Oglasi

Korona virus uzdrmao i vatikanske finansije

Optimistična predviđanja govore da će ove godine prihodi pasti za četvrtinu, a pesimistična idu i do 45 posto.
VatikanVatikan je morao posegnuti duboko u rezerve i uvesti jedne od najstrožih mjera kontrole troškovaEPA - Ilustracija

Pandemija novog korona virusa uvelike je financijski pogodila i Vatikan, koji, lišen donacija i prihoda od muzeja, tone "u crveno". 

Optimistična predviđanja govore da će ove godine prihod Svete stolice pasti za četvrtinu, a pesimistična idu i do 45 posto, prenosi Hina.

Pandemija je izazvala kaos u vatikanskim financijama, primoravši grad-državu da posegne duboko u rezerve i uvede jedne od najstrožih mjera kontrole troškova, uključujući zabranu putovanja i održavanje velikih događaja.

"Pred nama su zasigurno vrlo teške godine", predviđa  Antonio Guerrero Alves, koji je u siječnju preuzeo dužnost prefekta Tajništva za ekonomiju Svete stolice.

Dva budžeta Svete stolice

Rimokatolička crkva ima dva proračuna.

Jedan se odnosi na Svetu stolicu, 'vladu' Katoličke crkve, koja je u međunarodnom pravu priznata kao suvereni entitet.

Uključuje središnju administraciju i veleposlanstva, koja održavaju diplomatske odnose u više od 180 zemalja svijeta.

Prihode ostvaruje od nekretnina, ulaganja i donacija, poput godišnjeg godišnjeg prikupljanja milodara krajem lipnja, poznate kao "Petrov novčić".

Na blagdan svetih Petra i Pavla 29. lipnja po svijetu se skuplja taj milodar, a riječ je o vjerničkoj solidarnosti s papom, da bi mogao obavljati redovite poslove, ali i za njegov rad, posebice uslijed ratnih sukoba ili prirodnih nepogoda.

Papa Benedikt XVI. je u enciklici Deus caritas est ustvrdio da takvo dobročinstvo pripada prastaroj, ali i dubokoj biti Crkve, koje se ona ne može odreći.

Petrov novčić, kojim se svake godine skupi na desetke milijuna dolara, ove godine zbog pandemije pomaknut na 4. listopada.

Najviše priloga dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, zatim Njemačke i Italije.

Drugi se proračun odnosi na vatikanski grad, grad-državu okruženu Rimom, koji se puni ključnim prihodima od Vatikanskih muzeja, u kojima su izložena neka od najznačajnijih djela svjetske umjetnosti.

Proračun Države Vatikanskog Grada uobičajeno bilježi višak.

Guerrero: Još ne prijeti bankrot

S pandemijom korona virusa sve se poremetilo i procjenjuje se da će ukupni pad prihoda od korona virusa za Svetu stolicu i Državu Vatikanskog Grada biti do 25 milijuna eura.

"Za sada, Vatikanu još uvijek ne prijeti bankrot i ne treba ga se uspoređivati s nekom kompanijom koja mora ostvarivati profit", istaknuo je Guerrero i dodao da se predviđanja o padu prihoda kreću između "optimističnih" 25 posto i "pesimističnih" 45 posto.

Podsjeća da se Sveta stolica ne može, kao sve druge države, zadužiti ili povećati poreze.

Pandemija je drastično srezala dotok novca od muzeja, koje je prošle godine posjetilo blizu sedam milijuna ljudi.

Godišnje vatikanski muzeji uprihode približno 90 milijuna eura, ali su sada zatvoreni još od 8. ožujka i najranije bi se mogli otvoriti krajem svibnja.

To je, ukazuje Guerrero, gotovo tromjesečni gubitak prihoda.

Ipak, iako primorani na stezanje remena, Sveta stolica i Vatikan zadržali su sva radna mjesta i plaće za svojih 5.000 suradnika.

No, nadbiskup Konrad Krajewski, papin milostinjar, početkom travnja pozvao je 250 članova Rimske kurije da polovicu svojih plaća daruju za pomoć ljudima koji pate zbog pandemije korona virusa.

Papa je posljednjih tjedana darovao respiratore bolnicama u Italiji, Siriji, Izraelu i Gazi te izdvojio 750.000 eura u fond solidarnosti za siromašne zemlje.

'Skromniji od američkog sveučilišta'

Inače vrlo tajnovita, Sveta stolica je posljednji put objavila svoje račune za 2015. godine, kada je zabilježen deficit od 12,4 milijuna eura, dok je Država Vatikanskog Grada ostvarila prihod od blizu 60 milijuna eura.

Guerrero ističe da su prihodi Svete stolice, realno gledajući, "skromniji od nekog američkog sveučilišta".

U posljednje četiri godine su se prihodi kretali približno 270 milijuna eura, a uglavnom su se ostvarili od donacija, iznajmljivanja nekretnina, ulaganja i od turizma.

Rashodni su u prosjeku iznosili 320 milijuna eura, od čega je 45 posto bilo za troškove osoblja.

Višak iz proračuna grada Vatikana, kao i prilozi od vjernika i dio zarade Vatikanske banke, godinama se koriste kako bi se začepila proračunska rupa Svete stolice.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.