Oglasi

Korupcija u pravosuđu primarni izazov za sigurnost BiH

Kako poboljšati sigurnost u gradovima, kako učiniti da građani, ali i turisti mogu biti sigurni ma gdje da se nalaze i u bilo koje vrijeme?
Nezamjenjiva je uloga policije u cilju postizanja optimalnog nivoa sigurnostiReuters

Deseci neriješenih slučajeva ubistava samo u posljednjih deset godina u gradovima na prostoru Bosne i Hercegovine - kao i drugi pokazatelji koji narušavaju sigurnost u gradovima - jasno ukazuju na činjenicu da je urbana sigurnost ugrožena.

Urbana sigurnost obuhvata pojave kao što su: kriminalitet, problemi u ponašanju (nasilje u porodici, nasilje među mladima, vandalizam, huliganizam, konzumiranje narkotika, huliganizam), komunalni red (urednost, održavanost i sigurnost zajedničkih javnih površina, grafiti kao odraz vandalizma, regulacija i naplate parkiranja i sl.), gradski saobraćaj (sigurnost, protočnost i kvaliteta usluga javnog prijevoza, sigurnost svih sudionika u prometu), upravljanje rizicima u urbanim sredinama (u situacijama prirodnih katastrofa, terorizma, nenadanih događaja, masovnih društvenih događanja, i sl.), uloga i doprinos građana u stvaranju urbane sigurnosti (jačanje sigurnosne kulture, poboljšanje saradnje sa policijom, samozaštita građana, prevencija kriminaliteta u susjedstvima i poslovnoj zajednici).

Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini se susreću sa mnoštvom problema, a jedan od većih je kako poboljšati sigurnost u gradovima, kako učiniti da građani, ali i turisti mogu biti sigurni ma gdje se nalaze i u bilo koje vrijeme. Primjetne su pojedinačne i kratkotrajne akcije policijskih agencija u većim gradovima, koje su bile uglavnom kao reakcija na počinjena teška krivična djela, međutim očito da su potrebne kontinuirane i planske mjere i aktivnosti na prevenciji kriminala i ostalih faktora koji utiču na urbanu sigurnost. Većina gradova u državama EU ima usvojenu strategiju urbane sigurnosti, čak postoji i asocijacija gradova EU koja se bavi pitanjima urbane sigurnosti, npr. grad Zagreb ima takvu strategiju, međutim u Bosni i Hercegovini još nije dovoljno razvijena svijest o značaju urbane sigurnosti.

Problemi između policije i pravosuđa

Maja Balaban Lolić, osnivačica Centra za prevenciju antisemitizma, alumni Woolf Instituta – Cambridge, kaže da je "odgovor na sve vrste izazova povećanje efikasnosti i pravednost".

"U svom radu, uglavnom se oslanjam na prevenciju delinkventnih ponašanja, vodeći se principom bolje spriječiti nego liječiti. Jedan od primjera je i UG Pomozimo djeci iz Banja Luke, bavi se između ostalog i promocijom aktivnosti koje utiču na to da djeca i mladi imaju dostupne sadržaje koji će im privući i zadržati pažnju na pozitivne stvari, npr. razvoj konjičkog sporta i konjarstva, što podrazumijeva boravak u prirodi sa plemenitim životinjama i razvoj empatije i osjećaja za odgovornost prema željama i potrebama drugih. Postoje i brojne druge aktivnosti, kojima možemo postići slične efekte. Smatram da je nedostatak empatije i altruizma korijen većine problema kojima je naša zajednica preplavljena. Devijantno ponašanje predstavlja 'neprilagođenu' reakciju na frustraciju, a frustracija predstavlja jaz između želja i mogućnosti. Stoga je jako veliki značaj psiho-socijalne podrške koja će biti dostupnija za sve".

Često se kao problemi i nesporazumi javljaju relacije između policijskih i pravosudnih organa u Bosni i Hercegovini, što se u krajnosti odražava i na stanje opšte sigurnosti u gradovima.

"Primarni problem našeg društva je korupcija u pravosuđu. Policija često uradi svoj dio posla korektno i privede osumnjičene. No nerijetko se nađe u poziciji da su uhapšeni pušteni da se 'brane sa slobode' i prije nego policija završi pisanje izvještaja. Narko kriminal i krijumčarenje ljudima su posljedica siromaštva, poroznih granica i lošeg pravosudnog sistema", mišljenja je Amna Popovac, aktivistkinja i poduzetnica iz Mostara.

Sankcionisanje na zakonit i adekvatan način je nešto što je standard svake demokratske države, međutim, Balaban Lolić je stava da se moraju poštovati opšte priznati standardi ljudskih prava. Veoma je bitno razviti i efikasan kazneni sistem, koji predstavlja zahtjev apsolutne pravde iz koje izvire pravo države na primjenu kazne, a zatim raditi na resocijalizaciji kažnjenih lica. Vidimo da je ovo višeslojan proces koji podrazumijeva multidisciplinarni pristup i prisutnost u različitim fazama.

