Krim: Parlament objavio referendumski listić

Krimski parlament objavio je na internetskim stranicama referendumski listić kojim će pred građane 16. marta postaviti dva pitanja – prvo: Jeste li za ujedinjenje sa Ruskom Federacijom?; i drugo: Jeste li za vraćanje na Ustav Republike Krim iz 1992. godine i status Krima kao dijela Ukrajine?

Al Jazeerina reporterka Katarina Drlja javlja iz Kijeva kako su ukrajinske vlasti poručile da će “pokušati spriječiti održavanje tog referenduma sa svim što im stoji na raspolaganju”.

Pri tome računaju na pomoć Centralne izborne komisije, od koje traže da ne dostavi popise birača na Krim, ali su pokrenuli i pitanje ustavnosti odluke o referendumu.

“Ustavni sud ima, u teoriji, 15 dana da se izjasni je li nadležan za to pitanje i je li privremeni predsjednik Turčinov tražio njihovo mišljenje na ispravan način. Konačnu odluku Ustavni sud mora donijeti u roku najkasnije tri mjeseca. No, referendum je raspisan za 16. ožujka i to će ubrzati proces izjašnjavanja ustavnih sudaca”, prenosi Katarina Drlja.


Stefan Goranović uživo sa Krima

Oglasio se i generalni sekretar Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon, ocijenivši “zabrinjavajućom i opasnom” najavu referenduma o budućnosti Krima.

Ban odmah traži od vlasti Ukrajine, uključujući i Krim, da mirno razmotre taj problem i da se “suzdrže od svake nagle akcije i odluke”, te naglašava potrebu očuvanja mira i stabilnosti u regiji.

Njegov glasnogovornik Martin Nesirky nije precizirao hoće li UN krimski referendum smatrati ilegalnim prema međunarodnim zakonima ili ukrajinskom ustavu, kao što tvrde Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici.

Referendum je određen za 16. marta i birači će birati između pripojenja Rusiji i veće autonomije.

Ruski parlament je poručio kako će podržati “historijski izbor” Krima na referendumu.

MMF nudi pomoć

U Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) zadovoljni su jamstvima koje im je dala prijelazna ukrajinska vlada u vezi sa provedbom obećanih reformi i “jako su raspoloženi” za saradnju s Kijevom, javlja iz Washingtona Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.

Podsjeća kako je Ukrajina pred bankrotom, te joj je potrebna pomoć, a riječ je o zahtjevu za aranžmanom u iznosu 15 milijardi dolara koje očekuju od MMF-a.

U tom smislu, Puljić javlja kako “za sada stvari dobro stoje za Ukrajince i uskoro slijedi nastavak razgovora o tom aranžmanu”.

“Ukrajina ima veliki problem s dugom i energetskim troškovima, posebno zbog uvoza plina iz Rusije, jer Moskva traži isplatu gotovo dvije milijarde dolara, koliko im duguju, i to odmah. Zato se Ukrajincima jako žuri da dobiju zajam od MMF-a”, napominje Puljić.


Ivica Puljić uživo iz Washingtona

Naveo je i kako je ranije danas američka administracija obećala Ukrajini zajam od milijardu dolara, te se još čeka potvrda Senata.

“Nema sumnje da će to proći u Senatu i ovo je rijetka prilika da je predsjednik Obama dobio potporu svih u Kongresu”, zaključuje Puljić.

Podrška Krimu iz Moskve
 
Vojni posmatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) blokirani su u pokušaju ulaska na Krim, a to se dogodilo i dan ranije.

U blizini sela Čongar, jednog od dva mjesta na kojima je moguće prijeći na poluotok, desetak naoružanih muškaraca spriječilo je u prolasku na poluotok dva autobusa u kojima se nalazilo 40 posmatrača.

“Pokušat ćemo pregovarati sa tim ljudima. Pokušavamo samo ući na Krim, kao gosti Vlade Ukrajine i pod mandatom OSCE-a”, rekao je jedan od posmatrača, koji je zatražio da ostane anoniman.

Nekoliko naoružanih muškaraca prepriječilo je put autobusima, a na cesti su postavili betonske prepreke.

Iza autobusa je bilo 50-ak vozila s pristalicama Vlade u Kijevu koji su nosili plavo-žute zastave i pretpostavlja se da su za autobusima željeli ući na Krim.

Najmanje 65.000 ljudi okupilo se na protestu podrške Krimu u Moskvi, saopćila je ruska policija, ali medijski izvještaji iz glavnog ruskog grada govore da je na skupu, simbolično nazvanom “Zajedno smo”, mnogo manje ljudi.

