Oglasi

Kuba: Historija je na Obaminoj strani

Četiri razloga zbog kojih je Obamino saopštenje dobra vijest.
Novi prijedlozi koje je najavio predsjednik Obama uradit će mnogo na planu osnaživanja Kubanaca da biraju svoju budućnost

Piše: Jennifer McCoy 

Iznenadna odluka koju je objavio predsjednik Obama o razmjeni zatvorenika i koracima ka normalizaciji odnosa između SAD-a i Kube, naišla je na slabe kritike. No, kroz historiju se vidi da postoje najmanje četiri ključna razloga zbog kojih Obamino saopštenje predstavlja dobar početak.

Kubanska policija je 2009. godine uhapsila američkog poduzetnika Alana Grossa jer je unio opremu za satelitsku komunikaciju, što je na Kubi protuzakonito. Bez obzira na značaj njegovog slučaja, važno je razumjeti širi kontekst.

Kubanci su pratili programe „promocije demokratije“ koje je provodila Bushova administracija i preko kojih je disidentima na Kubi u obliku američke pomoći svake godine stizalo i do 40 miliona dolara. Prema Zakonu Helms-Burton, namjera iza tih fondova je jasna: promjena režima.

Kubanske vlasti su svjesne da Luis Posada Carriles sada slobodno živi u Majamiju iako je optužen po dvije tačke, za bombardovanje kubanskog putničkog aviona 1976. godine i za ponovljene pokušaje atentata na Fidela Castra 2000. godine. 

Kada je na mjesto predsjednika došao Barack Obama, Kubanci su očekivali promjenu i zabrinuli su se što su poduzetnici poput Grossa i dalje netransparentno putovali na Kubu.

Bezuspješne sankcije

Tri Kubanca koja su oslobođena iz zatvora u SAD-u pripadaju petočlanoj grupi koja je špijunirala Amerikance kubanskog porijekla koje je Kuba smatrala prijetnjom. Bombaški napadi i prijetnje koje su državljanima Kube i vođama upućivali Amerikanci na Kubi nisu dio davne prošlosti.

Kubanske vlasti su svjesne da Luis Posada Carriles sada slobodno živi u Majamiju iako je optužen po dvije tačke, za bombardovanje kubanskog putničkog aviona 1976. godine i za ponovljene pokušaje atentata na Fidela Castra 2000. godine. Kubanci su oborili mali avion kojim su upravljali kubanski izgnanici iz Majamija s ciljem da nad Kubom izbace političke letke, što se dogodilo nakon ponovljenih upozorenja i rezultiralo je doživotnom zatvorskom kaznom za jednog od Kubanaca koji je u sklopu ovog dogovora oslobođen.

Zatvorenici su na obje strane predstavljali prepreku saradnji između ove dvije države, čak i po pitanju stavki koje su važne i za jednu i za drugu državu. Gross je oslobođen iz humanitarnih razloga, a kubanski zatvorenici su razmijenjeni za američkog obavještajnog agenta koji je 20 godina bio zarobljen na Kubi.

Američka politika prema Kubi imala je dva cilja u proteklih 50 godina: spriječiti Kubu da izvozi svoju revoluciju u Latinsku Ameriku i Afriku i ukloniti porodicu Castro s vlasti. SAD-u je pošlo za rukom da ostvari prvi cilj, ali ne i drugi.

Američki trgovinski embargo nanio je štetu kubanskoj ekonomiji, ali kubanska vlada je opstala. Većina latinoameričkih, evropskih, afričkih i azijskih država trguje sa Kubom.

Neuspjesi američke politike na Kubi zaista jesu utjecali na stav kreatora politike o sankcijama. SAD danas preferira ciljane sankcije usmjerene protiv određenih pojedinaca ili industrija kakve su trenutne sankcije protiv ruskih zvaničnika zbog upada u Ukrajinu, a izbjegava sankcije širokog spektra koje rijetko donose ikakvu korist i samo kažnjavaju obične građane.

Kuba se nalazi na američkoj listi država koje sponzorišu terorizam - zbog čega je podložna finansijskim sankcijama – od 1982. godine jer je pružala podršku pobunjenicima u Latinskoj Americi i Africi.  Ali rasprostranjeno je mišljenje da Kuba već više od 20 godina ne podržava pobunjeničke grupe.

Pola miliona Kubanaca sada posjeduje mali biznis. Već su oslobođeni neki politički zatvorenici osuđeni na duge kazne, a kubanska vlada je pristala osloboditi još zatvorenika na zahtjev Obamine administracije. 

U izvještaju State Departmenta iz 2014. godine stoji: „Nije bilo naznaka da je kubanska vlada obezbijedila oružje ili paravojnu obuku za terorističke grupe,“ a zatim se upućuju pohvale kubanskoj Vladi na ulozi koju je odigrala vrativši ETA-ine separatiste u Španiju, te zato što je bila domaćin mirovnih pregovora Kolumbije i FARC-a. Jasnim se čini da je Kuba na listi zbog američke politike, a ne zbog bilo kakvih dokaza da podržava terorizam. Predsjednik Obama je prije nekoliko dana signalizirao promjenu ove politike.

Kuba se mijenja

Da razjasnimo: Kuba nije demokratija. Politički, Kuba je jednopartijska država na čijem čelu su Komunistička partija i veterani revolucije iz 1959. bez konkurentnih izbora. Međutim, Raul Castro je poduzeo skromne ali važne korake kada je najavio ograničeno trajanje mandata za sve zvaničnike, uključujući i svoj mandat koji će se okončati 2018., i doveo mlađe vođe u Državno vijeće. Kubanska vlada je također ukinula putna ograničenja Kubancima, uključujući i disidente, i dozvolila je privatno poduzetništvo u određenoj mjeri.

Pola miliona Kubanaca sada posjeduje mali biznis. Već su oslobođeni neki politički zatvorenici osuđeni na duge kazne, a kubanska vlada je pristala osloboditi još zatvorenika na zahtjev Obamine administracije. Nove američke politike da se dozvole novčani transferi i putovanje na Kubu većem broju Amerikanaca, te da se osigura potrebna tehnologija za lakši pristup internetu i telekom operaterima za Kubance, sada je breme kubanskoj vladi da svojim građanima ne dozvoli ovaj pristup idejama i razmjeni podataka.

Kubi predstoji dug put. Kritičare vlade i dalje redovno maltretiraju i zatvaraju. Ali kubansko društvo se mijenja. Za razliku od bezuspješnih ranijih politika, novi prijedlozi koje je najavio predsjednik Obama uradit će mnogo na planu osnaživanja Kubanaca da biraju svoju budućnost.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.