Ipak, nezamjenjiva je uloga policije u cilju postizanja optimalnog nivoa sigurnosti, o čemu Maja Balaban Lolić kaže: "Kad je već došlo do devijantnog ponašanja, potrebno je uspostaviti mehanizme za adekvatno i pravovremeno reagovanje na kriminalna djela. Policijske snage moraju imati dobre uslove rada i prolaziti kroz stalne obuke za usvajanje novih vještina, kako bi što efikasnije štitile građane od nedozvoljenih i protivpravnih ponašanja. Potrebna je i saradnja građana sa policijskim strukturama, za šta je preduslov povjerenje. Rad policije mora se zasnivati na kodeksu profesionalnog ponašanja i demonstrirati profesionalni integritet, oslikavajući najviše etičke vrijednosti izražene kroz zabrane i imperative policijskog rada".

Kao neko ko dobro poznaje stanje i odnose u ekonomiji, kao i druge faktore koji utiču na sigurnost u društvu, Popovac dodaje: "U BiH imamo endemsku korupciju, koja je zahvatila sve tokove društva i koju ćemo teško iskorijeniti. No, to ne treba značiti da trebamo odustati od vladavine prava. Smatram da bi poboljšanjem ekonomske situacije, naši građani bili manje podložni korupciji i kriminalu. To je put “izliječenja” kojim trebamo ići, prema mom mišljenju. Svjedoci smo skoro svakodnevnog propadanja velikih kompanija, često u državnom vlasništvu. Možda kada konačno završi taj proces “privatizacije” smognemo snage i krenemo ekonomski i pravosudno naprijed. Do tada, treba raditi na podizanju svijesti, da i onaj ko daje mito i onaj ko prima su suučesnici u korupciji. Dodatno treba raditi na tome da ljudi nauče prepoznavati žrtve krijumčarenja ljudima i da znaju kako im pomoći. Često, iz neznanja izjednačavao krivicu između krijumčara i njihovih žrtava".

Pitanje migracija

Jedan od elemenata urbane sigurnosti zadnjih godina je svakako i pitanje migracija, BiH nije mnogo učinila po pitanju adekvatnog rješavanja ove pojave i dalje su na ulicama gradova prisutni migranti koji lutaju često bez dokumenata, što svakako predstavlja novu pojavu u našem društvu. O čemu Balaban Lolić kaže: "Prava čovjeka ne mogu da budu podređena posjedovanju dokumenata – jer ona prije svega predstavljaju originalnu figuru upisivanja golog prirodnog života u pravno-politički poredak države", te dodaje: "U skorijoj prošlosti mnogo ljudi iz BiH bilo je u izbjeglištvu i svaki put kad pomislimo na pojam migranta, treba da pomislimo i na naše najbliže i stavimo se sami u ulogu izbjeglice.

Rad policije u postupanju prema migrantima mora da bude u skladu sa građanskim i političkim pravima, ali i uopšteno sa ljudskim pravima. Mislim da zajedničkim snagama treba da tragamo za rješenjem ovog velikog problema, koji nije problem samo BiH, nego i jedan od paradoksa međunarodnog pravnog sistema i poretka uopšteno. Bosni i Hercegovini je svakako potrebna unutrašnja solidarnost za rješavanje ovog problema, ali i pomoć relevantnih međunarodnih faktora".

Komunalni red je vrlo važan segment funkcionisanja svakog grada, koliko je to značajno pokazao je nedavni primjer u gradu Mostaru, kada je grad bio zatrpan smećem i prijetila je epidemiološka katastrofa, o čemu Popovac kaže: "Komunalni problem uključujući gazdovanje otpadom utiču na kvalitet života građana. Ako se smeće ne odvozi danima ili sedmicama, nagomilano smeće doprinosi širenju zaraznih bolesti, povećanju broja miševa i drugih štetočina".

Popovac dodaje da, "ako se zelene površine ne održavaju, djeca nemaju površinu za igranje i normalno odrastanje. Ako se trotoari i drveće ne održavaju, roditelji sa malom djecom i starije osobe imaju velikih problema u kretanju gradom jer ne mogu hodati po trotoarima iz kojih viri korijenje drveća". "Onda se možemo pitati, može li se sredina koja ne održava zelene površine prema propisima ili ne nosi nagomilano smeće sa ulica zvati gradom. Sve nabrojane probleme imamo u Mostaru. Rješenje se traži povremeno i privremeno i to tek kada problem eskalira, što je potpuno pogrešan način. Komunalna djelatnost je najznačajnija za kvalitet života ljudi u gradovima i trebalo bi se kontinuirano i planski raditi na tome. Ne bih rekla da je to primarno sigurnosni problem, ali zdravstveni i društveni sigurno jeste.

" Smatram da bi nam u procesu stavljanja kriminala i korupcije pod kontrolu trebale pomoći EU integracije. Za naš kvalitetan i siguran život na ovim prostorima važno je da što prije postanemo zemlja kandidat za pridruživanje EU i počnemo usklađivanje našeg pravosuđa sa evropskim standardima. To je jedini put koji osigurava dugoročni mir i stabilnost na ovim trusnim područjima", zaključila je Amna Popovac.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.