Korona virus kao prilika za jačanje imidža neupitnog vođe nacije

Pandemija Covid-19 virusa je paralisala društveni život širom svijeta. U regiji Zapadnog Balkana je potresao i političke procese izražene kroz predizborne kampanje i održavanje izbora za razne nivoe. Interesovalo nas je kako se društva nose sa, u podsvijesti uvijek prisutnim, prioritetima u životu koji ne smije stati?

Prvo su u Hrvatskoj održani djelimični unutarstranački izbori vladajuće Hrvatske dekomokratske zajednice.

„Izabrani su samo predsjednik, zamjenik predsjednika i četvoro potpredsjednika stranke. Budući da 17. travnja istječe mandat Andreja Plenkovića na čelu stranke, oni su jednostavno morali održati izbore za predsjednika, kako bi osigurali legitimitet stranačkog vodstva. Sve ostalo, izbor lokalnog i regionalnog stranačkog vodstva i konvencija na kojoj bi bili izabrani ostali članovi predsjedništva, sada su odgođeni“, pojašnjava politički analitičar Davor Gjenero.

Izbori u HDZ-u

Smatra da HDZ ima neuobičajen način izbora vodstva. Predsjednika stranke biraju na Izbornoj konvenciji stranke, odnosno sada. Neposredno prije konvencije, jer ga po novom Statutu biraju svi članovi stranke po načelu jedan član – jedan glas, na mandat od četiri godine. 

„Sve druge važnije stranke održavaju izborne konvencije šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora. Na taj način vodstva koja su izgubila izbore obično moraju otići, oni koji su dobili izbore ostaju, a nova vodstva imaju tri, tri i pol godine da stranku pripreme za iduće parlamentarne izbore. U HDZ-u se ovog puta vodstvo bira nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora, i to jednostavno ne mogu biti kompetitivni izbori. Nitko ozbiljan u takvim okolnostima ne bi preuzeo vođenje stranke, koju ne može pripremiti za izbore“, dodaje Gjenero.

Zato, tvrdi, izbor predsjednika HDZ-a i nije bio kompetitivan u pravom smislu riječi.

„Međutim, činjenica da su članovi Plenkovićeva tima osvojili i poziciju zamjenika predsjednika i sva četiri potpredsjednička mjesta, govori o tome da je Plenković sa svojim timom odnio neočekivano uvjerljivu pobjedu na ovom dijelu unutarstranačkih izbora, a ta pobjeda ni po čemu nije determinirana aktualnom zdravstvenom krizom, jer kampanja unutar stanke se odvijala prije izbijanja krize“, procjenjuje.

Odgoga u Sjevernoj Makedoniji

Prvi naredni izbori su bili planirani u Sjevernoj Makedoniji, 12.aprila. Međutim, odgođeni su i ono što je vrlo bitno, nakon konsenzusa.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„U Sjevernoj Makedoniji je korona virus ugrozio (pred)izborni proces koji bi po planu svoju kulminaciju trebao imati 12. aprila. Nacija koja ima veliku dijasporu je donekle blokirana, dvije opštine u zemlji su u karantinu – Župa i Debar. Mjere Vlade o specifičnim uslovima života i organizovanja društva u tim okolnostima vrijede do 24. marta. Postoji mogućnost da se produži, a onda bi i održavanje izbora bilo suvišno. Ono što je najvažnije je da su i vladajuća i opoziciona grupa stranaka saglasne da je trenutno najbitnije da se država i građani izbore sa virusom. Nema direktnih kontakata u predizbornoj kampanji, niti ima napada i nesuglasica oko najbitnijih stvari vezanih za izbore. To je ljudski i pohvalno za sve“, navodi Albert Musliu, politički analitičar iz Skoplja.

Izbori su odloženi i u Srbiji. Međutim, u toj zemlji je predizborni ciklus već bio ugrožen s više aspekata. Od izmjena Izbornog zakona „u posljednji čas“, preko prijeti bojkotom. Korona virus i proglašenje vandrednog stanja je, barem za sada, stavio tačku na ono što se trebalo desiti 26. aprila.

Kašnjenje reakcije u Srbiji

“Predsednik države je razgovarao sa onim partijama koje izlaze na izbore, te su glatko zaključili da je ‘zdravlje ispred politike’. Ali, sve je to urađeno imajući u vidu dve činjenice – da je vlast u Srbiji nedopustivo kasnila sa reakcijom na zarazu, i, naravno, da su izbori zakazani, a da ih značajan broj opozicionih partija bojkotuje. I, najvažnije, predsednik Republike, koji je predsednik i najveće i vladajuće partije, nije nikada imao potrebu da razgovara o određenim aspektima politike, naprimer o kosovskom pitanju, sa opozicionim čelnicima. Slučajnost? Ne! Zato i ovaj divan sa onima koji izlaze na izbore, te tako ‘bojkotuju bojkot’, nije slučajan, nego u svrhu izbora, pa kad ih bude“, kaže dr. Duško Radosavljević, politolog i profesor Fakulteta za pravne i poslovne studije iz Novog Sada.

Upitan da li ovakva razumna odluka o odgađanju izbora može na neki način kompenzirati ranije sporno mijenjanje Izbornog zakona i tako ublažiti kritiku opozicije kaže:

„Nikako! Zakoni pojedinim aspektima izbornog procesa, ili o celom procesu, donose se tako da se po njima postupa od sledećih narednih izbora. Ne menjaju se u godini izbora, na nekoliko meseci ranije. Ali, ako imaju motiv da budu mamac za lakoverne, onda su kao OK. Prevara je uvek prevara, pa bila umotana i u najlepšu šarenu lažu. To se tako ne radi“, poručuje Radosavljević.

