Koronomija na bh. način: Prilika za samoodrživu privredu

Sad je izvjesno da ćemo, ako preživimo pandemiju korona virusa, još dugo imati ekonomske posljedice po naša domaćinstva.

Ovo nije ratno stanje, ali će u nekim aspektima biti izazovnije jer je cijeli svijet u istom halu, tako da nemamo kamo otići i nema nam ko pomoći. I dok se nekima čini da smo nemoćni pred pandemijom, ovdje ćemo iznijeti nekoliko ideja koje se protive predaji.

Hitno: Proizvodnja hrane

Mnogi od nas ostat će bez znatnog dijela naših primanja zato što naši poslodavci neće imati snage i interesa da nas jednako plaćaju kao i prije pandemije. Mnogi će, nažalost, ostati bez posla.

Naša šira i uža domaćinstva morat će se prirodno konsolidirati. Familijarna zajednica bit će logičan odgovor na smanjene prihode članova šire porodice. Podjela posla, udruživanje sredstava, vještina i radne snage povećat će rezultate zajedničkog rada i svima u zajednici popraviti kvalitet života. Ekonomija obima u domaćinstvu optimizirat će porodične rashode i učiniti zajednicu efikasnijom.

Bosna i Hercegovina uvozi 92 posto hrane koju konzumiramo i stoga smo ovisni o stranim dobavljačima za sve strateške namirnice i sirovine. Nestašice hrane i ostalih potrepština mogle bi biti naša nova realnost. Stručnjaci govore o deglobalizaciji, što znači da će svako brinuti o svojim interesima i manje razmišljati o solidarnosti. Ako želimo zimu dočekati spremni, sada je pravo vrijeme da sve svoje raspoložive resurse upregnemo u proizvodnju hrane. Ko posadi i posije nadati se da će imati šta i da ubere. Zemlja nam je prazna, obradiva i plodna. Za proljetnu sjetvu nije kasno. Ko ima mogućnosti neka se aktivira i obradi svoju zemlju i olakša sebi i svojim najbližima opskrbu hranom. Kasno je za pšenicu, ali nije za kukuruz i povrće.

Vraćamo se u vremena gdje naporan fizički rad na zemlji, uzgoj domaće peradi i stoke, držanje pčela imaju smisla. Nećemo svi to htjeti niti znati raditi, ali oni koji se budu prihvatili tog posla imat će veću šansu unaprijediti kvalitetu svog života.

Najgore će proći gradsko stanovništvo bez zemlje ako nemaju vještine i znanja koja će osiromašeno tržište tražiti. Stoga će morati tražiti alternativne načine kako doći do proizvodnje hrane u gradskoj sredini. Moguće su alternative plastenici ili vrtovi na državnoj zemlji na periferiji grada ili u obližnjoj komšijskoj njivi.

Proizvodnja zdrave hrane i prirodnih pripravaka za jačanje imuniteta istovremeno je potreba i poslovna prilika.

Ekonomija otpornosti: Održiva ekonomija

Moramo razviti ekonomski imun sistem naših domaćinstava. Ova priča o društvenom udaljavanju potpuno će promijeniti način na koji komuniciramo, zarađujemo, trgujemo i trošimo. Tehnologija koja u Bosni i Hercegovini još nije zaživjela sigurno bi bila od koristi. No, i ono što već imamo doprinosit će tome da se život olakša.

Prvi korak je drastično smanjenje potrošnje na sve robe i usluge koje ne doprinose opstanku. Ušteđena sredstva ostavljati na stranu jer nije izvjesno koliko će vanredno stanje, ali i kriza potrajati.

Znajući koliko su naši ljudi zaduženi, neophodno je, i pored kratkotrajnog moratorija, razmišljati o reprogramiranju dugova u bankama. Posebno je bitno skupe kredite poput prekoračenja i kreditnih kartica koje imaju ogromne kamate pretvoriti u dugoročne kredite s mjesečnom otplatom.

Trebamo znati da prekinuti kanali opskrbe Bosne i Hercegovine jedan period neće biti ponovo uspostavljeni. Stoga ćemo biti prisiljeni tražiti alternativne načine proizvodnje osnovnih životnih potrepština. Svjedoci smo da se to već sad i događa kad naši krojači proizvode zaštitne maske jer ih nema dovoljno u prodaji ili kad naši IT stručnjaci printaju na 3D printerima dijelove za respiratore. Tako će biti i sa svom ostalom robom i uslugama koje će imati visoku potražnju, a ograničenu redovnu ponudu. Ovo je prilika da ožive neki lokalni obrti i mala preduzeća koja nisu mogla izdržati konkurenciju globalnih igrača bez pomoći države, koja je mislila da je lakše sve uvesti nego podržati. Očito, osim ekonomskih, ponovo ćemo prije donošenja odluka praviti i neke druge, sigurnosne i strateške kalkulacije. Lokalno proizvedena hrana, lijekovi i slično strateški su bolji i kad su malo skuplji.

