Oglasi

Kosovo 'razbija zadnje blokove šengenskog zida'

Analitičar Mushkolaj kaže da je Kosovo ispunilo sve uslove za slobodno kretanje i da u tom smislu ne može ostati talac dijaloga sa Srbijom.
Sa liberalizacijom viza se, ističe Brusis, završava zakidanje Kosovara u odnosu na pripadnike drugih nacija na BalkanuArhiva

Građani Kosovo bi uskoro, deset godina nakon građana susjednih zemalja, Srbije, Makedonija i Crne Gore, mogli slobodno putovati u Evropskoj uniji, jer je Evropska komisija potvrdila da je ta zemlja ispunila sve uslove za ukidanje viznog režima.

Viznu liberalizaciju sada trebaju potvrditi Evropski parlament i Evropsko vijeće.

Dijalog o liberalizaciji sa Kosovom Evropska komisija je pokrenula u januaru 2012. godine

Kosovo će tako, po riječima glavnog urednika kosovskog dnevnog lista Zeri, Lavdima Hamidija, “razbiti zadnje blokove šengenskog zida“ i u kom slučaju će svi građani Balkana bez iznimke moći slobodno putovati unutar EU-a.

“Mi smo većinski zbog unutrašnjih političkih neslaganja izgubili tri godine kako bi ispunili dva zadnja kriterija za liberalizaciju: Demarkaciju sa Crnom Gorom i borbu protiv ograniziranog kriminala i korupcije. S liberalizacijom viza za Kosovo, otvorit će se prilike za građane ove zemlje da posjete zemlje EU-a, mladi ljudi će imati bolji pristup obrazovanju na najboljim univerzitetima, a lokalnim kompanijama će biti lakše da nađu trgovinske partnere u zemljama EU-a“, ističe Hamidi.

Kosovo i BiH

Analitičar Mushkolaj ističe da će vizna liberalizacija riješiti i pitanje kretanja Kosovara ka Bosni i Hercegovini, koja, podsjeća, također ne priznaje državu Kosovo i njen pasoš.

“Apsurdno je da građani Kosova mogu bez problema da putuju u Srbiju, sa ličnim kartama, ali ne i u Bosnu i Hercegovinu“, kaže Mushkolaj.

Sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom postignut je u martu ove godine, a maju su zvaničnici Evropske unije posjetili Kosovo kako bi prikupili podatke o borbi protiv korupcije.

Građani Kosova 'kao u zatvoru'

Hamidi dodaje da je jasno navedeno da sve zemlje Balkana mogu postati članice EU-a do 2025. godine, a da se Kosovo nalazi daleko iza zemalja regije na tom putu.

“Očekuje se da će Kosovo tek na kraju ove godine ili prvoj polovini 2019. dobiti viznu liberalizaciju, dok su Srbija i Crna Gora više napredovali u tom smislu. Zbog dugog spora Kosova i Srbije, EU neće dozvoliti Prištini i Beogradu da blokiraju jedni druge u procesu pristupanja. Prije nego što pristupe EU-u, Kosovo i Srbija će biti prisiljeni da riješe sve političke sporove“.

Liberzalizacija je, navodi Hamidi, prvi korak ka rješenju tih sporova.

Politički analitičar Imer Mushkolaj kaže da je Kosovo ostalo jedina izolirana zemlja bez vizne liberalizacije, “pa je tako 1,8 miliona ljudi ostalo kao u zatvoru, dok građani susjednih zemalja sad nekoliko godina imaju pravo na slobodu kretanja“.

“Vizna liberalizacija Kosovu bi puno značila. Prvo bi to bilo psihološko oslobađanje građana, ali i kretanje bez prepreka, posebno za mlade ljude, koji žele da studiraju u inostranstvu. Ali, također bi dobrodošla i drugim građanima, s obzirom da je dijaspora Kosova u Evropi veoma velika“, kaže Mushkolaj.

Ponavlja da je Kosovo ispunilo sve uslove za slobodno kretanje i da u tom smislu ne može ostati talac dijaloga sa Srbijom.

“Ali izgleda da Evropska Unija to i dalje uslovljava sa unapređenjem dijaloga sa Srbijom. Slobodno kretanje građana ne može ostati talac dijaloga sa Srbijom, i EU bi trebalo da na to gleda kao na dva odvojena procesa“, ističe Mushkolaj.

Teško je, tvrdi on, da sve zemlje članice EU dogovore o liberalizaciji,  zbog izbjegličke krize.

“Od pet država koje ne priznaju Kosovo, glavni problem predstavlja Španija, zbog specifične situacije unutar svoje teritorije. Španija još uvijek ne priznaje državu Kosova i njen pasoš“, smatra on.

Politički analitičar iz Njemačke Martin Brusis ističe da se vizna obaveza, i unutar EU-a, već od 2017. ne može opravdati, jer je Unija tada donijela odluku o ukidanju viza za Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu. To su, navodi Brusis, istočnoevropske zemlje kojima EU, zasad, nije dala perspektivu članstva.

Nejedinstvo unutar EU-a

Sa liberalizacijom viza se, ističe Brusis, završava zakidanje Kosovara u odnosu na pripadnike drugih nacija na Balkanu.

“Ovo zakidanje je izazvano posebnim statusom Kosova, a ne sigurnosnim razlozima. Ova odluka može poboljšati dugoročne razvojne perspektive Kosova, ako ta zemlja uspije iskoristiti znanje i kapital Kosovara koji žive u inostranstvu“, navodi Brusis.

Potvrđuje da kosovsko-albanski akteri na viznu liberalizaciju gledaju kao na dodatni korak ka svestranom državnom priznanju Kosova.

“Evropska unija ne bi trebala ishod pregovora o normalizaciji prejudicirati u korist kosovsko-albanske strane i tako smanjiti podstrek za kosovsko-albanske predstavnike da prave kompromise sa Beogradom. Zbog toga Evropska unija mora razviti pravilnik za kosovsko-srpsko stanovništvo, koje samo ima identifikacione dokumente Srbije, a koje je izdvojeno iz vizne liberalizacije za Srbiju 2009. i čiji dokumenti nisu priznati od strane kosovskih institucija“, tvrdi Brusis.

Mogućnost veta

Dodaje da je nejedinstvo unutar EU-a problem za pregovarački i integracijski proces, jer bi pet zemalja Unije koje nisu priznale Kosovo mogle blokirati članstvo te zemlje. Mogle bi, također, nastavlja Brusis, iskoristiti svoje mogućnosti veta kako bi ga povezale sa drugim pregovaračkim procesima EU-a i tako dobile olakšice u drugim političkim poljima od drugih zemalja.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija.

“Politika nepriznavanja se većinski opravdava kroz strahove da bi sopstveni državni integritet kroz domaće separatiste mogao biti ugrožen, a da bi za to mogao služiti primjer Kosova. Oni koji podržavaju perspektivu članstva za Kosovo se nadaju da se ovakva razmišljanja mogu oslabiti. I zbog toga je normalizacija odnosa između Beograda i Prištine, koja bi bila nošena širokim društvenim odobravanjem na obje strane, važna“, smatra Brusis.

Deset godina nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo više od 100 zemalja.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.