Kotromanović 1991. ‘zoljom’ pucao na vozilo u kojem je bio Mladić

Ante Kotromanović: Ratko Mladić je činio strahote u ime puno šire politike koja je bila razrađena u Beogradu (Reuters)

Bivši hrvatski ministar odbrane Ante Kotromanović, u vladi nekadašnjeg premijera Zorana Milanovića, izjavio je kako je u ratu 1991. godine “zoljom” pucao na vozilo neznajući da se u njemu nalazi Ratko Mladić, za kojeg tvrdi kako je činio strahote u ime “jedne puno šire politike koja je bila kreirana u Beogradu” te da je šteta što ne postoji stroža kazna.

“Prvi put smo koristili ‘zolje’ i ja sam pucao na oklopno vozilo u kojem je bio Mladić. Udaljenost je bila samo četiri-pet metara, a ‘zolji’ je potrebno minimalno 70-80 metara da se aktivira. I projektil je, naravno, napravio rikošet, odbio se i eksplodirao stotinak metara dalje”, ispričao je Kotromanović za riječki Novi list.

Bivši ministar odbrane i penzionirani štabni brigadir Hrvatske vojske Kotromanović je, povodom prvostepene presude Mladiću na doživotnu zatvorsku kaznu, kazao kako nije siguran da je to primjerena kazna za bivšeg generala, s obzirom na to šta se, kako je rekao, sve događalo od 1991. godine, kada je postao komandant Kninskog korpusa tadašnje Jugoslavenske narodne armije, pa do posljednjih ratnih operacija koje su se događale u Bosni i Hercegovini.

Specijalne jedinice

“Zaslužio je, s obzirom na broj žrtava koje je ostavio iza sebe, puno veću i goru kaznu”, rekao je Kotromanović, a na konstataciju kako je ovo ipak najstroža kazna zaprijećena međunarodnim pravom, dodao je:

“Bez obzira na to što se radi o najstrožoj kazni, šteta što za ovakvu kvalifikaciju zločina, genocid u Srebrenici i sve druge zločine na prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ne postoji nešto više od toga. Nisam zadovoljan jer su i njegovi naredbodavci ostali gotovo nespomenuti. Mladić je činio takve strahote u ime jedne puno šire politike koja je bila razrađena u Beogradu.”

Govoreći i ličnom iskustvu s Mladićem, Kotromanović kaže kako je on kao komandant Kninskog korpusa, protiv kojeg se Hrvatska borila, a u Bosni i Hercegovini je, podsjeća, bio komandant vojske “protiv koje smo izveli niz složenih operacija i na kraju ga porazili”.

“Iako je završio vojnu školu JNA, o njemu nikad nisam razmišljao kao o nekom velikom vojnom strategu, uostalom, mi smo tu takozvanu struku doveli do višekratnih poraza. Ali, što se tiče samog Mladića, imali smo dosta bliski susret 1991. godine, dok sam bio u specijalnim jedinicama. On je putovao prema Hrvacama kod Sinja na pregovore s Ivom Čovićem, a mi smo bili tad već nekoliko dana u neprijateljskoj pozadini”, naveo je Kotromanović.

U daljoj priči navodi kako je napravljena jedna akcija na borbena vozila koja su nailazila iz smjera Vrlike, a u jednom od tih vozila je bio i Mladić, što iz Hrvatske vojske nisu znali.

Gerilsko ratovanje

“Tad smo po prvi put koristili u akciji ‘zolje’ i ja sam iz tog oružja pucao na borbeno oklopno vozilo u kojem je bio Mladić. Ali, udaljenost vozila je bila samo četiri-pet metara, a ‘zolji’ je potrebno minimalno 70-80 metara da se aktivira. I projektil je, naravno, napravio rikošet, odbio se od vozila i eksplodirao stotinjak metara dalje. Kad je Mladić nakon toga došao u Hrvace, pričao mi je Čović, prijetio im je, vikao i gotovo ih zarobio. No, mi stvarno nismo tad znali da je on unutra. Jednostavno smo izvršavali svoje zadatke kao specijalne jedinice”, rekao je Kotromanović.

Potvrdio je kako se Hrvatska vojska tada bavila gerilskim ratovanjem u neprijateljskoj pozadini, i to, kako je rekao, “jako puno”, te kako su “s briljantnim, genijalnim momcima izveli pedesetak diverzantskih akcija na neprijateljskoj teritoriji”.

Kotromanović smatra kako Haški sud nije ispunio svoju pravni, pa i historijski zadatak.

“U svakom slučaju, puno žrtava i nevinih ljudi je ostalo nezadovoljno. I mi smo sad nezadovoljni, zato što Mladić nije osuđen za Škabrnju i za mnoge zločine u Hrvatskoj. U mom selu, Potravlju, ubijeno je na desetke ljudi, uključujući i članove moje obitelji. Minirana je brana Peruća, što je osobno naredio Mladić. I, što se dogodilo? Ništa. Znači, ne samo da nije osuđen on, koji je bio na čelu Kninskog korpusa, nego je i po dubini malo ljudi osuđeno, i tu je u potpunosti zakazalo i hrvatsko pravosuđe”, smatra on.

Izvor: Agencije