Oglasi

Korona virus i poljoprivreda: Kako posijemo tako ćemo i požnjeti

Poljoprivredi kao važnoj grani privrede najmanji značaj na Zapadnom Balkanu dat je u Bosni i Hercegovini.
Poljoprivrednici upozoravaju na važnost domaće proizvodnjeEPA-EFE

Stanovništvo Bosne i Hercegovine često govori da je ovo izuzetno plodna zemlja, ali zanemaruju staru narodnu da ćeš požnjeti onako kako posiješ. Kada kompariramo izdvajanja za poljoprivredu susjednih zemalja i Bosne i Hercegovine saznajemo da bh. nivoi vlasti izdvajaju daleko manji iznos. To i priznaju u „Zelenom izvještaju“, godišnjem izvještaju o stanju poljoprivrede gdje navode da je „u zemljama okruženja, poljoprivredi kao važnoj grani privrede, dat daleko veći značaj nego u Bosni i Hercegovini“. To je dovelo do toga da se sve manji broj ljudi bavi poljoprivredom ostavljajući polja neobrađenim i prehranu stanovništva ovisnom o uvozu.

U ovim mjesecima haranja korona virusa svijetom, kada mnoge zemlje zabranjuju izvoz obezbjeđujući prije svih svoje stanovništvo hranom te kada smo vidjeli koliko znači domaća proizvodnja vlasti su počele najavljivati drastično veću pomoć poljoprivrednicima nadajući se da će biti dovoljno hrane u nadolazećim vremenima. Međutim, postavlja se pitanje da li je odveć kasno za ovakve poteze?

Veća podrška poljoprivrednicima

Tuzlanski i Posavski kanton čine izuzetno važnu kariku kada je u pitanju poljoprivreda BiH. Tome u prilog govore i podaci da je četvrtina poljoprivrednih gazdinstava u Federaciji BiH registrovana na području ova dva kantona, odnosno od 113.000 hektara koje pripadaju poljoprivrednim gazdinstvima u FBiH 31.000 hektara otpada na ova dva kantona.

U budžetu Tuzlanskog kantona za 2020. godinu za novčanu podršku u poljoprivredi i ruralnom razvoju odobrena su sredstva u iznosu od 4.500.000 KM. Mustafa Šakić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u ovom kantonu ističe da se u prethodnim godinama nije izdvajalo dovoljno za poljoprivredu, ali da će vlada TK zbog posljedica koje će ostaviti korona virus posebnu pažnju obratiti na poljoprivredu.

„Ministarstvo zajedno sa Vladom TK analizira situaciju u poljoprivredi i izaći će sa konkretnim mjerama kada je u pitanju proljetna sjetva, a u cilju pomoći poljoprivrednim proizvođačima da se zasiju što veće površine. Cilj nam je da  se proizvedu što veće količine hrane potrebne našem stanovništvu. Pratimo mjere Federalne vlade odnosno Federalnog ministarstva poljoprivrede u cilju da obuhvatimo što više mjera kako bi time olakšali poljoprivrednim proizvođačima situaciju u kojoj su se našli izazvanom ovom pandemijom“, kaže Šakić.

Vlada će, ističe Šakić u cilju potpore poljoprivrednicima sav proizvod koji ne uspiju plasirati na tržište otkupiti za potrebe robnih rezervi.

Korona virus već ostavlja posljedice

Gradačac je nadaleko poznat po proizvodnji voća i među prvima je u BiH gdje se najviše proizvodi šljiva, jabuka, kruška kao i povrće u zaštićenom prostoru.

Poljoprivredna zadruga „PMG-ViP“ iz Gradačca broji 35 zadrugara i 200 kooperanata. Raspolažu rashladnim kapacitetima za oko 450 tona voća te proizvodnom linijom za proizvodnju kukurza šećerca u vakum pakovanju.

„Zadruga se bavi otkupom voća i povrća, njegovim skladištenjem, prebiranjem, sortiranjem i pakovanjem u ambalažu i dalju distribuciju do najvećih trgovačkih centara širom BiH. Oko 70 posto naših proizvoda plasiramo na domaće tržipte, dok ostatak izvozimo. Zadruga se bavi isključivo otkupom i distribucijom domaćeg voća i povrća koje je proizvedeno na ovom području. Takođe, u sklopu zadruge imamo i liniju za  proizvodnju kukuruza šećerca u vakum pakovanju. Jedini se tom proizvodnjom bavimo  u zemljama okruženja, a sirovina se proizvodi na području Tuzlanskog kantona“, ističe Edvin Taletović, direktor zadruge.

Taletović kaže da su najveći problemi poljoprivrednika nebriga države za poljoprivredu i poljoprivredne proizvođače, nezaštićeno tržište za njihovu robu te nekontrolisan uvoz.

