Krim i službeno traži pripojenje Rusiji

Krim će u ponedjeljak i službeno tražiti pripojenje Rusiji, najavio je nedjelju navečer krimski premijer Sergej Aksjonov na Twitteru nakon referenduma na kojemu je, poslije prikupljenih rezultata s polovice biračkih mjesta, ukupno 95,5 birača glasovalo za pripojenje toga ukrajinskog poluotoka Rusiji.

“Parlament Krima sastat će se u ponedjeljak na izvanrednom zasijedanju kako bi odobrio službenu kandidaturu za pripojenje Ruskoj Federaciji”, potvrdio je Aksjonov te najavio kako će “službeno izaslanstvo parlamenta otići u Rusiju”.

“Želimo napredovati što je brže moguće, uz poštivanje svih legalnih procedura”, potvrdio je proruski premijer.

Za otcjepljenje – 95,5 posto

Nakon što je zatvoreno 1.205 birališta, povjerenstvo za provedbu referenduma potvrdilo je kako je za neovisnost Krima glasalo 95,5 posto građana s pravom glasa.

“Za ostanak Krima u sastavu Ukrajine glasalo je 3,5 posto, a jedan posto listića proglašen je nevažećim”, rekao je predsjednik povjerenstva Mihail Mališev.

Krimske vlasti već je najavile kako će u ponedjeljak objaviti službenu odluku o pristupanju Krima Ruskoj Federaciji, javlja Itar-Tass pozivajući se na riječi vicepremijera Rustama Temirgaljijeva.

Već u popodnevnim satima u ponedjeljak izaslanstvo krimskog parlamenta planira put u Moskvu.

Slavlje na Krimu, tišina u Kijevu

Al Jazeerin reporter Ivan Čorkalo javlja da je slavlje na ulicama Simferopolja već počelo. Dodaje i kako nisu zamijećene veće nepravilnosti prilikom izjašnjavanja građana.

Dok se u Simferopolju slavi, Kijev je u tišini ispratio objavu rezultata s Krima, javila je Al Jazeerina Mirjana Hrga, dodajući kako je u nedjelju navečer održana molitva za Ukrajinu na Trgu neovisnosti.

Službeni će rezultati biti objavljeni kroz nekoliko dana, prenose ruske agencije.

Potvrđeno je kako je referendum pratilo 135 promatrača iz 23 zemlje.

Prema podacima povjerenstva za pripremu referenduma, građansku dužnost ispunilo je 82 posto građana.

SAD je u nedjelju navečer još jednom ponovio kako ne priznaje referendum o neovisnosti Krima.

Putin zvao Obamu

Ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru s američkim kolegom Barackom Obamom izjavio je da je referendum na Krimu u potpunosti sukladan međunarodnome pravu, objavio je u nedjelju uvečer Kremlj.

Prema istom izvoru, dvojica državnika zajedno će raditi na stabiliziranju stanja u Ukrajini, koje bi trebala nadzirati misija OSCE-a.

Putin smatra da ukrajinske vlasti pokazuju nedostatak volje za obuzdavanje nasilja protiv Rusa u toj zemlji, prenio je Reuters.

O stanju u Ukrajini u ponedjeljak će u Bruxellesu raspravljati i ministri vanjskih poslova Europske unije.

„Nakon tog protuzakonitog referenduma, Rusija de facto počinje pripojenje ukrajinskog teritorija“, komentirala je litavska predsjednica Dalia Grybauskaite.

Bruxelles je, baš kao i Washington, potvrdio da referendum smatra ilegalnim i protuzakonitim te u suprotnosti s ukrajinskim ustavom i međunarodnim zakonima.

„Sjedinjene Države neće priznati rezultat referenduma“, rekao je prethodno američki državni tajnik John Kerry ruskom kolegi Sergeju Lavrovu u telefonskom razgovoru.

EU ne priznaje referendum

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso osudili su u zajedničkoj izjavi održavanje referenduma na Krimu, ocjenjujući da je u suprotnosti s ukrajinskim Ustavom i međunarodnim pravom.

