Kraljica Zetra bez svog ledenog kraljevstva

Zetra je u ratu uništena, a sad je skoro pa napuštena od ledenih sportova (Arhiva)

Piše: Ibrahim Sofić

Od obnove najveće sportske dvorane u Bosni i Hercegovini, poprišta brojnih takmičenja na ledu i drugom domu hiljada klizača, prošlo je 16 godina, no u njoj se na led može tek nešto više od mjesec dana godišnje.

Na današnji dan prije 23 godine, 21. maja 1992. godine, granatom sa položaja Vojske Republike Srpske, zapaljena je Olimpijska dvorana Zetra, mjesto na kojem su zatvorene 14. Zimske olimpijske igre 1984. godine u Sarajevu i dom mnogih sportskih klubova za čiji rad je neophodna ledena podloga.

Dvorana je izgrađena 1983. godine za potrebe ZOI, koje su se godinu dana kasnije održale u Sarajevu. Obnovljena je 1999. godine, a danas nosi ime Juan Antonio Samaranch, po nekadašnjem predsjedniku Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK). 

Bosanskohercegovački sportski savezi i klubovi za čiji je rad potreban led, ogorčeni su činjenicom da je njihov rad ograničen na 40 ili 60 dana godišnje, naročito kada se ima u vidu da je Sarajevo glavni grad Bosne i Hercegovine, a nema dvoranu koja će barem osam mjeseci godišnje imati ledenu plohu.

Podsjećaju da su MOK i grad Barcelona, zajedno sa Kantonom Sarajevo potpisali ugovor kako bi se obnovila Zetra i tada je uloženo više od 17 miliona dolara pomoći.

U ugovoru se striktno navodi kako će dvorana biti namijenjena sportistima Sarajeva i BiH koji je mogu koristiti pod najpovoljnijim ekonomskim uslovima.

Sport kao ‘nužno zlo’

Ipak, u Zetri češće gostuju pjevači, nadriljekari… Iz saveza i klubova smatraju kako su sportovi u Zetri „nužno zlo“.

„Zetru je ZOI, kako bi uzeo nekoliko miliona maraka, založio kod banaka i podijelio plate, a sad nemaju ni za njih. Ta kompanija iznajmljuje zajedničku imovinu i ne ponaša se kao partner sa klubovima kako bi taj objekat mogao biti rentabilan, ekonomičan“, kaže predsjednik Hokejaškog saveza BiH, Senad Zaimović.

„U januaru vidite 600 ljudi dnevno na ledu, u februaru nema toliko jer škola počinje, no ako se razvija sport i klubovi – oni će biti sigurni korisnici. To ne možete razvijati na osnovu dva mjeseca rada.“

Zaimović dodaje kako bez stalne dvorane nema razvoja.

„Imati led je biti u redu civilizovanih zemalja, ali treba imati svijest o sportu“, kaže sagovornik Al Jazeere.

Nema novca – nema leda

Iz kompanije ZOI ‘84, koja je u posljednje vrijeme često tema napisa o pogrešnim potezima uprave, manjku sredstava, nemogućnosti da isplate plate, te uprave dvorane navode kako sami ne mogu finansirati duže postojanje ledene plohe u Zetri.

„Svakako je dosadašnja praksa i period trajanja ledene plohe nedostatna klubovima i pojedincima, no zbog finansijskog stanja i potreba održavanja i drugih investicija,  Zetra i ZOI nisu u mogućnosti to da produže“, kazao je direktor Zetre, Midhat Hubijar.

„Mi smo krenuli u sanaciju piste za brzo klizanje koja se nalazi pored same Zetre i nije bila obuhvaćena renoviranjem prije 2000. godine. Rekonstrukcijom te piste ćemo napraviti uslove da u određenom periodu postavljamo stazu za brzo klizanje.“

Hubijar je dodao kako smatra da ledeni sportovi trenutno u BiH nisu komercijalni, odnosno profitabilni, ali da svakako iz Zetre i ZOI-ja uvijek iniciraju da se period trajanja ledene plohe produži.