 „U sektoru voćarstva i povrtlarstva u toku 2019. godine smo uvezli 1.265 šlepera jabuke, 1.148 šlepera paradajza, 838 šlepera lubenice, 495 šlepera kruške, 499 šlepera luka, 491 šleper krompira itd. To su zvanični podaci Vanjskotrgovinske komore BiH. I to je jedan od najvećih problema, što vlast ne želi da ulaže u vlastitu proizvodnju kroz adekvatne subvencije i pomoći proizvođačima, da što više imamo vlastite proizvodnje i ne zavisimo od uvoza“, govori Taletović.

A upravo nas je to što zavisimo od uvoza dovela u situaciju da strahujemo da li ćemo moći prehraniti stanovništvo u narednom periodu zbog uticaja korona virusa. Problemi se, za poljoprivrednike već sada javljaju.

„Suočavaju se sa problemom nedostatka odgovarajućih repromaterijala, sredstava za tretiranje, jer sve to zavisi od uvoza, a trenutno je zastoj na granicama, otežani su protoci kamiona sa pomenutim repromaterijalom“ kaže Taletović.

Moramo svi shvatiti ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo, poručuje Taletović i u skladu sa mogućnostima što više obraditi zapuštene zemlje, zasaditi i posijati što veće količine osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

Neiskorišteni kapaciteti

Ahmed Pašalić iz Gradačca se intenzivno od 1997. godine bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Jedan je od većih proizvođača jabuke i kruške u ovom kraju, ali se manjim dijelom bavi i uzgojem šljive i trešnje. Posjeduje 4,5 hektara zemljišta pod voćnjakom, većinom je to jabuka i kruška, a manji dio je i trešnja i šljiva. Iako godišnji prinosi zavise najviše od klimatskih uvjeta, prosječno ubere do 130 tona jabuke, do 50 tona kruške, šljive i trešnje od tri do pet tona.

Pašalić ističe da su problem klimatske promjene koje iz godine u godinu sve više idu na štetu poljoprivrednim proizvođačima.

„Što se tiče situacije s korona virusom, posljedice su već uočljive. Najveći problem imamo sa hemijskim sredstvima koja se uvoze iz drugih država. U slučaju da ova situacija potraje, hemijska zaštita će kasniti i imat ćemo velikih problema. Ako se uskoro nešto ne promijeni, i hemijska sredstva ne stignu na vrijeme u našu zemlju prijete nam veliki problemi s prouzrokovačima bolesti i štetočinama što će se odraziti na kvalitet prinosa“, govori Pašalić.

On ističe da jake države nema bez jake poljoprivrede. Žalosno je što imamo dosta kapaciteta za poljoprivrednu proizvodnju koji su neiskorišteni.

„Domaći proizvođači su mogli prehraniti BiH, da poljoprivreda nije bačena u drugi plan.  Onog trenutka kada je poljoprivredna proizvodnja zapostavljena, počeli smo gubiti i poljoprivredne proizvođače“, kaže Pašalić.

Okrenuti se domaćoj proizvodnji

Mirsad Arnautalić iz Orašja obrađuje 11 hektara zemlje. Na tri hektara nalaze se zasadi jagodičastog voća (aronija, malina, kupina, ribizla, kamčatka), a na osam hektara je posijana pšenica.

„Iako još uvijek nedovoljna u posljednjih par godina podrška pojedinih ministarstava je značajna, i u tome su napravili iskorak. Diferencirali su se oni koji se zaista žele baviti poljoprivrednom proizvodnjom, ali postoji još uvijek problematike kod poticaja. Nekada se potiče proizvodnja koje u stvarnosti i nema, a ona koja je zastupljena na terenu je zanemarena ili svedena na minimum. Ipak, ne treba biti nezadovoljan sa bilo kojom vrstom poticaja“, ističe Arnautalić.

Činjenica je da mi ne možemo zadovoljiti sve potrebe našeg tržišta svojom proizvodnjom. Donekle bi mogli sa voćem i povrćem, ali sa žitaricama sigurno ne bismo. Bosna i Hercegovina je veliki uvoznik žitarica.

„U nekim segmentima možemo proizvesti dovoljno domaćeg, ali u nekim jednostavno mi to nismo u mogućnosti. Ovo ne treba shvatiti kao obeshrabrujuću činjenicu, nego treba uložiti sve moguće resurse, snage, napore, kapacitete, znanje, da proizvedemo našeg domaćeg proizvoda što više možemo, to ponudimo stranom tržištu koji ima jako puno prostora, a sa druge strane mi moramo uvesti dio proizvoda“, kaže Arnautalić.

Arnautalić ističe da je ovo, ipak jedna velika šansa za domaće proizvođače, pogotovo ako prinosi budu adekvatni.

Ovdje naravno, kaže naš sagovornik, trebamo što više čuvati i štititi domaću proizvodnju i cjelokupnu poljoprivredu. Kao što se još jednom potvrdilo u vremenu krize i bilo kakvih problema, ostajemo prepušeni sami sebi i to nam treba biti pokazatelj da dugoročni planovi trebaju ići u pravcu domaće proizvodnje.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.