“Referendum je nelegalan i nelegitiman, a njegov ishod neće biti priznat”, navedeno je u izjavi visokih dužnosnika EU-a, koji su se pozvali na jedinstveno mišljenje šefova država i vlada svih 28 članica EU-a, usvojeno 6. ožujka u Briselu.

Rompuy i Barroso naglasili su kako rješenje ukrajinske krize mora biti zasnovano na poštivanju teritorijalnog integriteta, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine, ali i u okvirima striktnog poštivanja međunarodnih standarda i Ustava zemlje.

“Samo zajedničkim radom, kroz diplomatske procese, uključujući izravne razgovore vladâ Ukrajine i Rusije, možemo pronaći rješenje za krizu. EU ima posebnu odgovornost za mir, stabilnost i prosperitet na europskom kontinentu”, navodi se u priopćenju.

Dvojica čelnih ljudi Unije izrazili su “snažnu osudu neizazvanog kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine”, pozivajući Rusiju da povuče oružane snage u skladu s relevantnim sporazumima.

Naveli su i kako će šefovi diplomacija država EU-a u ponedjeljak procijeniti situaciju i odlučiti o eventualnim mjerama protiv Rusije.

Poziv OSCE-u

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, u telefonskom razgovoru, kako je referendum o statusu Krima u punoj suglasnosti s normama međunarodnog prava i da će Rusija uvažiti izbor žitelja tog poluotoka.

“Putin je skrenuo pozornost da se izražavanje volje stanovnika Krima realizira u punoj suglasnosti s normama međunarodnog prava, između ostalog i prvim člankom Povelje UN-a, koja utvrđuje princip ravnopravnosti i samoopredjeljenja naroda. Rusija će uvažavati izbor žitelja Krima”, navedeno je u priopćenju koje je objavio službeni Kremlj.

Predsjednik Ruske Federacije ponovno je izrazio zabrinutost zbog toga što “radikalne skupine, uz popustljivost vlasti u Kijevu, podižu napetost u istočnim i jugoistočnim regijama Ukrajine”.

Kremlj navodi i kako je obavljena konstruktivna razmjena mišljenja o mogućem upućivanju misije OSCE-a za nadzor situacije u Ukrajini.

Razgovor je, kako je navedeno, održan na inicijativu Angele Merkel. Iz njenog ureda je potvrđeno kako se Putin usuglasio sa slanjem dodatnih promatrača OSCE-a.

“Kancelarka je predložila brzo proširenje trenutačnog broja OSCE-ovih promatrača u Ukrajini i slanje većeg broja u problematična žarišta, osobito u istočnu Ukrajinu”, rekao je glasnogovornik Steffen Seibert, dodajući kako je Putin na tu inicijativu “reagirao pozitivno”.

O prijedlogu bi se trebao postići dogovor u ponedjeljak na sastanku OSCE-a u Beču.

Dogovoreno primirje

Dužnosnici Ministarstava obrane Ukrajine i Rusije dogovorili su da će na Krimu, gdje je u nedjelju održan referendum o osamostaljenju i pridruživanju Rusiji, do 21. ožujka na snazi biti primirje, potvrdio je vršitelj dužnosti ukrajinskog ministra obrane Igor Tenjuh.

Na marginama sjednice prijelazne Vlade Ukrajine potvrdio je kako su takav dogovor postignuli zapovjednik ukrajinske Ratne mornarice Sergej Gajduk i ruski ministar obrane Sergej Šojgu.

“Rusija do 21. ožujka tako neće poduzimati nikakve akcije protiv ukrajinskih vojnih postrojbi na Krimu. Naše vojne postrojbe zbog toga nastavljaju s dopunjavanjem zaliha”, izjavio je Tenjuh.

Za 21. ožujka je, također, najavljeno potpisivanje političkog dijela Sporazuma o pridruživanju između Ukrajine i EU-a.

Podrška iz Donjecka

Sudionici proruskog prosvjeda u ukrajinskom gradu Donjecku zauzeli su zgradu tužiteljstva i lokalno sjedište sigurnosne agencije, tražeći oslobađanje “narodnog guvernera” Pavla Gubarjeva, prenose ruske agencije.

Prosvjednici skandiraju “Donbas!”, “Rusija!” i zahtijevaju da se sa zgrade skine ukrajinska zastava.

Glavni zahtjev prosvjednika je hitno oslobađanje Gubarjeva, koji je uhićen po nalogu suda u Kijevu i osuđen na dva mjeseca zatvora zbog organizacije masovnih nereda i separatizma.

Početkom ožujka na prosvjedu u Donjecku Gubarjev je “izabran” za narodnog guvernera.

Sudionici prosvjeda u Donjecku podržali su i referendum na Krim, te najavili kako će uskoro zahtijevati određivanje datuma održavanja sličnog referenduma i u Donjecku.

Velika izlaznost

Najmanje 1,8 milijuna registriranih birača na Krimu izašlo je u nedjelju na sporni referendum kako bi se izjasnili gdje vide svoju budućnost: u Ukrajini ili u Rusiji.

I dok je za etničke Ruse na poluotoku to dugoočekivani dan, kod Ukrajinaca i Tatara prevladavaju nesigurnost i strah.

Situacija na Krimu, koji je pod tihom ruskom okupacijom, kritična je točka daljnjeg raspleta ukrajinske krize nakon pada Viktora Janukoviča i za zapadne političare trenutno najveće krizno žarište na svijetu.

Referendumska pitanja

Građani Krima na referendumu biraju jednu od dvije opcije, pa tako pitanja koja su postavljena pred njih glase:

“Jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalnog subjekta?” i

“Jeste li za obnovu krimskog Ustava iz 1992. godine i statusa Krima kao dijela Ukrajine?”

Za mnoge Ruse, koji su sa 60-ak posto najbrojnije stanovništvo na Krimu, nova Vlada u Kijevu predstavlja radikalni ukrajinski nacionalizam, a to se vidi i po plakatima koji su pred referendum postavljeni na Krimu.

Predsjednik povjerenstva krimske Skupštine za pripremu referenduma Mihail Mališev potvrdio je da građani Krima, koji biraju između Rusije i Ukrajine, od otvaranja biračkih mjesta glasuju vrlo aktivno i da je registrirana visoka izlaznost birača, prenijele su ruske agencije.

“Ljudi masovno dolaze na biračka mjesta od ranog jutra, a to se nije događalo od vremena Sovjetskog saveza”, rekao je Mališev.

Agencije izvještavaju da je među prvima glasovao predsjednik Krimske republike Sergej Aksjonov.

“Samo naprijed. Sve se treba dobro završiti, nema sumnje”, rekao je, nazivajući referendum povijesnim trenutkom koji prati izuzetno raspoloženje među žiteljima.

Opcije koje vode ka Rusiji

Birači na referendumu biraju jednu od dvije opcije, pa tako pitanja koja su postavljena pred njih glase: “Jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalnog subjekta?” i “Jeste li za obnovu krimskog Ustava iz 1992. godine i statusa Krima kao dijela Ukrajine?”.

Iako se čini da to drugo pitanje nudi mogućnost da poluotok ostane u Ukrajini, Ustav iz 1992. godine je daleko od toga, budući da je bio usvojen ubrzo nakon raspada bivšeg SSSR-a, a zatim ga je brzo ukinula mlada postsovjetska Ukrajina.


Prosvjed protiv Putina [Reuters]

Taj ustav daje Krimu neovisnost u Ukrajini, ali uz pravo da sam odredi put i odnose s kim god to želi, uključujući Rusiju.

Budući da se proruski Parlament već izjasnio da želi povratak Krima Rusiji, ta druga opcija nudi samo nešto duži put povratka poluotoka pod rusku kontrolu, kažu analitičari.

Vlasti u Simferopolju referendum o statusu Krima smatrat će nevažećim samo u slučaju da odaziv bude manji od 50 posto, a regionalne vlasti očekuju da će premašiti 80 posto.

Referendum će osiguravati najmanje 1500 pripadnika krimskih snaga sigurnosti, a troškovi pripreme i provedbe glasovanja iznosit će gotovo 1,8 milijuna dolara.

Izvor: Al Jazeera i agencije