‘Krvavi bosiljak’: Palestinke nadniče na otetoj zemlji

Piše: Mervat Sadiq

U ranim jutarnjim satima Palestinka Amina Mohamed napušta svoju kuću u selu Zubaydat, na sjeveru Jerihona, i odlazi na posao u izraelskom doseljeničkom naselju Argaman, izgrađenom na poljoprivrednom zemljištu palestinske sjeverne Jordanske doline.

Amina, zajedno s blizu 100 žena iz njenog sela, radi kao beračica na plantažama bosiljka, timijana i luka više od osam sati dnevno, bez ugovora o radu ili zdravstvenog osiguranja. Kaže da su žene izložene poniženjima, a ponekad i fizičkim napadima poslodavaca.

Za Al Jazeeru kaže da je majka sedmero djece, od kojih su dvoje studenti. Prisiljena je raditi na ovim plantažama kako bi izdržavala svoju porodicu, jer u svom selu ne može pronaći priliku za posao, što je generalno problem u cijelom regionu Jordanske doline.

Okupatori konficirali zemljište

Dokumentarni film Krvavi bosiljak režiserke Eliae Ghorbiah prati sudbinu i patnje sa kojima se susreću Amina i druge Palestinke u radu na izraelskim doseljeničkim plantažama u Jordanskoj dolini. Film je snimljen kao dio istraživačkog projekta Opservatorija za socijalnu i ekonomsku politiku o radu žena koje su neformalno zaposlene na Zapadnoj obali.

Jedna od radnica, koja je odbila pokazati lice u filmu, kaže kako je radila na porodičnom imanju prije nego su izraelski okupatori konficirali to zemljište, a od tada je primorana raditi u izraelskim doseljeničkim naseljima.

Ove Palestinke pronalaze posao preko posrednika Arapa, a jedna od njih kaže kako je bila izložena poniženjima, vrijeđanju, udarcima i prijetnjama da će biti istjerana sa posla ako učini i najmanju grešku. Također, većina ovih radnica ima ozbiljne zdravstvene probleme kao rezultat veoma teških uvjeta rada.

Dnevnica koju zarade u prosjeku iznosi 80 šekela (jedan dolar vrijedi 3.5 šekela) – oko 500 dolara mjesečno.

Ne postoji zakon kojim se uređuje njihov radni status, s obzirom na to da Palestinska samouprava rad u doseljeničkim naseljima smatra kršenjem zakona, dok izraelski Zakon o radu ne prepoznaje ovakvu vrstu poslova. U isto vrijeme, doseljenici koji upravljaju plantažama dogovaraju posao s arapskim poslovođama i ne priznaju nikakva prava radnicima iz sela u Jordanskoj dolini koje angažiraju preko njih.

Najamnici na vlastitoj zemlji

Palestinske beračice plaše se otkriti lokalnim posmatračima i organizacijama za ljudska prava uvjete rada, jer bi time mogle izgubiti izvore sredstava za život.

Dokumentarni film pokušava ukazati na potrebu pronalaska alternative podrškom ženskim projektima koje Palestinke traže da pokrenu unutar svojih zajednica u Jordanskoj dolini kako bi bile blizu porodica i djece.

Zbog izraelske politike konfiskacije zemljišta i izvora vode te vršenja pritiska i siromašenja palestinskog stanovništva, nekadašnji vlasnici zemlje u Jordanskoj dolini postali su najamnici na vlastitoj zemlji koja im je oduzeta.

Film kritizira izjave palestinskih vlasti i država donatora za razvoj Jordanske doline, opisujući ih kao “mrtvo slovo na papiru”. Skreće se pažnja na to da fond ‘Karama, kojeg je osnovala Palestinska samouprava 2010. godine s ciljem pronalaska alternativnih mogućnosti za zapošljavanje stanovnika Jordanske doline, nije “osigurao nijednu priliku za zaposlenje”. Prema podacima Opservatorija za socijalnu i ekonomsku politiku, Izrael Palestincima brani korištenje više od 85,2 posto površine Jordanske doline i Mrtvog mora. Doseljenička naselja zauzimaju 83 posto ukupne teritorije Jordanske doline, od čega je njen veći dio pretvoren u prirodne rezervate, vojne poligone ili državno zemljište.

Visok stepen nezaposlenosti

Procjenjuje se da na plantažama u izraelskim doseljeničkim naseljima radi oko 15.000 Palestinaca, no palestinske vlasti i institucije nemaju podatke o procentu žena među njima, iako se njihov rad pretvorio u raširenu pojavu, prema Opservatoriju.

Iyad al-Riahi, istraživač u Opservatoriju, za Al Jazeeru kaže da radnice ne dobijaju nikakve ugovore o radu i da veliki procenat njih radi na svojim porodičnim imanjima koja su konfiscirali izraelski okupatori.  

Ukazao je, također, na visok stepen nezaposlenosti među muškarcima i ženama u Jordanskoj dolini, dok žene dobijaju prilike za posao na doseljeničkim plantažama, jer ih lakše kontrolirati i manje su plaćene nego muškarci.

Izvor: Al Jazeera