Kralj Tvrtko, putokaz narodima u BiH

U Tuzli je otvoren obnovljeni Gradski park u centru grada.

Novina u parku su spomenici inspirirani bosanskim srednjim vijekom. Centralno mjesto zauzima statua prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića.

Osim toga, postavljen je i kameni obelisk, na kojem je ispisan tekst Povelje Kulina bana, izvještava iz Tuzle reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić.

Otvaranju parka u Tuzli prethodile su kritike na račun općinskog načelnika.

Šest stotina dvadeset jednu godinu nakon smrti, prvi bosanski kralj Tvrtko I ponovo je ugledao bosansko sunce.

U Tuzli, u Gradskom parku, postavljen je spomenik, rad akademskog vajara Adisa Lukača.

Tvrtko je za kralja krunisan 1377. godine, kada se, i kao potomak Nemanjića po baki, proglasio kraljem Bosni, Srbljem, Humu, Usori, Podrinju, Donjem kraju i Zapadnoj strani.

Proširio teritoriju Kraljevine Bosne

Nakon pripajanja područja u Dalmaciji i Hrvatskoj, dodao je naslov kralja Hrvatske i Dalmacije, a time i znatno proširio teritoriju Kraljevine Bosne.

Historičar Enver Imamović kaće da je spomenik kralju Tvrtku I u ovom trenutku mogao biti podignut samo u Tuzli, gradu koji je kroz mnoga turbulentna vremena ostao primjer multietničnosti i zajedničkog života.

To je primjer kako se treba odnositi prema vlastitim vrijednostima, tvrdi on.

“Podizanje spomenika kralju Tvrtku u Tuzli je način da mlade generacije, ne samo muslimani, nego svi, saznaju ko je kralj Tvrtko, da je on bio, između ostalog, prvi južnoslovenski vladar kome je uspjelo da objedini mnoge južnoslovenske narode, što je uspjelo ponovo tek 1918. godine slomom Austrougarske države”, rekao je Enver Imamović.

Postavljanje spomenika kralju Tvrtku I ideja je načelnika Općine Jasmina Imamovića.

Iako mu dio javnosti zamjera da je višegodišnju ideju realizirao nekoliko sedmica pred lokalne izbore, njega to ne pogađa. Kaže da je želio park koji će još više povezati građane Tuzle.

Protiv razdvajanja

“Napravili smo park nasuprot onima koji bi i danas da nas razdvajaju. Ili snagama koje bi čitavo kulturno-historijsko naslijeđe i korijene Bosne i Hercegovine proglasili samo svojim. Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni bošnjačka. Ona je i bošnjačka, i hrvatska, i srpska”, tvrdi Jasmin Imamović.

Iako je podržala ideju za podizanje spomenika, Hrvatska demokratsdka zajednica (HDZ) Bosne i Hercegovine podigla je glas protiv obeliska na kojem je ispisana Povelja Kulina Bana.

Kažu, izostavljeni su dijelovi koji svjedoče o kršćranskoj prošlosti Bosne.

Na promjenu stava te stranke nije utjecalo ni to što je pored obeliska postavljen info pult na kojem se nalazi cjelokupan tekst Povelje, koji pocinje s “U ime oca, i sina, i svetog duha…”

“Mislim da ova modifikacija na obelisku, bez obzira na sve ostalo, u ovom obliku nije ono što predstavlja Povelju Kulina Bana, i to je svima jasno. Da su konsultacije napravljene ranije, mislim da bi to imalu jednu sasvim drugašiju dimenziju”, rekao je Mijo Krešić, zastupnik HDZBiH u Skupštini Tuzlanskog kantona.

U Općini konačan tekst na obelisku objašnjavaju nedostatkom prostora.

‘Ne može biti bolje’

Građani Tuzle zadovoljni su izgledom parka, ali i sretni što je kralj Tvrtko dobio spomenik.

“Predivno je, da ne može biti bolje”, kaže Adifa Čatrnja.

Da li je zaslužio spomenik poslije 600 godina?

“Naravno da jeste, zaslužio je.”

“Ja mislim da je zaslužio i mislim da je lijepo što je općina finansirala ovako nešto što će ostati za pamćenje”, mišljenja je Zlatko Kubinek.

“Svakako da se ipak zna istorija odakle počinje, ko je tu bio prije, koje dolazio poslije. Ali, za Tuzlu je to karakteristično, to se i očekuju”, rekao je Radomir Korać.

U uređenje Centralnog gradskog parka i izgradnju spomenika uloženo je 200.000 eura, od kreditnih sredstava Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine.

“Ono što je važnije od uloženog novca je da spomenik kralju Tvrtku može biti putokaz narodima u Bosni i Hercegovini kako da se ne odriču zajedničke istorije i usredsrede se na ono što ih spaja”, kaže Bobetić.

Izvor: Al Jazeera