Oglasi

Korona-čudovište i Adilova smrt potresaju Belgiju

Brojni dežurni kritizeri belgijske vlade smatraju da se tragedija ne bi mogla dogoditi da se vlada u borbi protiv korona virusa opredijelila i za policijski sat.
Političari su ovdje potpuno marginalni u odnosu na zdravstvene specijaliste, a kralj se nije ni oglašavaoReuters

Na Veliki petak i tokom cijelog prošlog vikenda, Kraljevina Belgija nije prolazila kroz dramatičnije razdoblje od Drugog svjetskog rata.

Prvo je toga dana iz vlade potvrđeno da je tragični scenario iz Italije i Španije stigao i u samo središte zapadnoevropske civilizacije i da je na taj dan dostignut tragični rekord po broju umrlih od korona virusa u jednom danu. U petak je preminulo 496 osoba pa se sa  3.000 ukupno umrlih za mjesec dana ova zemlja svrstala u sami vrh svjetske crne liste po broju umrlih na milion stanovnika.

Na mogućnost takvog scenarija najglasnije su još od sredine februara ukazivali svi vodeći belgijski mediji, ali i građani glavnog grada ove zemlje i prijestolnice Evropske unije, koji su putem svojih udruženja i pojedinačnim apelima kroz medije podsjećali vladu i federalnu ministricu zdravlja Maggie de Block, da je zbog oko 50 hiljada uposlenika u sjedištima institucija EU, NATO-a i u desetak hiljada domaćih i stranih kompanija ili poslovnih predstavništava,  cirkulacija dolazaka i odlazaka iz ovog grada među najfrekventnijima u svijetu i da je eksplozija zaraze realna opasnost.

Međutim, sve do 12. marta kada je u jednom danu identificirano 85 zaraženih sa tri smrtna ishoda, belgijske institucije su se ponašale diletantski, a ministrica de Block, po uzoru na svog idola, američkog predsjednika Donalda Trumpa, o pandemiji je govorila kao o „ciničnom defetizmu“ i  „neopravdanom strahu u Kraljevini u kojoj je zdravstveni sistem uzor mnogima“.

Smrt mladića u sudaru s policijom

Istog dana uveče devetnaestogodišnji mladić marokanskog porijekla po imenu Adil (ostali detalji se službeno još ne objavljuju zbog istrage koja je u toku) poginuo je nakon što se sudario s policijskim automobiloma u gradskoj komuni Anderlecht dok je pokušavao skuterom pobjeći drugoj policijskoj patroli kojoj je upravo umakao za vrijeme rutinske kontrole vozačkih isprava. U znak protesta i osvete, Adilovi sunarodnici su iste večeri iskuljali na ulice Anderlechta, a ubrzo zatim su se i sukobili s  federalnom policijom. Nekoliko policijskih automobila je kamenovano, a dok je policija odgovarala palicama i vodenim topovima, jedan maskirani mladić se domogao policijskog oružja i počeo je paljbu ispaljivanjem bojeve municije u zrak.

Borba protiv izgrednika je trajala cijelu noć, sve dok roditelji nastradalog mladića nisu pozvali pobunjene sugrađane da se povuku kako bi zajedno s Adilovim najbližima „oplakali“ preminulog mladića koji je prema izjavama njegovih rođaka bio „vrlo miran, uvijek nasmijan i, iako bolešljiv zbog dijabetesa, pun života i velikih planova“.

Do subote ujutro, 45 mladića je uhapšeno, a gradonačelnik Anderlechta, Fabrice Cumps, rekao je tokom vikenda da „ideja žalovanja ne stanuje u glavama onih kojima je opsesija stvaraje problema“.

Aluzija ovog gradonačelnik se očigledno odnosi na inače tenzično stanje međuljudskih odnosa u komuni na čijem je čelu, koja u cijeloj Evropi ubjedljivo prednjači po broju porodica marokanskog porijekla, koja je zajedno s briselskom komunom Molenbeek, u centar svjetske pažnje dospjela početkom 2016. godine kada se glavni akter terorističkih napada u Francuskoj, prvo sklonio a zatim i danima skrivao kod svojih jataka upravo u ovim četvrtima Bruxellesa.

Prvog dana katoličkog Uskrsa situacija se smirila, ali pojačano prisustvo savezne policije u cijeloj zoni Bruxelles-Jug je nastavljeno uključujući veliki broj policijskih kombija i vodenih topova. Sve zbog straha da bi nemiri mogli eskalirati za vrijeme ili nakon sahrane stradalog mladića nakon što budu završene sve medicinske faze istrage. Šef policije Patrick Evenepoel izjavio je u nedjelju da je situacija "pod kontrolom", ali da je policija spremna intervenirati u slučaju ponovnog nasilja.

Belgija, ipak, bez policijskog sata

Povodom ovog nemilog događaja žurno su se oglasili i brojni dežurni kritizeri belgijske vlade koji smatraju da se tragedija mladića Adila ne bi mogla dogoditi da se vlada u borbi protiv korona virusa, kao neke druge, opredijelila i za policijski sat. „Mopedi se u tom slučaju ne bi smjeli voziti, pa bi Adil danas bio živ“, kažu.

