Oglasi

Krimski Tatari pred pitanjem golog opstanka

Većina Tatara na Krimu uvjerena je da je njihov opstanak nemoguć ako ne budu u okvirima ukrajinskih granica.

Najljući protivnici krimskog referenduma su vjerovatno predstavnici tatarske manjine, koji se svake noći okupljaju pred džamijom kod glavnog grada Krima Simferopolja i razmatraju opcije o tome šta dalje. U okupljanjima ih ne sprečava ni oštra martovska hladnoća, jer je za njih ostanak u sastavu Ukrajine pitanje golog opstanka.

Ali, i pored toga, tvrde da se ne naoružavaju, kao što se moglo čuti na Krimu posljednjih dana.

"Nikada nismo počeli rat. Kod nas nije kao što je bilo u Čečeniji. Miran smo narod, mirno smo se vratili i mirno živimo. Nemamo silu. Naša sila je jedinstvo, naša je sila u strpljenju, naša sila je u onome što nam Allah kaže. Tako i djelujemo. On nam kaže - strpite se, budite mirni. Ipak, ako ne ostane mirno, nećemo biti po strani", tvrdi Iskender Aga, jedan od tatarskih lidera.

Protekla stoljeća bila su nemilosrdna prema Krimskim Tatarima. Imaju svoju religiju i krimski tatarski jezik, koji je srodan s turskim, ali su stoljećima bili u nemilosti ruskog carstva i kasnije sovjetskog vođe Staljina.

"Zbog neslavne istorije koju su Krimski Tatari preživeli sa Rusijom, najveći broj njih ne želi ni da čuje za odvajanje Krima od Ukrajine i pripajanje Ruskoj Federaciji. Najveći broj njih bojkotovaće predstojeći referendum o statusu Krima", javlja Al Jazeerin reporter Stefan Goranović.

Masovne deportacije

Većina Tatara na Krimu uvjerena je da je njihov opstanak nemoguć ako ne budu u okvirima ukrajinskih granica, a strah potpaljuju informacije da se njihovim sunarodnjacima oduzimaju pasoši, koji predstavljaju lične dokumente za glasanje.

"Dolaze neki ljudi s policajcima, traže i provjeravaju pasoše. Nekada ih vrate, a nekada zadrže. Stvara se takva atmosfera da ljudi ne bi izašli na referendum. Samim tim, to su provokacije da bi se kinjio naš narod", žali se Edim, stanovnik Simferopolja.

Tatari su jedna od najstarijih krimskih etničkih zajednica. Nakon Drugog svjetskog rata, zbog optužbi za saradnju s nacistima, masovno su po kazni deportirani u zakavkaske dijelove Sovjetskog saveza, prije svega u Uzbekistan. Mnogo ih je umrlo u najgorim mukama, a mnogi koji su preživjeli sjećaju se užasa.

"Naš narod je ovdje, na teritoriji Krima, već 20 godina. Vratili smo se nakon deportacije. Krim je ranije bio veoma snažan na polju religije. Bilo je mnogo učenih ljudi, velikih vjerskih vođa i Krim je imao slavno ime, jer je to bilo vrijeme kada su naši preci odavde išli u Tursku i predavali o vjeri", podsjeća tatarski imam Rustem Akimov.

Iako su nekada činili većinu stanovništva na Krimu, danas Krimski Tatari čine manje od 15 procenata stanovništva.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.