Krompir iz Srbije na evropskim pijacama

Poslije 12 godina poljoprivrednih sankcija Evropska unija (EU) dozvolila je Srbiji izvoz krompira.

Rampa za izvoz krompira podignuta je pošto su se poljoprivrednici uspjeli izboriti s bolesti prstenaste truleži krompira, što je bio uzrok zabrane izvoza u evropske zemlje.

Ipak, korist od skidanja sankcija neće imati individualni proizvođači sve dok se ne ujedine, navode u Ministarstvu poljoprivrede Srbije, izvještava reporter Al Jazeere Marko Subotić.

Poslije višegodišnjeg rada na građevini Ivan Vuković promijenio je zanimanje: sada je poljoprivredni proizvođač i svakog dana je na svom novom radnom mjestu – oranici.

Na jednom hektaru zasadio je mladi krompir.

“Vidi kako je suva zemlja, a toliko kiše je napadalo”, kaže Vuković.

Sve što zaradi od poljoprivrede, ponovno investira, ali se ne kaje što je građevinsku skelu zamijenio zemljom.

Minimalna cijena

“Trenutno u Srbiji jedino poljoprivreda može da opstane i iz razloga jer mogu da lepo i lagodno da živim bez trzavica i problema”, kaže Vuković.

Na imanju proizvodi blizu 14 tona krompira godišnje.

Cijeli rod završi u veleprodaji, a trenutno mladi krompir prodaje za nešto manje od 20 eurocenti po kilogramu.

“Tu nikad niko ne može da kaže: ‘E, može ovoliko da se zaradi, može onoliko.’ Svi idemo na neku minimalnu cenu. Kada sam krenuo da ga sejem, računao sam na neku cenu od 40 do 50 dinara da ću ga prodavati na veliko, ali sada prosto je, 20 dinara krompir i to je to”, priča Vuković.

Veća zarada proizvođačima krompira mogla bi doći s olakšicama koje je dobila Srbija.

Poslije 12 godina EU je skinula sankcije sa krompira iz Srbije, jer je istrebljena bakterija koja je stvarala trulež, pa se ta biljka ponovno može izvoziti.

Samo jedan posto

Ipak, za veći izvoz potrebna je veća proizvodnja.

Ovo je tek jedan hektar krompira od blizu 78.000 koliko je posijano u Srbiju.

Svake godine iz zemlje se vadi skoro 900.000 tona krompira, što je dovoljno tek za domaću upotrebu.

Od te količine godišnje se izveze jedan posto i to uglavnom u zemlje regije.

Otvaranje evropskog tržišta za krompir iz Srbije i dozvola koju je dala Evropska komisija (EK) velika je vijest za resorno Ministarstvo.

“I u vremenskom i u količinskom smislu ova dozvola za izvoz nije ograničena, što znači da sve one količine, koje mogu da budu plasirane, biće plasirane bez ikakvih kvanitativnih ograničenja. To donosi predvidivost za poljoprivredne proizvođače, garantuje otvorenost tržišta i uspeh u onoj meri koliko budu konkurentni”, kaže Miloš Milovanović, pomoćnik ministra poljoprivrede Srbije.

Stroge kontrole

U Ministarstvu poljoprivrede očekuju da će dozvola za izvoz pomoći širenju proizvodnje krompira te da će se narednih godina povećati broj oranica.

Ipak, zasadi će se strogo kontrolirati.

“Bićemo veoma strogi i delovaćemo preventivno i edukativno prema licima koja se bave ovom proizvodnjom i ovim prometom”, kaže Milovanović.

Izvoz u EU mogu koristiti tek veliki proizvođači, dok će se poljoprivrednici, kao što je Vuković, morati udružiti kako bi osigurali stabilno snabdijevanje eventualnih kupaca iz EU.

“Ne znam, svi vuku na svoju stranu i svako misli da je upravu. Kako to već ide kod nas, ne možemo da se dogovorimo, da nađemo zajednički jezik. Pokušavao sam par puta da se dogovorimo, ali sve se završavalo na tome – videćemo, pa ćemo razgovarati”, priča Vuković.

Dok se ne udruže i ostvare veće prinose, proizvođači krompira će i dalje uglavnom svoj prinos prodavati na kvantaškim ili zelenim pijacama.

Izvor: Al Jazeera