Kriza pogodila i bankarski sektor Srbije

Domaća tržišta doživljavaju šok. Finansiranje, koje nikad nije predstavljalo problem, sad ne postoji.

Gotovo sva nabavka kapitala dotad je išla preko matičnih banaka. Kćerke su ostale na cjedilu. Jedino rješenje koje su imale bili su depoziti. Ali kako ih privući? Pa podizanjem kamata na štednju.

No, posljedica je bila i rast kamata na kredite. Banke su tada zatvorile pipe i počele kredite davati na kapaljku.

Potrošnja se smanjila. Građani, kompanije i države upali su u probleme. Ekonomski rast zamijenila je recesija.

Trenutno u najtežoj situaciji je Slovenija čiji je bankarski sektor pred kolapsom. Bez hitne dokapitalizacije uslijedit će krah ali ne samo banaka.

Čišćenje najveće i najzaduženije slovenske banke NLB predviđa otpuštanja i zatvaranja filijala.

Njeni gubici su mahom nagomilani davanjem loših kredita preduzećima, a trećina slovenske privrede zavisi upravo od ove banke.

Banke Srbije

Kakva je situacija u bankarskom sektoru Srbije istražio je Dušan Hadži Nikolić, novinar Al Jazeer.

Sve je bilo lakše prije 2008 godine. Danas o krizi u bankarskom sektoru u Srbiji svjedoče i zatvaranja Nove Agrobanke i Razvojne banke Vojvodine, ali i prodaja belgijske KBC banke.

Strane banke i dalje su tu ali statistike pokazuju da im sve manje novca stiže iz inostranstva, odnosno od njihovih majki banki.

Dušan Uzelac,saradnik finansijskog portala  Kamatica, kazao je: “Sve te banke sa stranim vlasnicima odnosno sa centralama u Evropi su nekako smanjile izloženost, odnosno smanjile su davanje kredita u Srbiji, jer su više novca koristile u svojim maticama odnosno u zemljama odakle potiču”.

Bankari tvrde da za njihovo poslovanje to nije presudno.

“ERSTE banka je banka koja poseduje licencu u Srbiji i mi smo srpska banka. Pre svega baziramo naše poslovanje na domaćim izvorima kapitala, naravno da imamo izvore kapitala koji stižu iz inostranstva ali su procentualno oni mnogo manji od domaćih”, rekao je Slavko Carić, predsjednik IO Erste Bank a.d. Novi Sad.

Oprez najvažniji

Oprez je glavna riječ koja opisuje stanje u ovom sektoru. Srbijanski bankari su svjesni da je sve manje kvalitetnih klijenata, te zbog toga teže i odobravaju kredite.

No kako kaže privrednik Nebojša Atanacković, krediti za privrednike u Srbiji ni u vremenima prije krize nisu bili povoljni.

Atanacković je kazao: “Sada je jedna specifična situacija da imamo praktično one kojima krediti trebaju ali se banke ne usuđuju da im daju te kredite zato što je potrebna ozbiljnija garancija. Sa druge strane, oni koji vraćaju kredite ili koji imaju čime da garantuju, koji imaju ozbiljne programe, mogu da računaju čak i na niža kamatna opterećenja nego što je to bilo pre nekoliko godina”.
“Jednostavno, ranije su banke bile spremnije da finansiraju bilo kakve projekte, a sada nakon krize, svi mi, pa i mi bankari, smo naučili da pogledamo da li je projekat isplativ, da li on ima ekonomskog smisla, da li su nosioci projekta ljudi koji znaju svoj posao i tek kad se ispune ti kriterijumi, onda dajemo novac”, pojasnio je Carić.

Bankari tvrde da se kamatne stope nisu promijenile i da je u konačnom ishodu svejedno da li ste kredit uzeli prije krize ili danas. Njima je možda svejedno ali građanima definitivno nije.

Neredovne plate

“U periodu pre 2008. u privredi je bilo bolje stanje. Danas su plate ili neredovne ili su male pa se građani teže odlučuju da uzmu kredit”, izvijestio je Nikolić.

Stanovnik Beograda Aleksandar je kazao: “Mislim da uslovi nisu dobri i ne bih ga opet uzimao. Jedino ako bi se nešto desilo, pitanje života ili smrti”.

“To je obična jedna prevara, pogotovo danas kad je naša zemlja u krizi, oni to nude, pogotovo Austrijske banke i ostale”, ocijenio je njegov sugrađanin Ilija.

Stanovnica Beograda Violeta je rekla: “Imam sa kreditne kartice podignut kredit za školovanje ćerke, još od pre tri godine, 40.000 dinara, još nije otplaćeno jer to ide jako sporo. Da li biste sada uzeli kredit? Nikad više, nikad više.”

Bankarski bum u Srbiji kao i u ostatku regija stvar je prošlosti. I kako kažu analitičari teško da će se ponoviti. I bankari i građani naučili su svoju lekciju , a međusobno povjerenje teško da će se opet vratiti.

Izvor: Al Jazeera