Istovremeno, delegacija Krimskog parlamenta sastala se sa zastupnicima Ruskog parlamenta u Moskvi i pozvala ih da podrže odluku Krima o priključenju Rusiji.

Predsjedavajući Krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov poručio je ruskim zastupnicima da je “lopta sada na njihovom terenu”.

Al Jazeerin reporter Saša Delić javlja kako se Konstantinov obratio zastupnicima u oba doma Ruskog parlamenta, te im pokušao objasniti zašto su na Krimu donijeli odluku da raskinu veze sa Ukrajinom i priključe se Rusiji.

“Ruski parlamentarci potvrdili su da će građani Krima, ako i kada se priključe Rusiji, biti smatrani ravnopravnima, te jednako dobijati socijalnu pomoć, plate i penzije kao i svi građani Rusije, no i pozvali ih da ne treba žuriti”, dodaje Delić.

U Moskvi su reagirali i na najavljenu mogućnost zapadnih sankcija Rusiji, pa je Ministarstvo vanjskih poslova poručilo kako “ne prihvata jezik prijetnji”, te naveli da će, ako sankcije budu provedene u djelo, “naći način da odgovore”.

“Opet se govori i o ukrajinskom dugu za gas, jer Ukrajina nije uspjela platiti ratu koju su dužni za februar i koja se polako penje na 1,9 milijardi dolara. Moguće je i da Rusija prekine dotok gasa Ukrajini, kao što su to uradili prije nekoliko godina”, prenosi Saša Delić.

EU: Kosovo i Krim nisu isto

“Situacija na Krimu ne može se porediti sa Kosovom”, poručio je glasnogovornik Evropske komisije Alejandro Munoz.

Osvrćući se na paralelu između intervencije NATO-a na Kosovu i ruske intervencije na Krimu, koju je povukao ruski predsjednik Vladimir Putin, Munoz je ponovio kako “nema mjesta poređenju Krima i Kosova”.


Saša Delić uživo iz Moskve

Putin je u nedavnom intervjuu izjavio da “stanovništvo Krima ima pravo na samoopredjeljenje, kao što je to prethodno dozvoljeno kosovskim Albancima”.

U međuvremenu je američki predsjednik Barack Obama pozvao ruskog kolegu Vladimira Putina da prihvati uvjete mogućeg diplomatskog rješenja krize u Ukrajini.

U njihovom drugom telefonskom razgovoru u proteklih šest dana, koji je trajao sat vremena, Obama je rekao Putinu da ulazak Rusije u Ukrajinu predstavlja kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta te države, saopćila je Bijela kuća, a prenio Reuters.

Tokom razgovora Obama je iznio uvjete diplomatskog rješenja, za koje se zalažu zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država.

Prema odredbama tog sporazuma, Rusija bi povukla vojnike u baze na Krimu, dozvolila međunarodnim posmatračima da se postaraju da se prava etničkih Rusa poštivaju i pristala na direktne razgovore sa ukrajinskim zvaničnicima.

“Predsjednik Obama je naglasio da postoji način za diplomatsko rješenje situacije”, navodi se u saopćenju.

Brojni ruski vojnici

Na Krimu, u Ukrajini, trenutno se nalazi 30.000 vojnika, rekli su ukrajinski graničari, što je gotovo dvostruko više od onog što je ranije objavila Vlada Ukrajine.

Serhij Astahov, pomoćnik šefa graničarske službe, rekao je za Reuters da je ta cifra procjena i da obuhvata i vojnike koji su prošle sedmice došli i pripadnike ruske Crnomorske flote, koja je permanentno stacionirana u krimskoj luci Sevastopolj.

Rusija, čije su snage prošle sedmice okupirale crnomorski otok Krim, tvrdi da se tamo nalaze samo vojnici stacionirani u Sevastopolju. Ruski vojnici su zauzeli položaje širom Krima bez ikakvih obilježja na uniformama, ali na njihovim vozilima se nalaze ruske vojne registarske tablice, navodi Reuters.

Vlasti Ukrajine kažu da je na Krim došlo pojačanje od više hiljada ruskih vojnika i da su se proširili na čitav okupirani otok, čime se krši sporazum o bazi u Sevastopolju. Ove sedmice također su objavile da se na Krimu nalazi ukupno 16.000 ruskih vojnika.


Katarina Drlja uživo iz Kijeva

Ukrajinska agencija Ukrinform prenijela je da je ukrajinski vojni zvaničnik Mihajlo Koval također izjavio da se na Krimu u ovom trenutku nalazi blizu 30.000 ruskih vojnika.