Ogroman potencijal mladih

Vaša je zadaća identificirati svoje vještine i znanja koji će biti utrživi u novom svijetu. Prepoznajte i alate i pomagala koja su vam neophodna za proizvodnju robe i pružanje usluga koje ste u stanju ponuditi. Ako vam je neophodna sirovina, potrudite se da nađete dovoljne količine kako biste nesmetano mogli raditi i sebi osigurati egzistenciju. Znam da luk, mrkvu, bijeli luk, suncokret ili žitarice za hranu za piliće proizvođači prehrambenih proizvoda traže, ali ne mogu naći kod naših farmera.

Identificirajte u svojoj imovini šta sve imate i kako tu imovinu staviti u funkciju privređivanja. Neko ima zemlju, neko nekretnine, neko prevozna sredstva, a neko samo slobodno vrijeme, mnogo prijatelja ili jaka leđa. Sve ima svoju upotrebnu vrijednost i, zavisno od toga kako se prezentira, može imati i tržišnu vrijednost.

Ako ste u stanju prepoznati potrebe ljudi u vašoj okolini za koje na tržištu ne postoji adekvatna ponuda, čak i da nemate vještine, znanja, sirovine ili proizvodne mašine, potražite ima li neko od vaših prijatelja ili poznanika neophodne elemente kako biste se udružili i zajedničkim snagama ponudili tržištu nedostajuću robu ili usluge. Recimo, informatičari i distributeri i banke mogu napraviti sinergiju i građanima ponuditi jednostavniji način kupovine robe i usluga. No, ista sinergija funkcionira i na manjim primjerima.

Sigurno će biti potrebe da se brine o starijim građanima. Trebat će im donositi hranu, lijekove, plaćati račune, voditi ljekaru, kuhati, čistiti, njegovati ili razgovarati i za to će biti potrebna čitava armija pružalaca usluga. Tu je i prilika da se zaradi jer ima dosta djece koja žive u inozemstvu, a roditelji su sami kod svojih kuća i treba im podrška. No, pružati njegu starijima nije ni lahko ni nešto za što ne treba nikakvog znanja ili pripreme. Naučite koješta o njezi starijih. Bolje ćete naplatiti svoju uslugu.

Mlađa raja ima ogroman potencijal da u ovo vrijeme stekne znanja i vještine koje se nude besplatno na internetu. Od kuhanja do programiranja, sportskih vještina do različitih majstorija, od učenja jezika do magistrata i doktorata – sve je tu, odmah i besplatno, samo treba volje i vremena. Svaki će vam ekonomist reći da je u teška ekonomska vremena najbolje učiti za neka bolja vremena. Rad se u vrijeme krize ne plaća previše.

Prilika za samoodrživu privredu

Ovo je prilika za samoodrživu privredu. Mnogi naši proizvođači reklamiraju svoje proizvode kao domaće, a često ni sirovina ni recept ni ambalaža nisu proizvedeni u našoj domovini. Tragajući za što većim profitom, i sirovine koje mi možemo proizvesti u našoj zemlji uvozimo iz inozemstva. Zbog prekinutih dobavljačkih kanala sada svi stoje, nema prerade jer nema sirovine. Okrenimo se sebi i svojim resursima jer, strateški gledano, jedino tako sve ima smisla i svom svojom puninom doprinosi razvoju našeg društva. Dragi preduzetnici, kad god je to moguće, strane sirovine u vašim proizvodima zamijenite domaćima, makar to nekad bilo teško. Država i banke trebaju potaći tu vrstu vertikalnih povezivanja naše privrede kako bismo bili otporniji na krize kakva nas je sada zadesila.

Kad tržište uspori, država treba otvarati nove javne radove kako bi se na društveno korisnim, strateškim projektima i poslovima zaposlio višak radne snage. Budući da su nam država i gradovi u njoj prilično zapušteni, vidim ogroman potencijal u javnim radovima koje bi država finansirala iz javnih budžeta na svim nivoima. Naravno, treba paziti da to budu radovi koji će, kad ovaj belaj prođe, učiniti naše društvo zdravijim, čistijim, naprednijim i spremnijim za tržišnu utakmicu. Treba se čuvati toga da javna zaduženja idu samo za ulaganja, a nikako da zbog nedostatka prihoda kreditima finansiramo neefikasan i prenapučen javni sektor.

Kriza je pravo vrijeme za promjene, reforme, preokrete kad govorimo o pojedincu, ali i o državi. Nadam se da ovu priliku nećemo propustiti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera