Oglasi

Krajina: Cikloturizam u porastu, a staze neuređene

Biciklisti kažu da bi i oni trebali biti uključeni u implementaciju projekta jer poznaju biciklistički sistem u regionu.
Biciklisti, BiciklizamDa bi se biciklistički turizam razvio neophodno je osigurati biciklističke staze sa kvalitetnim sistemom putokaza i signalizacijeFahrudin Vojić

Biciklistički turizam spada u vrstu turizma koja u zadnje vrijeme sve više dobiva na značaju kao oblik ekološkog i sportsko-rekreativnog turizma, jer ispunjava potrebe i želje savremenih turista koji tragaju za aktivnim odmorom u prirodi.

Ova vrsta turizma omogućava jedinstven doživljaj turističke destinacije koju njeni konzumenti žele posjetiti i sve je traženija na području Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

Međutim, da bi se biciklistički turizam razvio neophodno je osigurati adekvatnu infrastrukturu, odnosno biciklističke staze sa kvalitetnim sistemom informacija u smislu putokaza i signalizacije za bicikliste.

Općina Bihaća na čijoj teritoriji se nalazi Nacionalni park Una, ima izuzetno atraktivne faktore za razvoj biciklističkog turizma. Cazin također posjeduje određene kapacitete za razvoj ove vrste turizma, ali nažalost ni jedan od ovih gradova još uvijek nema biciklističke staze.

Kanton bez biciklističkih staza

Trend koji je u zemljama Europske unije itekako prisutan, na području Unsko-sanskog kantona nije zaživio zbog slabe infrastrukture što u budućnosti, prema mišljenju Adnana Alagića ministra građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša Unsko-sanskog kantona treba mijenjati zbog čega je Vlada Unsko-sanskog kantona na jednoj od zadnjih sjednica izabrala konsultantsku firmu koja će pripremiti studiju izvodljivosti uređenja i proširenja biciklističkih staza na području ovog kantona.

“To će biti studija koja će uraditi nešto u tom pravcu, uvažavajući već postojeće stanje na Unsko-sanskom kantonu koje je jako loše. Nakon što se studija sprovede, izradi i usvoji, onda bi se išlo u realizaciju na terenu i tada će to biti drugi projekti, tražit ćemo donatorska sredstva i uz izdvajanje nešto vlastitih kako bi to realizirali”, ističe ministar Alagić.

Prema riječima Ahmeta Alibabića (63) predsjednika Biciklističkog kluba Japod iz Bihaća koji egsizistira već deset godina, ideja kantonalnih vlasti je za svaku pohvalu ali dolazi u vrijeme trenda masovnog odlaska stanovništva iako su biciklisti godinama odašiljali poruke lokalnim vlastima o potrebi i značaju uređenja i označavanja biciklističkih staza.

“Mi već uveliko zaostajemo u odnosu na regionu u svemu kada je u pitanju razvoj biciklizma. Evo navest ću samo primjer obuke za turističkog vodiča bajkera. Ista se u Hrvatskoj izvodi već nekoliko godina a finansira se putem IPA fondova i besplatna je. Mi smo se kao klub nedavno prijavili na tu obuku u nama najbliži grad Slunj, gdje su primili trojicu naših članova, koji će nakon pet dana obuke dobiti certifikat od Biciklističkog saveza Republike Hrvatske. Toga kod nas nema niti ima staza, dok je recimo u Hercegovini izgrađena hercegovačka bajk stazu Ćirina pruga – hercegovačkim kršem, čiju izgradnju je finansirala Europska unija i kada sam prije nekoliko dana boravio tamo, vidio sam da stranci već dolaze i voze tom stazom. Nama ovdje trebaju uređene biciklističke staze i mi biciklisti bi trebali biti uključeni u implementaciju tog projekta, jer poznajemo kompletan biciklistički sistem u regionu, družimo se sa svim biciklistima iz regiona i prisutni smo na svim biciklijadama, i tačno znamo šta biciklisti turisti traže”, kaže Alibabić.

Jedini Bihać od većih gradova u Bosni i Hercegovini i administrativnih centara kantona nema ni jedne označene biciklističke staze, dok svaki kantonalni grad tog nivoa ima nekoliko označenih i uređenih staza.

Ovdje ima mnogo biciklista i ljubitelja vožnje na dva točka koji bi voljeli da mogu koristiti bicikl kao prijevozno sredstvo, a vrlo je rizično voziti bicikl po gradu gdje nema označenih staza.

Veliki turistički potencijal

Adnan Mekić sekretar Brdsko-biciklističkog kluba Daj krug iz Bihaća smatra da je ideja o strategiji odlična i biciklisti je svakako podržavaju, ali ističe da ih niko od vlasti nikada nije pozvao na razgovor i konsultacije u vezi s istom. Mekić dodaje i to da biciklisti iz većih gradova poput Sarajeva, Mostara i Banja Luke jednom mjesečno organizuju masovna okupljanja kako bi poslali poruku vlastima i javnosti da su biciklisti ravnopravni u saobraćaju.

Ističe kako Holandija daje poticaj za vožnju biciklom a sve u cilju očuvanja prirodne, što bi našim vlastima trebao biti dovoljan signal o tome koliko su razvoj i podizanje svijesti o biciklizmu važni i potrebni našem društvu.

„Bihać je već odavno grad biciklizma, kako rekreativnog tako i onog takmičarskog. S obzirom da smo se okrenuli turizmu onda je cikloturizam taj koji je osnova, a prema istraživanjima Turističke zajednice susjedne nam Hrvatske, biciklizam je najbrže rastuća grana turizma i znatno produžuje sezonu boravka turista. Mi smo prije par godina kao klub realizirali jedan projekat označavanja biciklističkih staza i povezivanja gradske jezgre sa turističko-ugostiteljskim kompleksima na području Lohova, Ripča i Račića. Na žalost ostao je jako mali broj njih da se na prste može prebrojati, a postavili smo preko 120 takvih oznaka. Nama su ovdje potrebne biciklističke staze, a kao prvi razlog toga naveo bi sigurnost biciklista. Poznato je koliko naša djeca koriste bicikl u svakodnevnom životu. Odlazak u školu iz prigradskih naselja je u najvećem broju baš biciklom, pa čak pojedini građani idu na posao biciklom. Rekreacija je tu isto u velikoj mjeri zastupljena i zbog toga je vrlo važno da ova ideja zaživi i bude realizovana“, ističe Mekić.

Jasmin Ljubijankić član biciklističkog kluba Cazin za Aljazeeru ističe kako je za unaprjeđenje biciklističke infrastrukture potrebna kvalitetna analiza postojećeg stanja kako bi se na temelju toga mogla izraditi kvalitetna strategija razvoja, jer postoji velika potreba za biciklističkim stazama u Cazinu i Bihaću, ali i ostalim gradovima kantona zbog zdravog načina života, smanjenja zagađenja zraka i turističko-sportske ponude.

„Problem na koji se nailazi je prilagodba i uspostava novih biciklističkih staza u središnjem dijelu Cazina zbog teško promjenjive postojeće infrastrukture. Zatim, nepostojanje biciklističkih površina u našem gradu kao i lošoj pratećoj infrastrukturi koju čine biciklističke stanice za privremeno odlaganje. Biciklistički je promet u gradu Cazinu godinama bio potiskivan, djelomično zbog povišenja standarda, a dijelom i zbog povećanog automobilskog prometa čime je povećana opasnost za bicikliste. Povećanjem broja biciklista javlja se i potreba za biciklističkim stazama, kako u urbanom području tako i u prirodnom okruženju grada gdje mnogi žele i zelene staze za rekreativni odmor i uživanje u outdoor aktivnostima. Biciklističke staze u urbanom dijelu grada bi mnogima koristile za rekreaciju, ali bi ih građani koristili i za odlazak biciklom do posla ili za obavljanje svakodnevnih poslova. Dok bi biciklističke staze van urbanog područja služile za rekreaciju, ali i za turističke svrhe, jer sve je veći broj cikloturista koji žele na odmor doći biciklom“, kaže Ljubijankić.

Osim turističkih, biciklizam nudi i veliki zdravstveni potencijal čiji aspekti su nemjerljivi, a efekti po okoliš u smislu njegovog očuvanja samo su dodatni motiv za lokalne vlasti da se ozbiljno uhvate u koštac sa problemom nepostojanja adekvatnih biciklističkih staza i info sistema.

Potrebno je samo malo dobre volje i truda da se iz europskih fondova dobiju sredstva za implementaciju ove vrlo značajne ideje.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.