Koval je rekao da je situacija na granici i dalje napeta, naročito na krimskom kontrolnom punktu, te da su ruski vojnici uhapsili 12 graničara, među kojima i devet žena.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je, kako je preneseno, izjavio da Rusija nije poslala vojnike na Krim i da su oružane grupe u ruskoj vojnoj uniformi navodno “krimske jedinice za samoodbranu”.

“Knez Lazar” na Krimu

Grupa u Srbiji “Četnički pokret” oglasila se da su petorica pripadnika te organizacije u brzom odjeljenju koje nosi naziv “Knez Lazar” otišla na Krim kako bi pomogla Rusima.

“Na poziv ruskih bratskih organizacija Četničkom pokretu da se pomogne na Krimu u Ukrajini, Četnički pokret je formirao Brzo odeljenje ‘Knez Lazar’ i u rekordnom vremenu od tri dana našlo se na Krimu. Komandant Brzog odeljenja ‘Knez Lazar’ je Bratislav Živković. Put do Semfiropolisa nije bio lak, išlo se iz tri različita pravca, preko Rusije, Bugarske i Turske. Pripadnici Četničkog pokreta stacionirani su u jednom manastiru na Krimu i za sada uspešno ispunjavaju sve postavljene zadatke. Neka ih Bog čuva i Sv. Velikomučenik Knez Lazar”, navedeno je u saopćenju te organizacije, koje nosi naslov “Četničko parče Krima”.

Komandant odjeljenja “Knez Lazar” na Krimu Bratislav Živković je posredstvom portala lista “Pravda” uputio otvoreno pismo potpredsjedniku Vlade Srbije Rasimu Ljajiću, gdje kritikuje njegov prijedlog za donošenje zakona kojim bi se zabranilo učešće građana Srbije u oružanim sukobima u inozemstvu.

Bez reakcija

Živković, koji je objavio fotografiju sa četničkom uniformom, gdje se vidi četnička i srpska zastava na jednom kontrolnom punktu u Ukrajini, kazao je:

“Gospodine Ljajiću, ovih dana govorite da ćete doneti zakon po kome ćete moći da četnike trpate u zatvor na više godina ako pomažu svojoj pravoslavnoj braći u odbrani njihovih domova. Ako ste imalo poslušali mnoge intervjue koje smo dali svih ovih dana koliko smo na Krimu, znali biste da u svim intervjuima pozivamo narod Ukrajine da ne padne u klopku vaših zapadnih gospodara, jer će na kraju samo on stradati i on dugo plakati nad grobovima svojih milih. Ovde smo, takođe, da im prenesemo naša iskustva kako reagovati na provokacije kojih je bilo i koje smo uspešno rešili”, napisao je Živković i istakao da “zakon koji je predlagao Ljajić nije usmeren na neke tamo ratove, već na budući otpor na Kosovu”.

Iz kabineta Ministarstva unutrašnje i vanjske trgovine i telekomunikacija Vlade Srbije su rekli za Agenciju Anadolija da za sada neće reagovati tim povodom.

Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić su se, nakon učestalog odlaska na ratišta u Siriju građana Srbije i Bosne i Hercegovine, zalagali za donošenje zakona kojim bi odlazak na strana ratišta bio tretiran kao krivično djelo.

Prema toj inicijativi, kazna za organizatore odlaska na strana ratišta iznosila bi i do pet godina zatvora. Ovakav zakon već su donijeli Kosovo i Albanija.

‘Historijska odluka’

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio je da niko u civilizovanom svijetu neće priznati rezultate, kako je kazao, takozvanog referenduma o pripajanju Krima Rusiji.

Jacenjuk je istakao da je Ukrajina spremna da razgovara sa Rusijom, ali da Moskva prvo mora povući svoje snage, povinovati se međunarodnim sporazumima i prekinuti podržavati “separatiste i teroriste” na Krimu.

Ruski parlament će poštivati “historijski izbor” Krima kada narod te ukraijnske regije kasnije ovog mjeseca na referendumu bude odlučivao o priključenju Rusiji, rekao je predsjednik ruske Dume Sergej Nariškin.


Sve više stranih vojnika na Krimu

“Poštivat ćemo historijsku odluku naroda Krima”, rekao je Nariškin, čiji komentari snažno impliciraju da će rusko zakonodavno tijelo ratificirati glasanje u korist priključenju Rusiji.

