Korona virus i ostali uzroci smrti – od čega sve umiremo

Smrtne posljedice virusa COVID-19 djeluju beznačajno u poređenju s posljedicama bolesti srca, raka, saobraćajnih nesreća, samoubistava ili ubistava (EPA)

Zabrinutost javnosti raste zbog korona virusa, koji se širi, i broja smrtnih slučajeva, koji je dostigao 3.400.

Međutim, iako se službeni status epidemije kao međunarodnog zdravstvenog vanrednog stanja ne dovodi u pitanje, smrtne posljedice virusa COVID-19 djeluju beznačajno u poređenju s posljedicama bolesti srca, raka, saobraćajnih nesreća, samoubistava ili ubistava, žž.

Najveće “ubice” u ovom trenutku kardiovaskularne bolesti, sve od hipertenzije do moždanog udara, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

One su krive za 17,8 miliona smrti u 2017. godini, što je otprilike trećina od ukupno 56 miliona umrlih te godine.

Gripa odnese stotine hiljada života

Rak je, također, pri vrhu, s ukupno 9,6 miliona smrtnih ishoda.

Respiratorne bolesti i infekcije zajedno su odnijeli 6,5 miliona života.

I demencija, probavne bolesti i dijabetes odnose mnogo života.

Uprkos stalnom napretku u liječenju, HIV / AIDS je odnio gotovo 942.000 života u 2017. godini, a malarija 620.000.

Epidemije sezonskog gripa godišnje ubiju između 290.000 i 650.000 ljudi, navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Gledano prema faktoru rizika, visoki krvni pritisak povezan je sa 10,4 miliona smrti u 2017. godini, pušenje sa 7,1 miliona, visok šećer u krvi sa 6,53 miliona, zagađenje zraka sa 4,9 miliona, a gojaznost s gotovo 4,7 miliona umrlih.

Svakodnevni život nosi i druge rizike.

Povrede na putevima pokazale su se kobne za 1,24 miliona ljudi u 2017. godini, što je gotovo 3.400 dnevno.

Samoubistvo svakih 40 sekundi

Samoubistvo je još jedan česti uzrok smrti.

Blizu 800.000 ljudi umre na taj način svake godine, odnosno jedna osoba na 40 sekundi, procjenjuje WHO.

Navodi se da na svaku odraslu osobu koja izvrši samoubistvo više od 20 drugih sebi pokuša oduzeti život.

Gotovo 464.000 ljudi širom svijeta tokom 2017. godine ubijeno je, što premašuje 89.000 poginulih u oružanim sukobima u istom periodu, pokazuje Globalna studija o ubistvima 2019. godine, koju je objavio Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC).

Izvor: Agencije