Korona virus otkriva ‘ružno’ lice socijalne nejednakosti

Broj ljudi zaraženih korona virusom u Južnoafričkoj Republici premašio je 100.000 (EPA)

Nova vrsta korona virusa (COVID-19) počela je snažnije utjecati na slamove sa većinskim tamnoputim stanovništvom u Južnoafričkoj Republici nego na područja koja su ranije bila isključivo namijenjena bijelcima, pokazali su novi podaci koji skreću pažnju na kontinuirani utjecaj stambenih politika iz vremena aparthejdskog režima i u današnje doba.

Više od 27 godina nakon prestanka vladavine bijele manjine, Južnoafrička Republika još uvijek je jedna od zemalja sa najvećom nejednakošću na svijetu, prema saopćenju Svjetske banke, dok su urbana područja trenutno na očit način podijeljena na temelju rasne pripadnosti.

Programi vlade pokazuju da se gradovi u provinciji Western Cape, koji su trenutno žarišta korona virusa u Južnoafričkoj Republici, posebno suočavaju s visokom stopom zaraze.

Brojke i pokazatelji

Prema vladinim podacima, oko 12 posto od ukupnog broja zaraženih u Western Capeu (Zapadni rt) nalazi se u Khayelitshi, najvećem slamu u Cape Townu, iako obuhvata samo šest posto stanovništva provincije.

Za razliku od toga, Stalenbosch, poznat kao grad vina i univerziteta, ima samo jedan posto slučajeva u provinciji Western Cape, iako predstavlja oko četiri posto njenog stanovništva. U drugo žarište spada i grad Mitchells Plain sa devet posto slučajeva zaraze virusom.

Edward Molopi, istraživač iz Organizacije za stambeno zbrinjavanje i ljudska prava Instituta za društvena i ekonomska istraživanja u Johannesburgu (SERI), za Al Jazeeru pojašnjava da se slamovi pretvaraju u žarišta virusa zbog toga što Južnoafrička Republika nije uspjela ukinuti sistem rasne diskriminacije.

Posljednjih dana je Južnoafrička Republika svjedočila demonstracijama crnaca koje su organizirane u znak protesta protiv policijske brutalnosti u slamovima, nakon protesta kampanje “Život crnaca je važan” u Sjedinjenim Američkim Državama.

Branitelji ljudskih prava izjavili su da su vlasti rasporedile snage sigurnosti kako bi provele zatvaranje uglavnom u siromašnim naseljima sa tamnoputim stanovništvom poput gusto naseljenih slamova, gdje je zbog velikog broja stanovnika uspostavljanje karantene na ispravan način gotovo nemoguća stvar.

Nejednakost

Portia Khuselwa Dyantyi, pravnica koja se bavi stambenim pitanjima i deložacijama u Institutu za socijalna i ekonomska prava u Južnoafričkoj Republici (SERI), objašnjava da je ranije u više provincija bila vrlo loša situacija po pitanju nejednakosti, posebno u sistemu stjecanja prava na vlasništvo i stambenoj politici. Ali pojava virusa i zatvaranje zemlje pokazali su užasne nedostatke slične onima u vrijeme aparthejda.

Dyantyi za Al Jazeeru ističe da je nejednakost bila “užasavajuće” veća u gradovima Cape Town i Durban tokom karantena, jer su zaprimili nekoliko slučajeva protiv općina koje su evakuirale stanovništvo tokom zabrane kretanja, dodajući da im još uvijek nisu mogli pružiti nikakvu pomoć.

Dyantyi je kazala da je virus otkrio tek neznatnu promjenu u Južnoafričkim gradovima od kraja aparthejda, pojasnivši da su u vrijeme rasne segregacije crnci morali živjeti u pretrpanim i nezdravim mjestima ispod granica dobrog životnog standarda, daleko od ekonomskih prilika. U istoj situaciji žive i sada u periodu nakon sistema aparthejda, ali na demokratski način.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Sa svoje strane, Chris Nissen, povjerenik Južnoafričke komisije za ljudska prava, nezavisne organizacije, govorio je o, kako je to nazvao, “užasavajućoj nejednakosti” u toj zemlji.

U razgovoru za Al Jazeeru, Nissen je rekao: “Ljudi kažu da bi svi životi trebali biti važni, ali šta je s ljudima u slamovima? Zar nije i njihov život bitan?”

Općina Cape Town je u partnerstvu s Ministarstvom vodovoda i kanalizacije izvršila distribuciju 41 milion litara vode u “neformalnim” slamovima kako bi pomogla u održavanju higijene i pranju ruku čime bi se suzbilo širenje virusa.

Usluge socijalno ugroženim

Član gradskog Odbora za vodu i otpad Alderman Limburg u izjavi za medije je rekao da su članovi Odbora predani tome da učine sve što je u njihovoj moći kako bi pronašli rješenja za izazove u “pružanju usluga ranjivim kategorijama našeg stanovništva”.

Kao što je to slučaj u mnogim siromašnim zajednicama u Južnoj Africi, a zapravo i na cijelom kontinentu, porodice u slamovima uglavnom žive u malim jednosobnim stambenim jedinicama i dijele vanjske toalete s desecima susjeda. U isto vrijeme, ne vode se stvarne rasprave o tome može li se država uopće nositi s pitanjem korona virusa.

Ove strahove pogoršava neizvjesnost o utjecaju novog virusa na ljude koji su već zaraženi HIV-om, pogotovo što 2,5 miliona zaraženih osoba u Južnoafričkoj Republici ne uzimaju antiretroviralne lijekove.

“Vjerovatno ćemo kod tih pojedinaca vidjeti razvijanje težih oblika infekcije”, rekao je profesor Selim Abdool Karim, direktor vodećeg istraživačkog centar za borbu protiv AIDS-a u priobalnom gradu Durban.

Mnogo južnoafričkih zdravstvenih stručnjaka dijeli ovu zabrinutost, a neki od njih opisuju kompletan kontinent kao “malu kutiju”.

Prema posljednjim službenim statistikama, broj ljudi zaraženih korona virusom u Južnoafričkoj Republici premašio je 100.000, dok se broj umrlih približio cifri od dvije hiljade smrtnih slučajeva.

Izvor: Al Jazeera