“Podržavamo slobodan i demokratski izbor naroda Krima”, dodao je, prenose ruske agencije.

Nakon razgovora sa predsjednikom Visokog vijeća Krima Vladimirom Konstantinovim Nariškin je izjavio kako je normalno da vlasti na Krimu žele održati referendum o budućnosti te autonomne pokrajine, odnosno o tome hoće li ostati u sastavu Ukrajine.

Konstantinov je naglasio da su vlasti Krima razgovarale sa ruskim vlastima, kako bi čule njihovo mišljenje o održavanju referenduma.

“Mi smo odredili našu poziciju i za nas je bitno šta Moskva misli o tom pitanju”, kazao je Konstantinov.

Oligarsi postali guverneri

Ukrajinske vlasti obratile su se Ustavnom sudu, kako bi donio odluku o ustavnosti odluke, no ustavnim sudijama treba i do tri mjeseca za odlučivanje, javlja Al Jazeerina reporterka Katarina Drlja.

I Centralna izborna komisija Ukrajine umiješala se u priču o krimskom referendumu.

Ruslan Košulinski, zamjenik predsjednika ukraijnskog parlamenta, ustvrdio je kako „Centralna izborna komisija ne treba predati bazu podataka o glasačima“.

„U tom slučaju na Krimu neće moći obavijestiti glasače, niti organizirati referendum. Osnovno što vlast mora učiniti je priznati nelegalnost ove odluke krimskog parlamenta. Tačka. I vlast to čini“, rekao je Košulinski.

Dok je stanje u Kijevu stabilno i ne očekuje se podizanje tenzija, dodaje Katarina Drlja, „oči su uprte na Krim te se upozorava da Ukrajina nema vojnu snagu kojom bi mogla konkurirati Rusiji“.

Prijelazne ukrajinske vlasti, osim diplomatske inicijative, čine sve kako bi smirile tenzije i u drugim dijelovima Ukrajine, pa su pojedini oligarsi imenovani za nove guvernere na istoku zemlje.

„Sad postoji nada da će najbogatiji ljudi Ukrajine svojim bogatstvom i utjecajem spriječiti dizanje tenzija u proruskom dijelu, jer je riječ o tajkunima koji su proeuropski orijentirani. Jedni to ocjenjuju kao kreativan potez koji diktira situacija, ali i kao dvosjekli mač ukoliko oni podlegnu osobnim interesima“, zaključuje Katarina Drlja.

Povezivanje sa Rusijom

Gradsko vijeće Sevastopolja, lučkog grada na Krimu, gdje je smještena ruska Crnomorska flota, izglasalo je odluku, koja odmah stupa na snagu, o pridruživanju Rusiji i prekidanju svih veza sa Ukrajinom.

U saopštenju koje je postavilo na svoju internetsku stranicu, Gradsko vijeće navodi kako je donijelo odluku da se „poveže sa Ruskom Federacijom, kao subjekat Ruske Federacije“, prenio je AFP.

Vijeće Sevastopolja je, također, saopštilo da u potpunosti podržava odluku Parlamenta Krima da održi lokalni referendum 16. marta, na kome će se blizu dva miliona građana te autonomne oblasti izjašnjavati o ujedinjenju sa Rusijom.

Novo ukrajinsko rukovodstvo odbacilo je odluku krimskih poslanika kao nelegitimnu.

Garancije za zajam

Nešto ranije je Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio zakon kojim se daju garancije za zajam novoj Vladi Ukrajine. Američki Senat razmotrit će zakon kojim se daju garancije za zajam Ukrajini u iznosu milijardu dolara sljedeće sedmice.

Ukoliko zakon prođe u Senatu, bit će poslat na potpisivanje predsjedniku Obami, čime će postati pravosnažan.

Američka ambasadorica u UN-u Samantha Power izjavila je kako je najavljeni referendum o statusu Krima nelegitiman.

Navela je kako je planirani referendum “veoma destabilizirajući” i da će dodatno polarizirati situaciju i ozbiljno povećati rizik od vojne eskalacije, prenijela je agencija AP.

Pozvala je Rusiju da dozvoli posmatračima svjetske organizacije i Evropske organizacije za sigurnost i saradnju (OSCE) da, kako je rekla, “prikupe podatke sa terena”.

Agencija AP podsjeća da se 16. marta održava referendum o statusu Autonomne Republike Krim, koja se nalazi u sastavu Ukrajine, a nakon što su lokalni zastupnici jednoglasno u četvrtak proglasili kako žele da se pridruže Rusiji.

Izvor: Al Jazeera i agencije