„No, nismo dobili saglasnosti, niti smo u mogućnosti da sami finansiramo plohu, naročito ljeti, kada se Zetra otvara za druge sadržaje. Ukoliko se popravi finansijsko stanje, mi bismo ušli u takvu investiciju“, istakao je on.

Propast ledene dvorane Skenderije

Predsjednik Klizačkog kluba Bosna, Rasim Lakota, ističe kako su iz kluba išli u nekoliko navrata na sastanke u ured gradonačelnika Sarajeva kako bi pokušali produžiti postojanje leda u Zetri – ali od toga nije bilo ništa.

„Problem leda u Sarajevu je veliki problem i to se ponavlja iz godine u godinu. Grad kao što je Sarajevo zaslužuje više leda od 40 dana kao ove ili tri mjeseca prošle godine. Koliko će trajati taj period zavisi od raspoloženja gradske ili uprave Zetre. Dva mjeseca, koliko zalede Zetru, za razvoj klizačkih sportova je ništa i zato nam je stanje jako loše“, ističe Lakota.

Prvi čovjek bh. hokeja Zaimović govori kako se u bh. prijestolnici napravilo nekoliko dvorana „koje su progutale sredstva“ i podsjeća na sudbinu ledene dvorane Kulturno-sportskog centra Skenderija.

„Ona je propala, iako su dana sredstva za popravku krova. Ta sredstva su nestala, a krov je propao – sreća pa niko nije poginuo. Sada je riječ o višemilionskoj šteti“, navodi on, te ističe kako je za ledenu dvoranu u Skenderiji donirana ograda i druga potrebna oprema – ali je dvorana sada uništena.

Sami kupuju dvoranu

Hokej na ledu je veoma popularan sport, kako u BiH, tako i u regiji, pa su u Hokejaškom savezu BiH odlučili sami kupiti polovnu dvoranu montažnog karaktera.

„Kao savez, u saradnji sa klubovima, pokrenuli smo jedan proces i dobili od Opštine Novi Grad ravnu površinu od tri duluma, u okviru kasarne Safet Zajko, da napravimo dvoranu. Potom smo krenuli u istraživanje ko bi mogao napraviti montažni objekat, jer je privremena dozvola za korištenje terena. Sakupili smo 200.000 KM (blizu 100.000 eura) od roditelja kako bi kupili montažnu dvoranu u jednom kompleksu u Ljubljani koji je propao“, objašnjava Zaimović.

„Mi smo aplicirali da je kupimo i uspjeli smo. Imamo dovoljno novca za kupovinu i carinu, ali nemamo za demontažu i pravljenje betonske podloge sa cijevima za hlađenje.“

Predstavljen je ovaj projekat i Grad Sarajevo će poslati dopis gradu Ljubljani da pomogne u projektu i finansira demontažu dvorane u glavnom gradu Slovenije.

„Riječ je o maloj hangar dvorani sa 500 mjesta, ali je ona sasvim dovoljna za razvoj sporta. Ako se to ne napravi, onda možemo zaboraviti ledene sportove u narednih dvadeset godina“, ističe predsjednik HSBiH.

Dobro i za građane

Lakota iz KK Bosna pozdravlja potez bh. saveza i kaže da bi to pomoglo, kako po broju raspoloživih dana, tako i u finansijskom smislu, jer smatra kako će termini u toj dvorani biti povoljniji nego u Zetri.

„Kada ima leda u Zetri, onda su preskupi termini. Da nije nekoliko entuzijasta u radu kluba i njihove finansijske pomoći, nas ne bi bilo ni na mapi. Mislim da je ovo odličan potez HSBiH koji je za svaku pohvalu. Oni su uradili veliki napor da sve to realiziraju i ukoliko ta dvorana ugleda svjetlo dana, doći će do velikog razvoja sporta na ledu u Sarajevu“, ističe on.

I direktor Zetre Hubijar ima slično mišljenje.

„Mislim da je to dobra ideja i dobra stvar. Mislim da je to potrebno ovom gradu, ne samo za sportaše već i za građane koji vole ove oblike rekreacije.“

Izvor: Al Jazeera