Oglasi

Kriminalizacija migracija: I migranti mogu biti žrtve

Mediji redovno isprate svaki incident kojeg počine migranti, ali znatno manje se izvještava o situacijama kada su migranti žrtve.
Izbjeglice, MigrantiPosljednji izvještaj Amnesty Internationala govori da je hiljade žena, djece i muškaraca zarobljeno u BiH bez osnovnih uslova za životEPA - Arhiva

Izvještaji međunarodnih organizacija, kao i vlasti Unsko-sanskog kantona (USK), govore o povećanju broja migranata na zapadu Bosne i Hercegovine i lošim uslovima smještaja, a takođe su aktuelne i informacije o nedostacima i nesporazumima oko budućih aktivnosti na rješavanju situacije sa migrantima.

Sa druge strane granice, u Republici Hrvatskoj su pojačane policijske kontrole područja uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Hrvatska policija ima ispomoć agencije Evropske unije za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) koja je ustupila avion za kontrolu granice, dok Granična policija BiH ima problema sa nedostatkom policijskih službenika, kao i nedostatak sofisticirane specijalističke opreme za kontrolu granice.

U gotovo svim gradovima BiH je uočeno prisustvo migranata, sa ciljem nastavka puta ka Hrvatskoj i Evropskoj uniji, a u gradovima u kojima je turistička sezona već počela svi se pribojavaju da povećan broj migranata može uticati i na očekivane rezultate i zaradu od turizma.

Prema izvještajima nadležnih institucija, za sada nisu registrovani slučajevi teškog kriminala ili napadi od strane migranata povezani sa terorističkim aktivnostima, uglavnom većina migranata ima samo jedan cilj, domoći se država EU (nikako ne misleći na istočnoevropske države). Ipak, po mišljenju stručnjaka za sigurnost, neophodno je da nadležne službe pomno prate i sigurnosni segment vezano za migrantsku situaciju.

Gorana Mlinarević, nezavisna istraživačica i aktivistkinja, koja se bavi istraživanjem ove problematike, navodi: "Naravno da među ovim ljudima koji prolaze ili su već prošli kroz BiH ima različitih ljudi, različitih profila i različite kriminalne prošlosti i sadašnjosti, ali teško da je to različito u odnosu na bilo kakvu drugu 'skupinu' različitih ljudi. I naravno imamo i pitanja šta su djela koja su počinjena u nuždi radi preživljavanja (konstantna etička priča da li je neko ko ne može priuštiti hljeb kriminalac zato što ukrade kiflu da je pojede)."

Prema riječima Mlinarević, i migranti su u velikom broju slučajeva bili žrtva nekog oblika kriminala, te se uglavnom i nemaju kome žaliti na to iz više razloga, prvo jer su i sami učesnici u kriminalu ako plaćaju za usluge krijumčarenja, zatim što ne mogu tražiti pravnu pomoć, te jer nemaju novca, dokumenata, jezička barijera i sl.

Posljednji izvještaj Amnesty Internationala govori da je hiljade žena, djece i muškaraca zarobljeno u BiH bez osnovnih uslova za život. Bosna i Hercegovina im ne može pružiti adekvatnu zaštitu ili životne uslove, a improvizirani kampovi su nehigijenski, nemaju toplu vodu, medicinsku njegu i dovoljno hrane.

Kriminal prema migrantima

Istraživanje koje je realizovao Centar za društvena istraživanja Global Analitika iz Sarajeva (provedeno od 1. februara do 1. aprila 2019. godine) je pokazalo da je 70 posto migranata bilo žrtva nekog oblika kriminala. Prednjači krijumčarenje u 92 posto slučajeva, zatim pljačka u 75 posto slučajeva, fizičko i psihičko nasilje u 65 posto slučajeva, te podvođenje i prostitucija u 52 posto slučajeva (gotovo isti omjer pokušaja podvođenja muške i ženske djece).

Direktorica Global Analitike, Anesa Agović navodi da je posebno zabrinjavajuće upravo to da policijske agencije, kao i mediji vrlo promptno izvijeste o kriminalu kojeg počine migranti, pa čak da rukovodeći policijski službenici koriste ksenofobične izjave i neprovjerene informacije kako bi optužili migrante u BiH za porast kriminala ili da migranti predstavljaju pojačanu sigurnosnu prijetnju, bez ikakvih konkretnih podataka.