Međutim, ogromna većina građana Belgije, iako zaplašena najnovijim razvojem događaja u vezi s globalnom pandemijom, ne smatra da je nametanje potpune zabrane kretanja pod prijetnjom zakona pametno rješenje. U tome, čak i vrlo nepopularna federalna vlada ima gotovo plebiscitarnu podršku iako je broj zaraženih posljednjih dana u konstantnoj progresiji. Tokom vikenda broj ukupno zaraženih korona virusom skočio je na oko 27.000, a smrtnost u odnosu na broj zaraženih je izuzetno visoka i kreće se u proporcijama koje su tokom najkritičnijih razdoblja već viđene u Italiji i Španiji, a sada se ponavljaju u Sjedinjenim Američkim Državama.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

O razlozima za toliku smrtnost ni u ovoj zemlji nema jedinstvenog odgovora. Ono što se pouzdano zna jeste da je belgijska vlada predugo mjerkala dobre i loše strane radikalnih poteza u suzbijanju pandemije, pogotovo imajući u vidu ekonomske aspkete i činjenicu da su i institucije EU i NATO-a isčekivale reakciju belgijskih vlasti prije nego što su se i same odlučivale za vlastite režime rada.

Zna se također da su progresivna zaraza i proporcionalna smrtnost gotovo istovremeno zabilježeni u velikom broju staračkih domova, te da je upravo zbog toga i zabilježena dramatična stopa smrtnosti osoba starije životne dobi. Službeno je potvrđeno da oko 40 posto umrlih čine oni koji su bili smješteni u domovima za stare, a samo u jednom od njih je preminulo čak 170 štićenika. Ova vrsta poražavajućih podataka posebno zbunjuje imajući u vidu da je Belgija izrazito socijalna država, da je po tom pitanju izuzetno organizirana, a njen zdravstveni sistem se smatra među najboljima i izvan Evropske unije. Takvim se pokazuje i posljednjih mjeseci u borbi protiv korona virusa jer uprkos klimavoj vladi i razdrobljenosti sistema odlučivanja (po mnogo čemu slično kao u Bosni i Hercegovini), belgijsko zdravstvo s vrhunskom opremom i kadrom, uspijeva držati epidemiju pod stručnim nadzoro. Čak, broj najteže oboljelih i najugroženijih se posljednjih dana smanjuje, a broj izliječenih raste, što predstavnici vlasti i medicinski stručnjaci zadnjih dana koriste kao razlog za umjereni optimizam vjerujući da je vrh epidemije dostignut i da sada slijedi smirivanje.

Novi režim od 3. maja

Prvi paket mjera izolacije, ograničenja kretanja, fizičkog distanciranja i masovnog rada od kuće uveden je 12. marta, a samo nekoliko dana zatim uvedeni režim je i pooštren. Od tada se ništa bitno nije mijenjalo, vlada i zdravstvene vlasti prate situaciju i u nijansama koriguju postojeći režim.

Nova odluka se očekuje sredinom ove sedmice, vjerovatno u srijedu. Prema najavama iz krugova bliskih federalnoj vladi, postojeće mjere i ograničenja će ostati na snazi do 3. maja, a jedina novina bi mogla biti obaveza masovnog korištenja zaštitnih maski za sve osobe koje po bilo kakvom osnovu izlaze iz domova ili svojih ureda. Za sada su na to bili obavezni samo uposleni u trgovinama, apotekama, zdravstvenim ustanovama i najnužnijim servisnim službama.

Neizvjesno je kakav će biti stav u vezi s pokretanjem ekonomije iako je službeno objavljeno da samo oko 23 posto uposlenih u svim sektorima trenutno odlazi na posao, uglavnom u službama i djelatnostima koje su na bilo koji način povezane s borbom protiv pandemije. Zabranjena su sva kretanja koja nisu od životnog značaja, ali je moguć izlazak radi šetnje ili vježbanja, ali isključivo sa članovima porodice sa kojima se živi svakodnevno. Zabranjeno je grupisanje i zadržavanje na ulicama, trgovima ili parkovima iako je i u ovu 'zemlju vječite kiše' stiglo natprosječno toplo proljeće.

Aktuelni režim rada institucija Evropske unije i Sjevernoaltlantskog saveza traje do 19. aprila, ali sve briselske škole koje su u vlasništvu institucija EU već su uoči vikenda objavile da se prekid nastave produžava do 3. maja što upućuje na zaključak da bi rad od kuće i u EU mogao biti na snazi do daljnjeg.

Pouke politički nametnutog vanrednog stanja

Imajući u vidu da je Belgija, osim što je domaćin institucijama EU i NATO-u, i visokoindustrijalizirana zemlja, sve je više onih analitičara i diplomatskih predstavnika sa stalnim boravkom u Bruxellesu koji smatraju da je postepeni prelazak u drugu, liberalniju, fazu borbe protiv korona virusa neminovan. Kao argumenti se navode ponašanja vlada nekih drugih članica EU poput Austrije i Danske koje su se već odlučile za fazno ublažavanje restrikcija i postepeno oživljavanje ekonomskih aktivnosti, dok se u Norveškoj (koja nije članica EU, a jeste članica NATO-a) za kraj mjeseca planira otvaranje škola.

Ono po čemu je belgijski način borbe protiv korona-čudovišta drugačiji od balkanskog pristupa jeste i to da su političari ovdje potpuno marginalni u odnosu na zdravstvene specijaliste, a kralj se nije ni oglašavao. Velika je vjerovatnoća da je građanska odgovornost upravo zbog toga u ovoj zemlji na visokom nivou te da zbog samosvijesti građana nije ni postojala potreba za uvođenjem policijskog sata. Samim tim, nije moglo biti povoda ni za policijske i sudske progone prema onima koji bi se eventualno ogriješili prema pravno sumnjivim paragrafima, politički nametnutog vanrednog stanja.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.