Krivokapić najavio inicijativu za ponavljanje izbora

Krivokapić je najavio kao će tražiti da novi parlamentarni izbori budu održani najkasnije u martu 2018. (Al Jazeera)

Crnogorska parlamentarna opozicija ne namjerava da se odazove pozivu premijera Duška Markovića da se priključe vlasti, a lider opozicionog SDP-a Ranko Krivokapić najavio je da će uputiti inicijativu vladajućem DPS-u za ponavljanje parlamentarnih izbora. 

Krivokapić je najavio da će inicijativom od DPS tražiti da novi parlamentarni izbori budu održani najkasnije zajedno sa predsjedničkim, u martu 2018. godine, kako bi se prekinuo bojkot parlamenta.

Lider Demokrata Aleksa Bečić poručio je da bi onaj ko bi se iz opozicije priključio vlasti bio “najveći izdajnik u historiji Crne Gore”.

Lideri SDP-a, Demokrata, Građanskog pokreta URA, SNP-a i Demosa potvrdili su, naime, da ostaju pri bojkotu parlamenta do “utvrđivanja pune istine o državnom udaru”. 

Marković je nakon izbora vlade u ponedjeljak izjavio kako vrata ostaju otvorena i za predstavnike opozicije, posebno iz stranaka koje su učestvovale u radu vlade izbornog povjerenja.

“Sa DPS-om nećemo u bilo kakvim varijantama, jer mi smo osnovani da pobijedimo kriminal i korupciju, a ne da sa njim dijelimo i sarađujemo,” rekao je Bečić.

Bečić je kazao da 1.800 glasova, koje je opozicija dobila na izborima u “sjevernokorejskoj atmosferi”, pokazuju da se DPS-u približava politički kraj i da su oni sada “na vještačkom disanju”.

“Ukoliko bi neko izdao 180.000 građana i prihvatio poziv Markovića, bio bi označen za najvećeg izdajnika Crne Gore,” naveo je lider Demokrata.

Politička kriza

On podsjeća da je prvi put u novoj historiji vlada izabrana bez prisustva 49 posto poslanika, što pokazuje dubinu političke krize u državi.

I lider Demosa Miodrag Lekić ocijenio je da formiranje vlade, “čak i da je legitimna, a izvjesno nije”, ne može eliminisati dominantan utisak u javnosti da se političko-institucionalna i ekonomska situacija u zemlji kreće od lošeg ka gorem. 

On je rekao da opozicija očekuje “adekvatan odnos međunarodnih faktora”, od kojih traži da se “uzdignu nad trenutnim interesima pa i onim geopolitičkog karaktera”, ukoliko budu smatrale da državni udar na izborni dan može biti osnov za legitimno formiranje vlade. 

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović ocijenio je da je poziv Markovića očekivan, te da njegova vlada nije trajala ni 10 minuta, a da nije počeo da traži nove partnere.

Premijer je svjestan, dodaje on, da je nova vlada nelegitimna jer je proizašla iz mahinacija i zloupotreba, a ne iz slobodne volje građana.

On je poručio da će opozicija biti dio vlasti, ali u toj vlasti neće biti mjesta za DPS. 

Abazović je kazao da ga raduje što u novoj vladi neće biti Mila Ðukanovića, Branimira Gvozdenovića, Petra Ivanovića i Vujice Lazovića.

Izrazio je zadovoljstvo što su u novu vladu uključene, kako je rekao, i osobe koje su znanje sticale na prestižnim međunarodnim univerzitetima, poput ministrice nauke Sanje Damjanović.

„Ali mi je jako žao što će biti potrošeni u jednoj političkoj ideji čije je vrijeme prošlo“, dodao je.

NVO Centar za građansko obrazovanje pozdravio je odluku novog premijera da dosadašnju ministricu nauke Sanju Vlahović ne uključi u tim.

”U tome se može čitati i dio političkog stava da onima koji su pod snažnom sumnjom da su plagirali naučne radove nije mjesto u vladi”, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje.

Komisija Univerziteta Mediteran, uz pomoć IT stručnjaka, utvrdila je da je 63 posto naučnog rada Sanje Vlahović plagijat, rekao je nedavno profesor Univerziteta Mediteran Milenko Popović.

Izvor: Agencije