Njegovo mišljenje donekle dijeli i Gjenero, koji za makedonske izbore kaže da će opet izbori odluke o daljnjoj budućnosti zemlje i sigurno je da će poraženi osporavati izborni rezultat, pogotovo ako on bude „tijesan”.

‘Ograničenje demokratskog nadzora izbora’

„Izbori u Srbiji bit će proglašeni djelomično slobodnima i ne baš poštenima, odvijali se oni u vrijeme epidemije ili nakon zaustavljanja epidemije. Naime, već to što su izborna pravila mijenjana neposredno prije izbora, i to tako da vladajućoj strukturi osiguraju ostvarivanje nekih dobiti (odustajanje od bojkota dijela stranaka i osiguravanje parlamentarnog statusa Radikala, neformalnih partnera vladajuće većine). Načelno, u uvjetima krize, oni koji trenutno obnašaju vlast imaju određenu prednost. Ali, barem u Srbiji, to ne bi bila jedina ‘privilegija’ vladajućih, koji kontroliraju medije, državni aparat i uvijek mogu ograničiti demokratski nadzor izbornih procedura“, komentariše Gjenero.

Kako se izvan Srbije ocjenjuje duel politike i korona virusa i javno predstavljanje i demonstriranje te bitke, potvruđe i stav političkog analitičara iz Sarajeva Adnana Huskića.

„Dramatična konferencija za štampu na kojoj je uz prepoznatljivu zabrinutost i brižnost koju može ispoljiti samo ‘otac cijele nacije’ najavio uvođenje drakonskih mjera u cilju zaustavljanja širenja infekcije Covid-19 virusom dešava se samo par dana nakon slične konferencije na kojoj se Vučić smješkao neprimjerenim i potpuno diskvalifikovanim procjenama efekata širenja virusa od strane dr. Nestorovića. Izvođenje vojske na ulice i granice, suspenzija prava građana na slobodno kretanje od 20-05 sati, ostavljajući pritom otvorene kafane, restorane i barove tokom dana, ukazuje na to da se ovdje radi o polovičnoj mjeri i pokaznoj vježbi snage u cilju stvranja imidža lidera i neupitnog vođe“, kaže Huskić.

Potezi populističkih autokrata

Tipični su to potezi iz arsenala populističkih autokrata, kakvi su Erdogan, Putin i Vučić (spašavanje samoubice s mosta, stavljanje na stranu radnika protiv oligarha ili spašavanje djece iz snježnih smetova).

Iskustva iz Slovenije

Gjenero je komentarisao iskustva iz Slovenije, u kojoj se s krizom morala nositi vlada u t ehničkom mandatu.

„Pitanje je, je li s ustavno – pravnog stanovišta moguće odgoditi izbore i ne prijeti li odgoda izbora da se države nađu u ozbiljnoj krizi legitimiteta, i to u vrijeme kad je legitimitet vlasti itekako važan? Što se događa kad se s krizom mora suočavati vlada koja je tek tehnička, koja nema političkog legitimiteta, vidjeli smo u Sloveniji. Bivši premijer Marjan Šarec podnio je ostavku kad još nije bilo niti naznaka krize, a ona se razbuktala u vrijeme dok je njegova vlada obavljala tehničke poslove. Takva vlada nije imala političke snage za odlučne rezove i odluke koje donose i ograničavanje sloboda građana, poput sloboda kretanja ili slobode javnog okupljanja. Čim je uspostavljena Vlada s čvrstom parlamentarnom većinom, ona je počela povlačiti odlučne poteze radi zaustavljanja širenja epidemije“, kaže Gjenero.

U Bosni i Hercegovini se u oktobru održavaju Lokalni izbori. Jedini koji se u nacionalno isparcelisanom društvu mogu podvesti pod čistu raspravu političkih programa i ideologija. Može li se i u ovoj zemlji, kao i u njenom okruženju poslije izazova kojega nam je donijela pandemija očekivati da postanemo dovoljno stabilno, pluralno i demokratično društvu, kojem krizne situacije ne diktiraju ili ljuljaju demokratske procese?

„Apsoultno ne. Budite sigurni da će ova kriza, kojoj se trenutno ne nazire kraj niti ima predvidljiv epilog, ostaviti dubokog traga na društva u našoj regiji, a samim tim i na naše nekonsolidovane demokratije, slabe institucije i relativno nisku političku kulturu. O kakvom karaktetu promjena govorimo je barem meni apsolutno nemoguće predvidjeti u ovom momenut. Nije isključeno čak i da ova kriza pomogne ponovnom etabliranju principa solidarnosti među ljduima, pa čak i prirodne bliskosti i međusobne povezanosti zemalja u regiji. Možda čak pomogne i uozbiljenju samih građana, a posljedično i sveukupne političke kulture. Također, nije isključeno ni da ćemo upasti u jedan vrtlog političke i svake druge entropije iz koje se nećemo izvaditi decenijama. Ova kriza zaista nema presedana, stoga je govoriti o posljedicama u ovom momentu ravno gledanju u kristalnu kuglu“, zaključuje Huskić.

Izvor: Al Jazeera