A obzirom da smo svjedoci toga da je, ne samo u Hrvatskoj nego i Europi stanovništvo sve starije, briga i skrb za starije mislim da je drugi pravac u kojem bi se grad mogao razvijati".

Tri autobusa prema Zagrebu dnevno su, kaže, premalo, staju po malim mjestima pa se putuje i po tri sata. Čak ni od poznatog registriranja vozila sam grad, ističe, nema ništa, osim šala na taj račun.

Problem umrežavanja ponude

Adela Lneniček, suvlasnica obiteljske vinarije Lotada, kaže kako je u Daruvaru, kao i u cijeloj Hrvatskoj, prilično teško poslovati, pogotovo s obzirom na prometnu izoliranost - posjetitelji ne dolaze slučajno, nego ciljano pa izravno dogovaraju posjete, između ostaloga i s grupama posjetitelja Daruvarskih toplica koji dolaze na aktivni odmor. Tada im nude, primjerice, nude obrok uz degustaciju vina. No, što se tiče vinarskih punktova na vinskoj cesti, njih je malo: "Nama u Daruvaru nedostaje jedna prava agencija koja bi osmišljavala pakete, koja bi na pravi način dovodila goste k nama, da nas umreži sve skupa i da se ta ponuda malo pročuje".

Grad, smatra, treba maksimalno iskoristiti svoje turističke potencijale i napraviti priču od dvorca i zelenog srca mjesta - Rimske šume i parka koji povezuje središte grada s Daruvarskim toplicama.

"Ono što ja mogu primijetiti je da je stvarno sada potrebno jedno zajedništvo, neovisno koja je opcija - lijevi, desni. Svi trebaju sjesti zajedno za stol i dogovoriti koja je vizija ovog grada, strategija za razvoj".

'Izborna euforija i ushićenje pa sve po starom'

Irena Ivanović Lasta, urednica na Radiju Daruvar i Gradskom radiju Virovitica, rodom je iz Sarajeva, gdje je i radila kao novinarka. Prije devet godina stigla je u Daruvar.

Kaže kako ovdje uvijek pred izbore vlada euforija i ushićenje, a nakon toga sve ide po starom. I ona nabraja - turistička priča nije zaokružena jer ne može pružiti uslugu 24 sata dnevno, slično je i s OPG-ovima i poljoprivredom.

Gradu, kaže, treba vjetar u leđa, no ona ne vidi otkuda bi mogao puhnuti, a proizvodnja bi bila jedina pokretačka snaga.

No, navodi, svašta se 'prodaje' pod investicije, a i kada dođu traju par godina, ništa dugoročno i konkretno. Osim toga, za svaki razvoj, kaže, potrebno je otvoriti puteve.

"Ovo je baš grad jedno slijepo crijevo. Sjećam se da su avionske karte iz Osijeka za Irsku jeftinije nego iz Daruvara do Zagreba. Da je povratna karta od Splita do Zagreba jeftinija nego Daruvar-Zagreb. Mi smo ovdje kao na otoku", zaključuje Lasta.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.