„Migrante se čak navodi da su razlog za dodatnu militarizaciju i povećanje broja policajaca, iako je BiH ionako po broju policajaca iznad prosjeka država EU ili susjednih država“, smatra Agović.

Većina migranata se preko BiH žele domaći Hrvatske i dalje prema zapadnim državama, na taj način je pritisak i na hrvatsku policiju, koja je u više slučajeva optužena za nasilje nad migrantima. Ipak, hrvatska policija odbacuje izvještaje nevladinih i humanitarnih organizacija te svjedočenja migranata o nasilnim i nehumanim postupcima. Takvo stanje očito pogoduje kriminalcima u Hrvatskoj, pa je tako broj prijavljenih krijumčara ljudima porastao za više od 50 posto, te je to danas najprofitabilnija grana kriminala, kažu iz MUP-a RH, a po izjavama svjedoka mještana u blizini granice, više su agresivni i nasilni krijumčari, nego migranti.

Slično stanje je i u Srbiji, Crnoj Gori pa tako i u BiH, sve veći broj kriminalaca se uključuje u ovaj za njih unosni biznis, te se uključuju u lanac krijumčarenja migranata. U toku 2018. i prva tri mjeseca 2019. godine, Granična policija BiH je evidentirala 78 krivičnih djela krijumčarenje ljudi, kao i osam djela organizovanja grupe ili udruženja za vršenje krijumčarenja migranata.

Mlinarević o krijumčarima kaže: "Priča o hvatanju krijumčara, ali ne i ozbiljno razmatranje koliko ljudi koji prolaze kroz BiH su ustvari žrtve trgovine ljudima.

Bitno jeste da se hapse krijumčari, ali razlika između ovih krivičnih djela jeste upravo u tome da ako se fokusiramo samo na krijumčarenje onda fokus postaju samo počinioci krivičnog djela, a ako se ipak posveti više pažnje krivičnom djelu trgovine ljudima onda se značajna pažnja mora posvetiti i žrtvama.

Čini se da kako se ljudi u pokretu smatraju strancima odnosno smatraju da nisu odgovornost ove države (iako jesu), niko se ozbiljnije i ne bavi pitanjem trgovine ljudima".

Odgovornost državnih institucija i međunarodnih organizacija

Mlinarević je mišljenja da, u principu, s jedne strane zakonska obaveza je na državi da osigura smještaj svim osobama koje su izrazila namjeru za traženje azila i tražiocima i tražiteljicama azila. Međutim, prošle godine (a nastavljeno je i ove) Evropska unija dovela je u nezgodnu poziciju državu: sredstva namijenjena državi za humanitarnu podršku ljudima u pokretu koji su se zatekli u BiH dala je na upravljanje IOM-u u saradnji sa UNHCR-om i UNICEF-om.

Dakle, po starom ustaljenom običaju prema institucijama ove države postupila je patronizirajuće. Opet na konto korupcije koja jeste prisutna i niko je ne spori, proglasila je državne institucije nesposobnim i novac za provedbu zakonskih obaveza koje su u nadležnosti države preusmjerila na međunarodne organizacije, naglašava Mlinarević.

Prilično konfuzno stanje među nadležnim domaćim i međunarodnim organizacijama nastavlja se i u ovom periodu, pojavljuju se pravni problemi oko postojećih objekata za smještaj migranata, netransparentnost trošenja sredstava i trenutno se ne nazire sistemsko rješenje situacije sa migrantima.

Na sveukupnu situaciju, Mlinarević zaključuje: "Kao i u posljednjih 20 godina, umjesto da se radi na jačanju državnih institucija, uporno se jača međunarodni protektorat i daje se izgovor UN agencijama i srodnim institucijama da u punom kapacitetu ostaju u ovoj državi radeći posao države. Sada smo u poziciji da jedni prebacuju odgovornost za smještaj ovih ljudi na druge, gdje međunarodne institucije govore da je to obaveza države, a državne institucije govore da je to odgovornost međunarodnih institucija koje su dobile novac za to. Da napomenem da, recimo, korupcija unutar državnih organa nije bila izgovor za davanje novca za militarizaciju policije i granica, gdje je EU bez ikakvih komentara prebacila novac BiH."

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.